DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 49     <-- 49 -->        PDF

rasadnicima i u kulturama plemenitih vrsta vrba, da se nebi osilio i bio
na štetu samoga uzgoja sadnica. Osobito su neugodni oni korovi, koji se
razmnožavaju i korijenjem i sjemenjem.


Okopavanje i plijevljenje treba vršiti, koliko je puta to potrebno.
Bolje je češće, a s manje posla, nego rjeđe i s više posla. Okopava se
najobičnije i najbolje običnom motikom, no gdje daljina redova dozvoljava,
okopavanje dođe vrlo jeftino, ako se može konbinovati sa plugom između
redova i motikom u samome redu. Neki uništavaju korov tako, da ga
s lopatom sastružu i ujedno zemlju razrahle. Okopavanje s motikom mogu
vršiti i žene i djevojke, a obično se izdaje u akord i plaća od jedinice
površine ili od jednoga komada; nekada se vrši i uz nadnicu. U šumskim
vrtovima potrebno je, da se brinemo o dovoljnoj vlazi u prvoj
godini. To se postizava zgodnim izborom mjesta i navodnjavanjem, ako
mjesto samo po sebi ne bi bilo dovoljno vlažno. U ritovima najzgodnije
je takova mjesta izabrati uz sam nasip u zaštićenom području, jer dobivaju
dovoljno vlage putem podzemne vode. Šumski rasadnik treba, da
bude uvijek dobro izabran, da bi odgovarao svim potrebnim uslovima.
Sadnice ostaju u biljevištu, dok se dobro ne zakorijene, što se vidi na
istjeranim izbojcima. To traje obično 1—3 godine. Kod presađivanja
sadnica izbojak treba po mogućnosti prikratiti ako se ne sadi u visok
korov i travu. Donji dio sadnice, koji nebi imao žilja ili bi bio gnjio, treba
odrezati i odbaciti. Rasadnik neka uvijek dvije godine miruje i neka se
u njemu dotle uzgajaju okopavine.


Neposredno pomlađivanje sa reznicama može se izvoditi kod vrbe
i ako bi eventualna popunjavanja bila sigurnija sa sadnicama, odgojenim
iz sjemena ili iz reznice, gdje nema iz sjemena uzgojenih. Jagnjedom i
kanadskom topolom isto se neposredno i odmah pomlađuje, no sigurniji i
bolji ćemo uspjeh imati, ako pošumljujemo sadnicama, kod kanadske
topole, uzgojenim iz reznica u rasadniku, a kod jagnjeda uzgojenim iz
sjemena ili u rasadnicima iz reznica. U vezi sa sadnjom reznica drveća
velike reproduktivne snage opisat ćemo u kratko umnožavanje i odgajanje
sadnica iz reznica kod neke vrste drveća, koje nema tako velike reproduktivne
snage.


Brijestove, platane, dudove, bagrem i većinu bjelogoričnoga grmlja
možemo isto da umnožavamo reznicama. Jaki jednogodišnji izbojci
(Ijetorasti) još se na drvetu prije listanja svezu na donjemu dijelu
koncem. Povrh konca stvaraju se callusi, otekline ili obrasnine. Ti se
izbojci narednog proljeća odmah povrh konca, a ispod obrasline koso
odrežu, što čini donji prerez ključice. Reznica iz obrasline vrlo lako
tjera korijen, ako se pri tome brinemo o potrebnoj vlazi. Sadnja se u
ovom slučaju obavlja tako, da se s lopatom u riljanom tlu iskpaju jarci,
u ove postavljaju reznice, zagrnu se i malo ugaze.


Neke vrste drveća i ukrasnoga grmlja mogu da se umnožavaju kao
pobojci, otrgnuvši grančice (ljetoraste) od njihovih grana. Na tim se
ranama stvaraju u zemlji obrasline, a iz ovih kasnije istjeraju žile. Vlaga
ne smije manjkati.


Dapače se i same četinjače dadu uzgajati na ovaj način (borovica,
tuja, tisa i smreka). Prve tri uzgajaju se od otkinutih jednogodišnjih ili
dvogodišnjih grančica smjestivši ih u dobru zemlju, hlad i vlagu. Za odgoj
smreke iz reznica upotrebljavaju se jake 1—2 godišnje grane od mladoga
drveta. Prerezi se zalijepe voskom i taj se vosak kod metanja u zemlju


371