DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1932 str. 33 <-- 33 --> PDF |
sitno izrezanom korom, ponešto vijugavog stabla, komu je na vršiki sjela prozirna krošnja, poput vela na licu krasotice. Kako koketno, znatiželjno i nemirno u vis poziru, rekao bi, da su izabrane ljepotice onih oholih ukočenih vojnika... Mjestimice podigao se i crni brijest, uspravan kao prut, sa sitnim obešenim hvojama i ljušturastom korom uvijek nekako mrk i zlovoljan, pravi pesimista i podmuklica ... Ta tri debla otimlju se za prvenstvo, što se tiče ogromnosti i veličine ovdje nadjačava hrast tamo jasen i brijest. — Oni su što lav i tigar u carstvu zvjeradi. A pod njima i među njima ustisnuli se grabovi i klenovi, granati, kvrgavi i nakazni, — misliš, da vidiš zgrbljenog slugu, kako povezuje i omotava gospodaru svome noge, da ne ozebu: to su šumski parije, robovi, koji su samo zato tu, da hrane i poboljšavaju tlo visokom hrastu, koji ohol nema kada, da se i zato pobrine.« Od tih starih hrastika na području Direkcije Šuma u Vinkovcima, prema rasporedaju dobnih razreda iz 1930 god. od 90771 kat. jutara ostalo je u području šumske uprave Jasenovac 72.40 k j. , Nove Gradiške 561.00 kat. j . (verovatno Prašnik) i Jamcnske .šumske uprave 110 k. j . (Vratična). Kakvu nam sliku pružaju stari hrastici kod jasenovačke i Novo-Gradiške uprave nije nam poznato, ali za Vratičnu možemo reći, da o visokom hrastu orijašu ni pomena nema, jer se nastojalo da stare hrastovine što pre nestane, verovatno da ne bi prešla finansijsku zrelost«, tako da danas imamo tako zvano belo drvo, koje niko neće da kupi. O sušenju naših Slavonskih hrastika, kao i o uzrocima sušenja, u posleratno doba, stvorena je čitava literatura, doneseni su mnogi zaključci, te bi izgledalo da je sve rečeno o tome pitanju, šta više nađeni su i uzroci tome sušenju, pa se ozbiljno počelo sa borbom protivu tih uzročnika, i iz godine u godinu troše se mnoge hiljade dinara; međutim niti je sušenje prestalo, niti su uzroci uklonjeni. Doduše, reći će nam se; kratko je vreme da se uzročnici unište, tim pre, što se sušenje javlja periodično, kada i uzročnici navaljuju na hrastove sastojine. Direkcija Šuma u Vinkovcima od 1926 g. do danas potrošila je na uništavanje uzročnika sumu od 720.000 dinara; Brodska Imovna Opština samo 1930/31 god. utrošila je 426.970 dinara. Ta je stvarnost, da sušenje još traje, i ako ne katastrofalno, i da se troše velike novčane sume protivu uzročnika, a da nismo uspeli da ih utamanimo ili svedemo na minimum, šta više od druge polovine junal931 g. pojavila se čitava invazija gubarevih leptira, tako da se sastojine, bez razlike na starost, bele od gubarevih legla; jasno nam g;ovori da će nam ovogodišnje proleće doneti pravu epidemiju gubarevih gusenica, pod uslovorn da klimatske i atmosferske prilike budu povoljne za njihovo razvijanje. Upravo poraznu sliku nam pruža ćelo područje šumske uprave kojom upravljamo, susedne šumske uprave P. I. O., a veliki deo i jamenske uprave. Prema dobivenim podacima izgleda, da je takvo stanje na području cele vinkovačke Direkcije u posavskim nizinskim šumama, kod brodske i kod Petrovaradinske Imovne Opštine. Zahvaljujući sretnim prilikama, da u Moroviću služimo, tako reći, neprekidno od 1925. god do danas, što je vredno spomena, jer u Moroviću postoje četiri šumske uprave, jedinstven slučaj u našoj državi — sa preko četrdeset hiljada jutara hrastovih šuma, imali smo prilike da pratimo sušenje kao i uzroke sušenju. Bez svake sumnje, da su šenje Slavonskih hrastika zadaje ozbiljnu brigu svima vlasnicima tih šuma, nadležnim faktorima, — to je goruće pitanje, koje nikako nije skinuto s dnevnog reda. Kako je to pitanje specifično za naše šumarstvo, nije čudo, što mu se posvećuje ovolika pažnja u našoj državi i što su sve sile napregnute, da se naše šumsko gospodarstvo spase te nemani. I nas je, kao više godišnjeg šumarskog stručnjaka, koji godinama, iz nepo sredne blizine posmatramo tu neman u našim šumama, to i pobudilo, da održimo ovo predavanje sa podatcima iz sopstvenog posmatranja, kao i onim iz naše literature, kako bi bar donekle rasvetlili to pitanje, prema svojim skromnim silama, bez pretensija da ga rešavamo, jer se ono nemože za kratko vreme resiti, budući da je veliko i po pro 439 |