DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 67     <-- 67 -->        PDF

dobru formu debla, a sporednim strukovima oni, koji imaju nenormalno razvijenu krunu
i slabo deblo. Strukovi, kojih se krune nalaze nad zatvorenim svodom, jesu nadrasli
ili prerasli; oni koji su ispod svoda, jesu zaostali i potisnuti. Jedan dio ih je koje na
umiranju, a koje izumro.


Nema sumnje, da je ovakva klasifikacija potpuno jasna i jednostavna, te da
isključuje mnoga kriva objašnjenja. Polazeći od dominantne sastojine, stavljajući je
upravo u središte raspravljanja, dao je pisac stabilnu osnovicu za rad u sastojini.
Osim toga daje pisac mnogo istorijskih navoda o proredama i veoma razumljive
šernatičke prikaze, a detaljno daje obavještenja i o uticajima, koje imaju pojedini
stepeni proredivanja na razvitak sastojina, na priraštaj i na otpornost protiv klimatskih
činilaca.


U odjeljku o čišćenju i prozračivanju sastojina daje detaljna obaveštenja kao i u
odjeljku o okresivanju.


poglavlje o podizanju sastoijna, podjeljeno je u troje: I. prirodno podmladivanje;
.. ručno (umjetno) podizanje sastojina; .. podmladivanje niskih (izdanačkih) i srednjih
šuma.


Raspravljajući o prirodnom podmladivanju ponajprije daje prikaz o tome procesu
u prašumi odnosno u prirodnoj šumi uopće, a onda u prebornoj šumi, pa konačno
u pravilnoj visokoj šumi. Pisac daje historijat prebornog gospodarenja, iznosi njegove
dobre i rđave strane, naročito navodeći podatke iz švajcarskih prebornih šuma.
Osvrće se i na pitanje »Dauerwald«-a.


Zasebni odejljak, temeljito razrađen, posvećen je prirodnom podmladivanju
pravilnih visokih šuma, gdje je iskoriščavanje etata vezano na suvisla sjecišta.
Prirodno podmladivanje ove vrste ima naročito značenje u šumama Cehoslovačke, pa
mu pisac obraća veliku pažnju, i raspravlja ga u tri pravca: l)1 pod starom sastojinom;
2) pokraj stare sastojine (»bočni nalet«); 3) sa sjemenjacima. Svaki način raščinja
detaljno, dajući podrobna objašnjenja za pojedine metode u radu, sve na osnovi
bioloških uslova. Specijalnu pažnju posvećuje podmladivanju pomoću Wagnerove i
Eberhardtove sječe.


Poglavlje o ručnom podizanju sastoijna razdjeljeno je u više odjeljaka. Veliku
pažnju obraća šumskom sjemenju s obzirom na vanjske i unutrašnje karakteristike,
daje razne metode o ispitivanju klijavosti sjemena, iznosi podatke o procentu klijavosti
i t. d. S velikom pažnjom i detaljno je obrađeno podizanje sastojina sjemenom
i sadnicama. Iznoseći štetne posljedice prevelikih sjecišta, Konšel iznosi razloge, koje
treba respektovati i svuda uvoditi mala sjecišta.


Specijalnu pažnju obraća i popravljanju šumskog zemljišta. To traži baš sječa
na golo, kad dolazi do primjene ručno pomlađivanje. Važnost organskih gnojiva
(Lupinus, Ornithopus, Latyrus, Vicia, Medikago i dr.) detaljno je istaknuta.


Sadnice su posmatrane u prvom redu sa fiziološkog stanovišta: s obzirom na
reakciju stabljike i reakciju korjena. Metode sadenja su detaljno opisane s naročitim
obzirom na razne kvalitete zemljišta.


U poglavlju o pomlađivanju niskih šuma daje principe o gospodarenju o tim
šumama: niski panj, kosi i glatki rez.


Ad. 3) U trećem dijelu iznosi pisac puteve i načine, kojima se može šumsko
gospodarstvo unapređivati, pri čemu ima pred očima sastojinu, zemljište i načine gospodarenja.
U prvom redu govori o odgoju pojedinih strukova, imajući pred očima
razvitak habitusa i razvitak debla. Poslije toga obraća pažnju na izbor što bolje rase.
Naročito naglašava pitanje nasljedstva i važnost selekcije u šumskom gospodarstvu,
pri čemu ističe pitanje o važnosti provenijencije sjemena. Popravljanje sastojine
dovodi u vezu sa izmenom vrsta drveća i miješanjem sastojina.


389