DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 67 <-- 67 --> PDF |
dobru formu debla, a sporednim strukovima oni, koji imaju nenormalno razvijenu krunu i slabo deblo. Strukovi, kojih se krune nalaze nad zatvorenim svodom, jesu nadrasli ili prerasli; oni koji su ispod svoda, jesu zaostali i potisnuti. Jedan dio ih je koje na umiranju, a koje izumro. Nema sumnje, da je ovakva klasifikacija potpuno jasna i jednostavna, te da isključuje mnoga kriva objašnjenja. Polazeći od dominantne sastojine, stavljajući je upravo u središte raspravljanja, dao je pisac stabilnu osnovicu za rad u sastojini. Osim toga daje pisac mnogo istorijskih navoda o proredama i veoma razumljive šernatičke prikaze, a detaljno daje obavještenja i o uticajima, koje imaju pojedini stepeni proredivanja na razvitak sastojina, na priraštaj i na otpornost protiv klimatskih činilaca. U odjeljku o čišćenju i prozračivanju sastojina daje detaljna obaveštenja kao i u odjeljku o okresivanju. poglavlje o podizanju sastoijna, podjeljeno je u troje: I. prirodno podmladivanje; .. ručno (umjetno) podizanje sastojina; .. podmladivanje niskih (izdanačkih) i srednjih šuma. Raspravljajući o prirodnom podmladivanju ponajprije daje prikaz o tome procesu u prašumi odnosno u prirodnoj šumi uopće, a onda u prebornoj šumi, pa konačno u pravilnoj visokoj šumi. Pisac daje historijat prebornog gospodarenja, iznosi njegove dobre i rđave strane, naročito navodeći podatke iz švajcarskih prebornih šuma. Osvrće se i na pitanje »Dauerwald«-a. Zasebni odejljak, temeljito razrađen, posvećen je prirodnom podmladivanju pravilnih visokih šuma, gdje je iskoriščavanje etata vezano na suvisla sjecišta. Prirodno podmladivanje ove vrste ima naročito značenje u šumama Cehoslovačke, pa mu pisac obraća veliku pažnju, i raspravlja ga u tri pravca: l)1 pod starom sastojinom; 2) pokraj stare sastojine (»bočni nalet«); 3) sa sjemenjacima. Svaki način raščinja detaljno, dajući podrobna objašnjenja za pojedine metode u radu, sve na osnovi bioloških uslova. Specijalnu pažnju posvećuje podmladivanju pomoću Wagnerove i Eberhardtove sječe. Poglavlje o ručnom podizanju sastoijna razdjeljeno je u više odjeljaka. Veliku pažnju obraća šumskom sjemenju s obzirom na vanjske i unutrašnje karakteristike, daje razne metode o ispitivanju klijavosti sjemena, iznosi podatke o procentu klijavosti i t. d. S velikom pažnjom i detaljno je obrađeno podizanje sastojina sjemenom i sadnicama. Iznoseći štetne posljedice prevelikih sjecišta, Konšel iznosi razloge, koje treba respektovati i svuda uvoditi mala sjecišta. Specijalnu pažnju obraća i popravljanju šumskog zemljišta. To traži baš sječa na golo, kad dolazi do primjene ručno pomlađivanje. Važnost organskih gnojiva (Lupinus, Ornithopus, Latyrus, Vicia, Medikago i dr.) detaljno je istaknuta. Sadnice su posmatrane u prvom redu sa fiziološkog stanovišta: s obzirom na reakciju stabljike i reakciju korjena. Metode sadenja su detaljno opisane s naročitim obzirom na razne kvalitete zemljišta. U poglavlju o pomlađivanju niskih šuma daje principe o gospodarenju o tim šumama: niski panj, kosi i glatki rez. Ad. 3) U trećem dijelu iznosi pisac puteve i načine, kojima se može šumsko gospodarstvo unapređivati, pri čemu ima pred očima sastojinu, zemljište i načine gospodarenja. U prvom redu govori o odgoju pojedinih strukova, imajući pred očima razvitak habitusa i razvitak debla. Poslije toga obraća pažnju na izbor što bolje rase. Naročito naglašava pitanje nasljedstva i važnost selekcije u šumskom gospodarstvu, pri čemu ističe pitanje o važnosti provenijencije sjemena. Popravljanje sastojine dovodi u vezu sa izmenom vrsta drveća i miješanjem sastojina. 389 |