DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 45     <-- 45 -->        PDF

oluje je severo-zapad prema severo-istoku. Moramo priznati, da je ova pustoš napravila
težak utisak na nas kao šumarskog stručnjaka, koji rukovodi šumskim gospodarstvom.
Veliku nam brigu zadavala lepa hrastova stabla zbog prodaje u prošlogodišnjoj
krizi. Ali po onoj našoj narodnoj, da svako dobro ima svoje zlo i obratno svako zlo
ima svoje dobro, izvale u srezu Blata dale su nam dobar objekt za posmatranje i rasvetljavanje
uzroka sušenja naših hrastovih sastojina. Pregledali smo pažljivo sve izvale
u srezu Blata, a naročito one, koje su potpuno iščupane iz korena. Imali smo
ovakav prizor: Stablo (deblo) je bilo potpuno sirovo, krošnja s granama i grančicama
sirova, list potpuno zelen, boje kakva se može poželeti, nije napadnut od gusenica, niti
od pepelnice. Oddine 1931, može se reći, da nije bilo gusenica u srezu Blata. Glavna
srčana žila kao i mnoge tanje žile bile su suve, šta više trule. Ovo smo konstatovali
kod 20—30 izvala. Stablo se držalo pomoću nekih sporednih žilica i vertikalnim pritiskom
svoje ose. Naročito smo zapazili da je deblovina bila sirova, odmah iznad zemlje.
Nikakvi spoljni znaci nisu pokazivali, da bi se ta stabla posušila; međutim njih je očekivala
sušenjem neumitna smrt, može biti, još iste jeseni, a možda i kroz godinu dana.
I ranije smo imali isti slučaj, da posmatranjem ustanovimo brzo sušenje na izgled
zdravih stabala.


Držeći da će ova pojava kod izvala igrati, ako ne presudnu ulogu u rešavanju
uzroka sušenja hrastovih sastojina, a ono dosta važnu, pozvali smo g. profesora P.
Dordevića, koji se ljubazno odazvao i došao u srez Blata, te u našem prisustvu preispitao
nekoliko izvala, neke je i fotografisao. Pravljeni su isečci od tih izvala posmatrani
mikroskopski. Mi ovdje ponovno naglašavamo, da nam ona odvojena mišljenja Matolke,
Josipa Tona, Jovana Matica, Jošovca, Lj. Markovića i M. Manojlovića o uzrocima sušenja,
kod prve četvorice stagnirajuća voda u letnim mesecima, a Markovića i Manojlovića,
pored načina eksploatisanja starih hrastika, pošumljavanja i proreda, kojima se
išlo na to„ da se prirodna forma zameni veštačkom, zatim poplavna voda kao negativan
faktor, kiselost tla, močvarost i zabarivanje, daju jasan putokaz kojim treba ići, da se
nadu glavni uzročnici sušenja hrastovih sastojina u posavsko nizinskim šumama. Navodi
se da hrast lužnjak ima veliku otpornu moć, zatim analizom tla je dokazano, da
isto sadrži još dovoljno mineralnih sastojaka, te da na toj strani ne treba tražiti uzročnika.
Ali se nije ispitalo kakve elemente sadrži u sebi poplavna voda, koja stagnira i
koja se pretvara u žabokrečine po barama i nizinama, zatim kakvo dejstvo vrši ta voda
na stablo i njegov koren. I sam život čoveka je nesnosan u tim sastojinama posle velikih
poplava od jsparivanja i milijardi komaraca. Ni tvrdnja, da je nastala iscrpljivost
tla usled prevelikog broja jednolične vrste drveta na tim površinama, kao što je hrast
lužnjak, koji ima velike zahteve za svoj napredak, nije dovoljno proverena niti ispitana.
Poplavna voda, nošena glavnim rekama dolazi u posavsku nizinu sa brda i planina; na
svome putu prelazi preko dvorišta, pašnjaka, livada i polja, nosi sobom našto naiđe;
to sve taloži u naše posavske šume, te bez sumnje, povećava količinu bakterija i ostalih
parazita, koji se još umnažaju prilikom taloženja mulja i zabarivanja. Napred smo istakli
da velike poplave nailaze periodično, kad kad dve godine uzastopce, a skoro je istih
godina bila i velika navala gusenice i medljike, te su nastala i katastrofalna sušenja.
Da li su velike poplave sa stagnirajućom vodom i ranije loše dejstvovale na stare hrastike,
nije nam poznato jer o tome tačnih podataka nemamo. Ovako čestih i velikih poplava,
verovatno, ranije nije ni bilo, jer je bilo pošumljenih površina, gde naše reke
izviru, danas na tim mestima imamo dosta goleti (Bosna od okupacije Austrije). Da u
Bosni ima dosta ogoljenih planina bilo je govora i u Šumarskom listu, a mnoge Savine
pritoke dolaze iz Bosne (Una, Vrbas, Bosna, Drina). Naročito ističemo, da donje šumske
uprave Vinkovačke Direkcije dobiju poplavnu vodu, ne toliko od Save koliko od Drine,
koja svojom jačinom i brzinom kod srem. Rače prosto prepreci Savu i svoju vodu razliva
na prostoru sve do blizu Sida. Mišljenja, da današnji izgled naših hrastovih sa


451