DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 79 <-- 79 --> PDF |
t ALEKSANDAR UGRENOVIĆ šumarski kontrolor II. banske imovne općine u p. Dne 13. juna t. g. umro je u Zagrebu u visokoj starosti u 76. god. Aleksandar Ugrenović, šumarski kontrolor II. banske imovne općine u Petrinji. Pokojnik se rodio godine 1857. u Slavonskom Brodu, gdje je i polazio školu. Prigodom ustrojstva gospodarstvenih ureda krajiških imovnih općina stupio je kao činovnik u službu II. banske imovne općine u Petrinji, gdje je ostao do godine 1887., kada je imenovan šumarskim kontrolorom I. banske imovne općine u Glini. Na tom je mjestu ostao do godine 1893., kad je imenovan šumarskim kontrolorom II. banske imovne općine u Petrinji. Tu je pokojnik proveo najdulji dio svog službovanja i uložio sav svoj trud i mar, da uredi blagajničko uredovanje i unaprijedi interese ove imovne owcine, koja je tada financijalno stajala dosta slabo. Na tom je mjestu ostao do godine 1914., kada je po navršetku 40-godišnjeg službovanja penzioniran. Kako je bio naučan na rad, služio je i kasnije kao kontraktualni knjigovođa kod kr. državne šumske režije u Majuru. Prateći rad pokojnog Ugrenovića tokom njegovog 40-godišnjeg službovanja kod I. i II. banske imovne općine vidimo, da je taj njegov rad daleko prelazio okvir rada običnog činovnika. Kao čovjek pun duha i inicijative tražio je uvijek sredstva i načine. da unaprijedi interese ne samo onih imovnih općina, kod kojih je služio, već i svih ostalih. Nastojao je oko postignuća državne pomoći pasivnim imovnim općinama, brinuo se za nepotrošene glavnice imovnih općina, te za reformu knjigovodstva i blagajničkog rukovanja kod gospodarstvenih ureda imovnih općina- Zauzimao se i za dokidanje službenih jamčevina činovnika krajiških imovnih općina, a radio je i za p > boljšicu činovničkog položaja uopće. Pokojnik je bio dugogodišnji član šumarskog udruženja, te je i kao takav mnogo radio. Njegovom inicijativom pokrenuta je i osnovana u krilu šumarskoga udruženja »Zaklada za uzgoj djece šumarskih činovnika« (1899. godine). To je njegovo djelo naišlo na živo priznanje u svim. staleškim redovima. Kruta sudbina odredila je, da njegova porodica (uslijed krivog tumačenja pravila) ne uživa blagodati te zaklade, koja je bila plod njegovog duha i rada. Kao saradnik Šumarskog lista napisao je mnoge članke, od kojih napominjem članak u aprilskom broju Šumarskog lista od god. 1893. pod natpisom »Pismo iz Banovine «. U njemu je pokojnik vrlo lijepo obradio protustavničke agende kod krajiških imovnih općina. O istom predmetu napisao je god. 1894. u novembarskom broju članak pod natpisom »Prilog za uređenje knjigovodstva i blagajničkog uredovanja«. Tu je dao inicijativu za što temeljitije usavršenje blagajničkog poslovanja kod krajiških imovnih općina. Godine 1899. u majskom broju napćsao je članak »Nepotrošive šumske glavnice imovnih općina«. Iz tog članka razabire se, kako je pokojnik živo radio za interese svih imovnih općina. Iste godine u junskom broju napisao je članak »Predlog za ustrojenje uzgojne zaklade za djecu šumarskih činovnika u Hrvatskoj i Slavoniji«- Tu je. 485 |