DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 7     <-- 7 -->        PDF

Hlavinke najbolje se danas vide na brojnim komasacionim radnjama, koje
se u novije vrijeme uspješno izvadaju u našoj državi.


Pored svojeg stručnog odnosno nastavničkog rada Prof. H lav in k a
živo se zanimao i za druge kulturne potrebe našeg naroda. Mnogobrojnim
člancima u stručnim listovima (Tehnički list, Šumarski list) i javnim glasilima
zauzimao se za povoljno rješenje raznih pitanja, koja su bila od važnosti za
kulturni i tehnički progres u ovim krajevima.


Svojim opsežnim i patriotskim radom zadužio je Prof. Hlavinka
uvelike čitav naš narod i obvezao ga na vječnu blagodarnost. Tokom svojeg
dugogodišnjeg nastavničkog djelovanja na Šumarskoj akademiji u Zagrebu
odgojio je Prof. Hlavinka velik broj šumara, od kojih danas mnogi zauzimaju
u Jugoslaviji prva stručna mjesta. Kod svih svojih bivših učenika
stekao je Prof. Hlavinka naročito štovanje i zahvalnost svojim predanim
nastavničkim radom, prijateljskom susretljivošću i očinskom ljubavi, te mu za
sve to u ime mnogobrojnih njegovih učenika prigodom sedamdesetgodišnjice
života izrazujem našu toplu blagodarnost želeći mu, da ga Bog pozivi u punoj
snazi još dugo godina.


Prof. Dr. NENADIĆ ĐURO


Prof. Dr. ANDRIJA PETRAČIĆ (ZAGREB):


O VREMENU SADNJE BILJAKA S OSOBITIM
OBZIROM NA SADNJU PROLISTALIH
BILJAKA


(SUR LE TEMPS DES PLANTATIONS, SPÉCIALEMENT AVEC
DES PLANTS GARNIS DÉJA DE JEUNES FEUILLES)


U šumarskoj se praksi sade biljke uglavnom za vrijeme v e g e t acionog
mirovanja. Radi smrznute zemlje i snijega u zimi provodi
se sadnja ponajviše u rano proljeće ili u jesen. Proljetna je
sadnja običajnija, jer su rezultati sadnje u to doba vrlo često bolji nego
kod jesenjih sadnja. Biljke sađene u proljeće prezime na istom mjestu,
gdje su rasle prošlog ljeta. Prema tome biljke zasađene u proljeće provedu
zimu u mnogo boljim prilikama nego biljke zasađene u jesen. Loša
je strana jesenje sadnje i u tom, što često biljke do vremena sadnje ne
dovrše potpuno svoje dozrijevanje, a što se eventualno izvana i ne vidi,
pa se biljke u tom slučaju (osobito veće biljke) smrznu preko zime. To
se pogotovo dešava, ako se biljke presađuju u hladnije klimatske
odnošaje. Nadalje kod sadnje biljaka u jese n (i presadnje u rasadniku)
izvuče srijež do proljeća mnoge biljke iz rahle zemlje, gdje su one zasađene.
Osim toga uslijed snijega, vjetra i korova polegnu često mnoge
biljke zasađene u jesen — osobito na mekanom tlu i kod upotrebe većih
biljaka — i to prije nego su se mogle u zemlji učvrstiti. U proljeću pak


491




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ima redovno u tlu više vlage, nastaje uskoro iza sadnje toplo vrijeme i
ubrzo otpočne vegetaciono djelovanje biljaka, pa se one zbog toga brzo
učvrste u tlu, a to sve povoljno djeluje na bolji uspjeh proljetne sadnje.


Dok se sadnja biljaka gotovo uvijek obavlja za vrijeme vegetacionog
mirovanja, pojavi se ipak u praksi katkad pitanje, da li se mogu
saditi biljke u već p r o 1 i s t a 1 o m stanju. To se događa ponajviše
onda, ako su se proljetne sadnje zavukle iz raznih razloga nešto dulje u
proljeće, pa biljke prolistaju, makar da su bile pravovremeno iz gredica
izvađene i korijenjem u zemlju zagrnute. Qdjekad prolistaju biljke na
samoj gredici još prije vađenja, i to osobito onda, ako naglo nastupi toplo
vrijeme. To biva napose kod biljaka, koje u proljeće rano otvaraju pupove
(brijest, breza, ariš), a uslijed drugog važnog posla nisu pravovremeno
iz tla izvađene. I kod zakašnjelog a duljeg transporta mogu biljke prelistati.
U svakom takovom slučaju moramo biti na čistu, da li odnosno u
koliko smijemo provesti sadnju takovih prolistalih biljaka u šumi.


Promatramo li to pitanje s posve teoretsk e strane, onda možemo
kazati, da se biljke mogu saditi (presađivati) u svako godišnje doba.
Prije nego se ovdje osvrnemo na rezultate vlastitih pokusa u pogledu
sadnje prolistalih biljaka, navest ćemo ukratko mišljenja nekih šumarskih
pisaca o tom pitanju.


a) Profesor Dr. C. S t u m p f1 (Aschaffenburg) napominje, da se neki
četinjari, na pr. borovi i smreke, dadu i u kasnom ljetu (Nachsommer)
saditi odnosno presađivati. Ako uspjeh ovakovih sadnja i zadovoljava,
ipak on mnogo ovisi o prilikama vremena u to doba. U većem je opsegu
ovakova sadnja uvijek riskantan posao, radi čega se ne preporuča.


b) Dr. W. H. Gwinne r (Karlsruhe) navodi, da se biljke mogu
doduše saditi i u ljetno doba, no u tom se slučaju moraju mlade biljke
saditi neposredno iza vađenja iz zemlje, dok se veće biljke moraju saditi
sa busenom uz pridodatak dobre zemlje i nakon toga zaliti. Opasnost za
uspjeh, nepodesnost u rukovanju sa takovim biljkama, pa povećani troškovi
razlogom su, da se ljetna sadnja u šumskom gospodarstvu jedva
kad provodi. Četinjari podnose dobro sadnju u kasno ljetno doba, mlađi
četinjari i u proljeće, kad su im novi izbojci razvijeni, no takove se biljke
moraju kod transporta dobro čuvati i po mogućnosti što brže i pomnije
presaditi u svježu zemlju i to na mjestu, sa kojeg je odstranjen korov.


c) Profesor E. L i p s8 (Weyhenstephan) piše, da vrtlari doduše vrlo
rado sade biljke odmah nakon prolistanja i da imaju kod toga dobar
uspjeh, no taj uspjeh da zavisi od zalijevanja, rahljenja tla i si., što sve
nije moguće provoditi u šumskom gospodarstvu. U koliko se ipak moraju
provesti sadnje u prolistalom stanju, pokazuju veće biljke bolji uspjeh
nego male. Četinjari, ako se sade sa busenom i u svježoj zemlji, mogu se
saditi i kroz cijelo ljeto (osim možda u najvrućim mjesecima, t. j . u junu
i julu). Isto se tako mogu saditi kroz cijelu godinu male dvogodišnje biljke
četinjara, ako im korijenje prije sadnje namočimo u zemljanu kašu, a pri
sadnji im dodamo tratinskog pepela.


d) H. F ü r s t4 kod raspravljanja o najpovoljnijem vremenu kod presađivanja
biljaka u šumskom rasadniku kaže ovo: Ako su biljke u pro


´) Stumpf : Anleitung zum Waldbau, 1854, str. 314.
2) Qwinner — L. Densler: Waldbau, 1858, str. 356.
3). Lips : Die Schule des Waldbaues, 1859, str. 360.
4) Fürst : Die Pflanzenzucht im Walde, 1897, str. 187.


492




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 9     <-- 9 -->        PDF

Ijeće već potjerale izbojke, nema kod sadnje takovih biljaka, osobito kod
jele i smreke, posebnih šteta. Kod lišćara i ariša izbjegava se presadnja
prolistalih biljaka, jer suša uvijek vrlo nepovoljno djeluje na takove biljke.


e) Dr. K. Gay er5 piše o tom pitanju ovo: Sadnja biljaka sa buseno
m može se provoditi u svako doba godine, ako su buseni dosta
veliki, a tlo nije smrznuto ili odviše mokro. Također se mogu saditi u
svako doba godine i biljke bezbusena , ako se kod tog posla upotrijebi
što veća pažnja. Međutim se kod opsežnijih sadnja u šumskom gospodarstvu
ne može nikada ovakav posao izvoditi sa potpunom pomnjom i zato
se ne običaje provoditi sadnja biljaka u prolistalom stanju, jer su biljke
za vrijeme vegetacije u potpunoj djelatnosti, pa su zbog toga vrlo osjetljive
na svaku poremetnju u njihovom vegetacionom radu.


f) Iz »Uzgajanja šuma« od Heyer-Hes s a6 vadimo o tom pitanju
ove navode: Biljke se dadu — osobito biljke vazda zelenih četinjara —
kroz cijelu godinu saditi, u koliko zimi nije tlo smrznuto, dakle i preko
ljeta, t. j . u vrijeme, kad zelene vrste prolistaju, ali u tom slučaju samo
uz velik oprez i pomnju (močenje korijenja u zemljanu kašu, zalijevanje).
Radi toga se ovakova presadnja može u slučaju nužde izvesti u šumskim
rasadnicima, no ne preporuča se za veće kulture u šumi. Samo na tlima,
koja su u ostalim godišnjim dobama nepristupačna, sade se johove biljke
u kasnom ljetu, kada je na tim mjestima najmanje vode.


g) H. ....´ piše o tom pitanju ovo : Ljetna se sadnja biljaka
može provoditi s uspjehom u klimatima, gdje ljeti vlada izrazita kišn a
perioda, kao što je to slučaj u Istočnoj Aziji, koja od mjeseca maja stoji
pod uplivom južnih monsumskih vjetrova. Ondje se ljeti sade i presađuju
i male biljke bez busena i veća drveta sa busenom. Zrak je ondje topao
i vlažan, kiša je tako česta, a sunce sja tako rijetko, da se biljke ubrzo
pričvrste sa novim korijenjem u zemlji. Gdje je vrijeme preko ljeta promjenljivo,
kao što je to u Evropi i Istočnoj Americi, zavisi uspjeh ljetne
sadnje od pukog slučaja. Uvrtovima i parkovima, gdje se presađene
biljke mogu za vrijeme suše zalijevati, može se provoditi sadnja i
ljeti, no u šumskom se gospodarstvu ne mogu provoditi takovi
eksperimenti. Kod iznimno vlažnog ljeta uspije ovakva sadnja, u normalnom
ljetu posuše se mnoge, a u suhom ljetu gotovo sve biljke.


h) H. R e u s s8 drži, da je kod lišćara, čije korijenje izgleda da radi
preko cijele zime — jesenja sadnja, a isto tako zakašnjela proljetna
sadnja, manje sigurna nego pravovremena proljetna
sadnj a i zato se takove sadnje mogu provoditi samo ondje, gdje su
prilike osobito povoljne, odnosno gdje se može biljkama pomagati. Kod
sadnje već prolistalih lišćara teško se opet uspostavi prekinuta korelacija
između djelovanja korijenja i djelovanja lišća. Sadnja biljaka sa većim
busenjem daje bolje rezultate.


i) D engl er9 piše o tom ovo: Glavno je vrijeme sadnje biljaka
p r o 1 j e ć e, i to po mogućnosti prije početka vegetacije, jer
tek prelistali izbojci lako uvenu nakon sadnje. Kod većih kultura sadi se


>) Qayer : Der Waldbau, 1898, str. 360.
e) Heyer-Hess: Der Waldbau, 1906, str. I 219.
7) H. Mayr : Waldbau, 1909, str. 415.
8) Re u s s: Die Forstliche Bestandesgründung 1907, str. 187.
") D engl er: Waldbau 1930., str. 409.


493




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 10     <-- 10 -->        PDF

iu jesen. Jesenja sadnja ima tu prednost, što se biljke sade u vri


jeme, kad ima dosta kiše. Inače je proljetn a sadnja — osobito kod


četinjara — bolja za brže kasnije rastenje biljaka, dok lišćari jednako


dobro rastu i iza jesenje sadnje.10 Vrijeme sadnje može se u proljeću pro


dužiti za jedan do dva tjedna usporenjem vegetacije, i to tako da biljke


rano izvadimo iz gredica i zagrnemo ih u zemlju na hladnom zasjenjenom


mjestu. Dugotrajnije međutim zagrtanj e biljaka — naročito do u kasno


proljeće, kad i zagrnute biljke počnu tjerati izbojke — donekle je opasno.


Osobito četinjari pokazuju u tom slučaju — prema pokusima B ü h


1 e r a11 — veću osjetljivost nego lišćari.


j) Profesor Lorey 1 2 priopćuje iz svojih pokusa, da je ljetna presadnja
smrekovih biljaka u šumskom rasadniku kod bar nešto povoljnog
vremena davala dobre rezultate. Pri tom se međutim mora još bolje paziti
na zaštitu biljaka u vremenu između vađenja i sadnje nego kod jesenjeg
ili proljetnog presađivanja.


k) Cieslarov f (Wien) pokusi — provedeni u raznim zemljama
Austrije oko god. 1887. do 1891. — o uplivu vremena sadnje na daljnje
rastenje biljaka (u glavnom smreke i običnog bora) dali su ove rezultate :
Naijbolje je vrijeme za sadnju smrekovih i borovih biljaka proljeće .
Smreka i crni bor mogu se saditi prije i kratko vrijeme (do dvije sedmice)
nakon prolistanja sa gotovo jednakim uspjehom. Obični bor mnogo teže
podnosi produženje vremena sadnje nakon prolistanja. Kod sadnje u
kasn o ljet o (druga polovica augusta) ili u jese n redovno oboli
korijenje, a to se stanje u narednim godinama teško popravi. Zato se
sadnja ovih dviju vrsta ne bi smjela obavljati u jesen, već je bolje produžiti
vrijeme proljetnih sadnja. Broj posušenih biljaka raste kod sadnja
izvedenih od aprila do jula ili augusta i opada opet kod sadnja izvedenih
u vrijeme prema mjesecu oktobru. U nešto manjem opsegu provedeni
pokusi sa arišem dali su slične rezultate kao i kod smreke. Kod pokusa
sa hrastom, gorskim javorom, a i kod nekih pokusa sa jasenom dale sa
najbolje rezultate proljetne sadnje. U kulturama provedenim s ovim biljkama
u junu, julu, augustu i septembru osušilo se u godini iza sadnje
mnogo biljaka. Proljetne (najbolje) i jesenje kulture pokazale su osim
toga bolje prirašćivanje u visinu nego ljetne sadnje. Lišćari daju kod jesenjih
sadnja bolje rezultate nego četinjari.


1) Prof. B ü h 1 e r14 provodio je opsežne usporedbene pokuse o
uspjehu presađivanja raznovrsnih biljaka u različito doba godine. Pokuse
je vršio u šumskom rasadniku Adlisberg (Švicarska) na 676 m nadmorske


10) Iz B ü h 1 e r o v i h pokusa (Mitteilungen der schw. Centralanstalt f. d. f.
Versuchswesen IV. B., str. 24—26, 1896) iznosimo, da su bukva i gorski javor podjednako
brzo rasli nakon jesenje kao i nakon proljetne sadnje (tek nešto slabije nakon
jesenje sadnje), dok je hrast lužnjak rastao mnogo slabije nakon jesenje nego nakon
proljetne sadnje.


11 ) Buh 1er:-Zur Praxis des Kulturbetriebes. Aus dem Walde 1898, str. 81 i 91.
12) Lorey : Mitteilungen aus dem Forstgarten- und Kulturbetrieb. Allgemeine
Forst- und Jagdzeitung 1894, str. 196.
13) Cieslar : Die Pflanzzeit in ihrem Einfluss auf die Entwicklung der Fichte
und Weissföhre. Mitteilungen a. d. f. Versuchswesen Österreichs, H. XIV. 1892.
" ) Büh l er : Versuche über den Einfluss der Pflanzzeit auf das Wachstum
verschiedener Holzarten. Mitteil, der Schweiz. Centralanstalt f. d. f. V. 1896.


494




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 11     <-- 11 -->        PDF

visine. Biljke su bile presađene odmah nakon vađenja iz gredi
c a i onda vodom zalivene. Za vrijeme trajanja pokusa (kroz 3—4 godine)
nisu biljke bile ručno zalijevane, tek je obavljano plijevljenje korova.
Rezultat je toga istraživanja bio ovaj : Biljke svih vrsta drveća s najboljim
se uspjehom presađuju u proljeće , prije nego započnu otvarati
pupove. Biljke presađivane u to vrijeme pokazuju poslije najbolji razvitak
u visinu, a njihovo lišće ima tamnije zelenilo nego lišće biljaka presađivanih
u drugo koje doba godine.


Kod zakašnjele proljetne presadnje biljaka, kojima su pupovi
već otvoreni, pokazali su pokusi u raznim godinama različite rezultate.
Ti su zavisili od vremenskih prilika nakon sadnje. U glavnom se
primilo oko 70% biljaka, no taj je broj pao u pojedinim slučajevima i
na 40%´.


Najslabije je rezultate pokazivala presadnja biljaka koncem j u n a,
u julu i početkom augusta. Od smrekovih je biljaka ostalo na
životu jedva 50%, a od ostalih -vrsta tek 4—30%. Na životu preostale
biljke imale su dobar daljnji razvitak.


Presađivanja preduzeta konce m august a (kasno ljeto), te u
septembr u i oktobr u (jesenja sadnja) dala su vrlo različite rezultate
U glavnom je uspjeh jesenje sadnje često isti kao i uspjeh proljetne
sadnje (kod lišćara nešto slabiji). Samo bor, gorski javor i crni bor pokazivali
su mnogo lošije rezultate nego kod proljetne presadnje. Najveća je
bila razlika kod biljaka običnog bora. Biljke zasađene u jesen imale su
nakon 3 godine jedva polovicu prirasta u visinu spram biljaka zasađenih
u proljeće.


Navedeni se rezultati odnose na presađivanje biljaka u šumskom
rasadniku. Razumije se, da su rezultati sadnje biljaka u šumi mnogo lošiji.
U kasnom se naime proljeću može saditi u šumi s nekim uspjehom samo
na vlažnom tlu ili u zasjeni.


Biljke, koje su preostale nakon jesenje sadnje, mogle su se s potpunim
uspjehom upotrijebiti kod proljetne sadnje, ako su preko zime
bile zemljom zagrnute.


Upliv vrste tla na uspjeh presađivanja očitovao se kod Bühle ro
v i h pokusa ovako :
Nakon 3—4 godine preostalo je biljaka:


smrekovih ariševih borovih


na glinenom tlu 93%´ 71% 86%


na pjeskovitom tlu 70% 71% 82 %!


na vapnenom tlu 96% 69%´ 82%


na humoznom tlu 62% 69% 90%


Vlastiti pokusi.


I. Naprijed priopćeni pokusi odnose se na presadnju prolistalih biljaka
odmah nakon što su izvađene iz zemlje. Da se međutim ispita uspjeh
sadnje i za slučaj, kad prođe po nekoliko dana između vađenja biljaka
iz zemlje i njihove sadnje u prolistalom stanju (biljke su bile dobro pakovane
i kroz nekoliko dana na trasportu u željeznici i si., prem a faktičnom
slučaju iz prakse), proveden je u proljeću ove godine
takav pokus u fakultetskom šumskom rasadniku u Zagreb
u (120 m nad morem, teško ilov. tlo).
495




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Dne 10. maja izvađeno je iz zemlje 140 biljaka obično g i 140
biljaka američkog jasena. Sve su bile stare 2 godine. Biljke običnog
jasena bile su visoke ca 10, a biljke američkog ca 18 cm. Novi proljetni
izbojak bio je kod obiju vrsta već ca 6—10 cm dugačak.


Od izvađenih biljaka jedne i druge vrste presađeno je na gredicu
odma h nakon vađenja iz zemlje po 20 komada. Ostale su biljke bile
pravilno zapakovane i spremljene u suhu sobu. Kroz dalnjih 6 dana, svaki
dan u 8 sati ujutro, zasađeno je od zapakovanih biljaka po 20 komada
od jedne i druge vrste, i to bez posebnog zalijevanja biljaka. Rezultat toga
pokusa, kakav je bio na dan 10. jula, sadržan je u priloženoj tabeli broj 1.


Biljke su Broj
presađene presađenih
dne: biljaka:


Osušio se novi
izbojak, koji je
nastao prije
presadnje, kod
broja biljaka:


Tabela broj 1


Broj posve
posušenih


Opaska:


biljaka do


10. jula:
Jase n obični :
10. V. (odmah) 20 1 2
11. V. 20 1 —
12. V. 20 2 2
13. V. 20 2 1
14. V. 20 2 1
15. V. 20 2 1
16. V. 20 3 1
Jase n američki :
10. V. 20 2 1
11. V. 20 7 7
12. V. 20 3 5
13. V. 20 14 4
14. V. 20 13 2
15. V. 20 14 1
16. V. 20 19 1


Ove su 2 biljke najslabije
i jedva još
nešto zelene.


Od ovih je dviju biljaka
1 posve suha,
1 jedva još nešto
zelena.


Premda je ovaj pokus izveden sa vrlo malim brojem biljaka, ipak
se iz njega jasno vidi, da se novi izbojak — nastao prije same presadnje


— posušio na nekim biljkama nakon presadnje, i to više kod američkog
nego kod običnog jasena. Nadalje se međutim vidi, da su mnoge biljke
sa posušenim prvim izbojkom ponovno potjerale nove izbojke i opet ozelenile.
Vidi se i to, da se prolistale biljke običnog i američkog jasena, koje
se do 6 dana drže izvan zemlje, ali dobro pakovane, mogu s dosta dobrim
496




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 13     <-- 13 -->        PDF

uspjehom presađivati u svježu zemlju u šumskim rasadnicima.15 U koliko
bi sadnja takovih biljaka uspjela u šumi, zavisi to naravno od prilika tla
i vremena, te od pažnje, kojom bi bile biljke sađene. Kako međutim nitko
nezna, kakovo će vrijeme nastupiti nakon sadnje, tj. da li će možda nastupiti
sušno vrijeme, nema dvojbe, da bi sadnja ovakovih biljaka u samoj
šumi bila skopčana sa dosta velikim rizikom.


Tabela broj 2
Meteorološka opažanja od 21. III. do 10. IV. 1930. g.


Pravac i


Temperatura Oblačnost


jakost vjetra


u »C (0—10)


(0 -12)


to
s


. 7h 14h 21h Sred7h
14*» 21" 7h 14h 21" SredÔ
3 g
Q njak njak M!


21.111. 4,8 11,0 3,3 64 SE 1 S 2 — 10 5 5 — 4,8
22. „ 0,8 16,4 9,5 8-6 — SW4 W 3 2 2 4 2´7
23. „ 6,6 126 7,2 8-8 — — — 8 10 1 63
24. , 8,2 14,0 10,8 11 — — W 2 — 10 10 10 1025.
. 86 159 12,4 123 S 1 E 3 E 2 10 9 — 63
26. , 10,6 14,0 9,7 114 E 1 E 2 E 5 10 10 10 10 —
27. „ 6,4 12,0 4,2 7-5 — S 1 — 2 9 — 37
28. „ 3,1 10,0 3,6 56 — — — 2 4 — 2 —
29. , 6,0 13,8 9,0 9-3 — SE 1 — 7 5 9 7´—
30. , 6,8 13,0 7.2 9-E 1 E 2 — 9 7 9 8-3 0,5
31. . 7,6 13,0 4,8 8´5 N 1 NE 3 _ 8 4 — 4 —
l.IV. 0,8 14,8 7,4 76 — SE 1 — 1 — — .-.
2. „ 6,8 14,6 6,2 9-2 — SE 1 N 1 9 3 1 4 3
3. , 4 6 156 12,0 107 — W 4 — 8 9 10 9 —
4. , 10,3 14.4 11,1 .-. S 1 — — 9 10 10 9-7
5. , 6,8 16,8 10.8 116 NW1 SE 4 — 1 4 10 5 -6,4
6. . 9,0 13,9 9,4 10-8 — S 2 — 9 7 10 8´7 11,8
7. „ 9.8 15,9 10,6 11-9 W 3 SE 2 — 7 4 10 7´— 4,7
8. „ 6,8 12.2 8.9 93 S 2 E 2 5 9 9 77 0,8
9. „ 9,4 14.2 10,9 11-5 NE 2 N3 E 1 10 8 9 9 — 0,9
10. „ 8,0 15,7 9,8 11-2 — S2 — 9 7 9 8-3
čina kiše
m/m, mjeio
u 7h


II. Pokusi o uspjehu sadne biljaka, kojima su se pupovi tek otvorili.16
Godine 1930. izvršeni su u fakultetskom šumskom rasadniku u Zagrebu
ovakovi pokusi:
a) sa biljkama ariševim, 2-godišnjim, presađivanim, prosječno visokim 23,0 cm
b) » » brijesta običnog 1 » nepresađivanim » » 20,7 »
c) » » javora gorskog 2 » » » » 19,0 »
d) » » javora mliječa 1 » » » » 14,6 »
e) » » jasena američkog 1 » » » » 14,1 »


1B) Vidi meteorološke podatke, zabilježene u istom šum. rasadniku (tabela br. 2).


le)


Ariševe su biljke prije vađenja iz zemlje potjerale sitne iglice, tako da su
bile potpuno zelene, dok su se pupovi biljaka američkog jasena počeli tek neznatno
otvarati.


497




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Od svake vrste ovih biljaka izvađena je u isto vrijeme iz zemlje
cijela količina, koja je bila predviđena kao potrebna za pokuse. Od tih
je biljaka jedan dio odmah, nakon što su biljke iskopane iz zemlje,1´


Tabela broj 3


Oj

Broj primljeBroj
primlje.
o nih biljaka nih biljaka


Sađene,
Sađene,


Vrijeme zaštićivane ili
Vrijeme zaštićivane ili


I


sadnje nezaštićivane N -Q sadnje nezaštićivane


ukup. u o/o
ukup. u o/o


biljke CO =
biljke


1. Ari 5 :
2. Brije s t :
28. III.
28. III.
u 8-30 s. zaštićivane 20 20 100% zaštićivane 20 20 100%


(odmah)


(odmah
zaštićivane 20 20 100% zaštićivane 20 20 100%


u


29. III. 9-30 s. nezaštićivane 20 17 85% nezaštićivane 20 19 95%
zaštićivane 20 14 70»/0 zaštićivane 20 15 75%


u


30. III.
10-30 s. nezaštićivane 20 12 60% nezaštićivane 20 15 75%
zaštićivane 20 9 45% zaštićivane 20 12 60%


u


31. III.
11-30 s.


nezaštićivane 20 11 55% nezaštićivane 20 10 60%
zaštićivane 20 10 50% 4. Javor mliječ:


u
12-30 s.


nezaštićivane 20 7 35% 28. III.


zaštićivane 20 20 100%


(odmah)


3. Javor gorski:
28. III.
zaštićivane 20 20 100%
zaštićivane 20 18


(odmah)
90% 29. III.


nezaštićivane 20 19 95%
zaštićivane 20 13 bo%


zaštićivane 20 16 80%


29. III.
nezaštićivane 20 9 45% 30. III.


nezaštićivane 20 14 TO»/,
zaštićivane 20 6 30%


zaštićivane 20 15 75%


30. III.
nezaštićivane 20 3 15% 31. III.


nezaštićivane 20 8 40%
zaštićivane 20 — —


31.
III.
nezaštićivane 20 — —
5. ] a s
e n am . r i č k i
2. IV.
zaštićivane 40 40 100%


(odmah)
zaštićivane 40 40 100%


3. IV.
nezaštićivane 40 40 100%
zaštićivane 40 40 100%


4.
IV.
nezaštićivane 40 38
95%
zaštićivane 40 38 95%


5.
IV.
nezaštićivane 40 39 97 5%
zaštićivane 40 38 95%


6. IV.
nezaštićivane 40 38


95%


17) Ariševe i brijestove biljke bile su prije pokusa zagrnute jedan dan u zemlji
u hladu.


4 i98




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 15     <-- 15 -->        PDF

presađen u vrtu. Preostale biljke nisu bile pakovane niti zagrnute u
zemlju, nego su ostale ležati sa nezaštićenim korijenjem. Jedan je dio
tih biljaka bio razastrt u hladu pod šupom sa žicanim stijenama, a drugi
je poradi motrenja djelovanja sunc a na biljke razastrt u rasadniku
na otvorenom mjestu po drvenim Ijesama.


Sadnja (bez zaljevanja) ovih biljaka, koje su odmah presađene ili
su prije presadnje bile po nekoliko sati (kod ariša) odnosno po nekoliko
dana (kod lišćara) izlagane u sjeni odnosno i na suncu, dala je do jeseni
1930. godine rezultate sadržane u tabeli broj 3. Iz nje se vidi, da se biljke,
kojima su se pupovi u proljeće tek otvorili, a nemaju još novog izbojka,
dadu u šumskim rasadnicima s potpunim uspjehom presađivati ako se ta
presadnja obavlja odmah nakon vađenja biljaka iz gredica.18 Čak i onda,
ako se ta presadnja obavlja sa a r i š e v i m biljkama nakon jednog sata ,
a sa biljkama brijesta, javora mliječ a, te jasena američko
g i nakon jednog dana , pa makar ovakve biljke nisu bile ni posebno
zaštićivane u međuvremenu nakon vađenja iz gredica pa do same
presadnje, daje ona dobre rezultate. Najslabije je rezultate pokazao
javo r gorski , pa se kod presadnje njegovih biljaka mora postupati
vrlo oprezno.


Za sadnju ovakovih biljaka (sa tek otvorenim pupovima) u samoj
šumi vrijedi ono, što je navedeno kod pokusa pod I.


Tabela broj 4
Meteorološka opažanja od 5. V. do 20. V. 1932. g.


Temperatura
u U C
Pravac
i
jakost vjetra
(0-12 )
Oblačnost
(0-10 ;
kiše
mjeh u 7a
načic
CO
Q
7h 14h 21h Srednjak
7h 14h 21h 7h 14h 21h Srednjak
Kolium/m,
reno
5.V. 108 17-1 112 13 0 O W 4 N 1 10 9 1 6-7 109
6. „ 10 2 22-4 16-6 16-4 SE I SE 2 O 5 4 1 3-3 3 9
7. „ 14´2 24-2 143 176 NW 2 W 5 O 0 3 1 1 3
8. „ 15-0 134 114 133 O W 4 o 4 7 5 5 3 0 9
9. „ 10-7 15-0 17-2 14-3 O W 2 o 8 5 0 4-3 8 1
10. „ 9-6 3 6 3 6 5-6 SW 2 W 3 NW 2 8 10 4 7 3
11. „ 7-0 u-6 6-4 8-3 O SE 3 O 4 6 1 3 7 150
12. „ 17-4 186 13 2 164 S I SW 3 o 7 4 9 6-7 1-6
13. „ 137 20-6 12-8 15-7 o NE 3 o 9 5 1 5 0
14. „ 14 0 222 14-2 168 o E 2 N 1 1 4 2 3-3
15. „ 156 23-2 14-4 17-7 E 3 E 4 N 1 0 5 0 1-7
16. „ 14 0 25-4 190 195 O O NE 1 5 3 7 5-0
17. „ 170 252 16 6 196 E 3 SE 3 N 1 2 4 0 2-0
18. „ 190 24-8 18-2 20 7 E 4 SE I N 1 4 5 5 4 7
19. „ 16-8 24-1 188 19 9 SW 1 SE 2 O 6 3 3 4 0
20. „ 17 2 26 6 17-2 203 SE I SE 2 O 0 2 0 0 7


18) Vidi također meteorološke podatke sadržane u tabeli br. 4.


499




ŠUMARSKI LIST 8-9/1932 str. 16     <-- 16 -->        PDF

Résumé. L´auteur fait rapport sur les résultats de ses essais avec la transplantation
des plants qui ont déja poussé des jeunes feuilles ou dont les bourgeons, du
moins, ont déja été ouverts. Les transplantations ont eu lieu dans la pépiniere de la
Faculté forestiere de Zagreb. Ont été transplantés des plants de frene (frax. excelsior
et frax. americana), de méleze, de l´orme et de l´érable (acer pseudoplat, et acer
platanoides). Ces plants étaient âgés de 1 et de 2 ans, leur moyenne hauteur était
de 18 cm. Il y avait des plants déja transplantés une fois et de ceux qui ne l´étaient
pas encore. ´ ´ ´


Les nouvelles pousses d´une partie des plants (c´étaient ceux de frene) ont déja
été longues de 6 a 10 cm. Un certain nombre de ces plants-ci ont été, avant la reimplantation,
tenus hors de terre (bien emballés naturellement) durant six jours. En
n´ont été desséchés jusqu´a 10 juillet (c´est-a-dire durant deux mois) qu´un nombre
tout-a-fait insignifiant, spécialement quant au frene commun.


Les essais de transplantation des plants ayants des bourgeons déja ouverts ont,
eux aussi, donné des résultats vraiement satisfaisants.


Dr. JOSIP BALEN, BEOGRAD :


ŠUMSKO SJEMENJE


(LA QUESTION DES SEMENCES FORESTIERES)


I. U naprednom šumskom gospodarstvu postavljeno je načelo, da se
sastojinc podmlađuju prirodnim putem. No tome nije uvijek tako, pa je i
ručno podmladivanje odnosno pošumljavanje veoma često, a neće se moći
sasvim izbjeći ni u budućnosti, pa ni u najracionalnijem šumskom gospodarstvu.
U vezi toga kao dopunu pomenutom načelu postavljamo i dodatak,
da se iskorišćavanje doraslih sastojina ne bi smjelo završiti prije,
nego je podmladivanje osigurano.
Prema ovom dodatku mogu biti kod pravilnih visokih šuma dva
slučaja: 1.) ili je prirodnim putem osigurana buduća sastojina; 2.) ili je
buduća sastojina ručno, vještački podignuta. U prvom slučaju dorasla sastojina,
koju možemo nazvati i s a s t o j i n a - m a t i c a, zasijava svoje
stanište svojim sjemenom, podmlađuje se vlastitim sjemenom; u drugom
slučaju podižemo buduću sastojinu ručno, bilo sjemenom bilo sadnicama
(koje su redovito odgojene u šumskim vrtovima), dakle p o t s i j a v an
j e m ili potsađivanjem.


I kod potsi javan ja i kod potsađivanja moramo voditi
računa o kvaliteti u p o t r i j e b 1 j! e n o g sjemena. Sigurno je,
da izborom sjemena odlučujemo u velikoj mjeri o čitavoj budućnosti sastojine,
odnosno o gospodarskom uspjehu, koji će dati podignuta sastojina.


Ali nije ovo jedini slučaj, kad dolazimo u priliku, da vodimo računa


o sjemenu. Šta više, u našim će prilikama ovo možda biti, barem za sada,
rjeđe Daleko su češći drugi slučajevi, s kojima se susrećemo na našim
raznolikim staništima i gdje je ručno pošumljavanje od najveće važnosti,
gdje je dakle pitanje šumskog sjemena na prvom mjestu.
500