DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 48 <-- 48 --> PDF |
i svaku reznicu pregledaju, jer mnogi radnik, kad vidi, da se dovoljno ne pazi, radi rđavo, pa čak hoće i prevariti. Vršenje posla uz nadnicu suviše mnogo stoji. Sadnja pada redovito u vrijeme mirovanja vegetacije, naime počevši od novembra pa do polovice aprila. Nekada smo prisiljeni, da još kasnije sadimo, ali tada se reznice ili dijelovi, od kojih će se dobiti reznice, moraju tako spraviti, da do sadnje ne bi istjerali. Za reznice, koje se sade u nepripravljeno zemljište, svejedno je, kad se sade, no svakako je bolja sadnja ranija nego kasnija. Odje se ima saditi u prevrnuto zemljište, sadi se, ako se zemlja jako ne smrzava, u februaru, martu i u aprilu, jer se dotle prevrnuta zemlja rasula od zimskih mrazova i napila dovoljno vlage. Na takovim bi dijelovima u jesen inače bilo teško saditi, jer je zemlja grumenasta, pa se reznice prostom rukom ne bi dale ni turati, a i zemlja se do proljeća nešto slegne. Daljni uzgojni poslovi oko posađenih reznica prve godine sastoje se u kidanju suvišnih izbojaka, u okopavanju, plijevljenju i čišćenju i u eventualom navodnjavanju ili obrani od kukaca. Kod svih pomenutih reznica potrebno je vrijeme od jedne do tri godine, za drveće sa jakom reproduktivnom snagom jedna godina, za drugo dvije do tri, da se žilje dostatno razvije, da bi sadnica ili mlado drvo samostalno i bez pomoći čovječje ruke moglo uspijevati i dalje će razvijati. Novo posađena reznica prima vodu i hranu na donju površinu prereza. Kako je to primanje hrane spočetka nedovoljno, a da bi inače reznica mogla razviti što bolje korijenje za kasniju ishranu sadnice, nadzemni dio treba spočetka da ima samo 1—3 pupa i da tjera 1—3 izbojka, najbolje samo jedan, da bi reznica mogla izdržati i ishraniti istjerale izbojke. Ako istjera više izbojaka, te treba preko godine 2—3 puta otkidati. U poplavnim područjima rijeka zbog visoke vode izbojci bi se trebali ostavljati pri vrhu sadince. Razumije se, ako se gornji dio reznice osuši, to treba donje najviše izbojke ostaviti. Ovaj se posao obično ne vrši u poplavnim šumama zbog skupoće posla. Nekad je potrebno u prvoj godini i prevršivanje samih ostavljenih izbojaka, da bi se korijen što bolje mogao razviti. U šumskom se vrtu ostavlja po jedan najači izbojak, da bi dobili što ljepšu sadnicu. Kod plemenite vrbe kidanje izbojaka se ne vrši, jer toga ima mnogo i jer se sve dade upotrijebiti kao korpopletarska roba. Važan posao uzgoja u prvoj godini jest okopavanje i p li jevi j en je reznica, posađenih u šumske vrtove i okopavanje i plijevljenje kultura plemenitih vrba. Okopavanje visokih sadnica posađenih odmah u šumu obično se ne vrši zbog skupoće posla i ako bi bilo mnogo bolje i procenat primanja veći. No i koliko se to kod vrba, koje se najlakše primaju, može i propustiti, kod vrsta topola i drugog drveća, koje se teže prima, svakako bi trebalo da se provodi. Ovo treba osobito naglasiti za kanadsku topolu, koja predstavlja vrlo vrijedno drvo u nizinama, ako se već neposredno pošumljuje sa reznicama. Kopanjem se postizava, da se uništi korov, da se zemljište uzdrži u potrebnoj vlazi, da bude rahlo, da ne nastaju pukotine u zemlji i da se ne stvara kora na površini, gdje je isparivanje mnogo brže. Kopanje mora biti plitko, da se njime ne bi povrijedilo gornje žilje. Ono treba da se uvijek obavlja za suha vremena, da bi se trava i korov uništili. Korov treba sistematski uništavati u šumskim 370 |