DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 45     <-- 45 -->        PDF

vremena, jer kanimo saditi, kad već vegetacija otpočne, spravljamo ih
tada u hladne podrume ili pod tekuću vodu. Neka nam služi za pravilo,
da ne treba niti dijelove, od kojih će biti reznice izrezivane, niti same
reznice ni najkraće vrijeme ostaviti ncspremljene i izložene suncuvjetru. Sašušivanje će biti brže u jeseni i proljeću, kad još eventualno ima
vegetacije i topliji su dani, nego u zimi, kad vegetacija miruje i dani su
hladni i vlažni.


Ako imamo vremena (kao što to obično biva zimi) da možemo
reznice izrezivati, ali saditi još ne možemo, oda ćemo izrezane i u snopove
svezane reznice ostaviti i spraviti do sadnje na isti način, kako je to
naprijed opisano. Svakako je povoljnije ostavljati izbojke, pruće i štapove,
nego već rezane ključice iz razloga, što će prerezi biti svježi i neće
se eventualno zatvoriti.


Kod transport a kako dijelova, od kojih će se reznice izrezivati,
tako i kod samih reznica valja osobito paziti, da se ne osuše ili ne zgule.
Za duži transport treba ih upa´kovati u slamu sa vlažnom mahovinom na
donjim dijelovima prereza. Kod kraćega transporta dostaje pokriti ih
mokrom slamom.


Sjeća pruća, izbo jaka i štapova kao i prerezivanje reznica može se
vršiti kroz čitavo vrijeme mirovanja vegetacije, od novembra do polovice
aprila. Najčešće međutim pada ovo u mjesec februar i mart, pošto
se onda najviše i sadi. Nježnije vrste treba u jesen sjeći sa panja i preko
zime spraviti da se očuvaju od studeni i mraza.


Sadnj a ključic a može se. vršiti jednostavnim uturivanjem u
već obrađeno meko zemljište, kopanjem jama, zatrpavanjem i gaženjem
kao kod obične sadnje, zaoravanjem i pomoću šila u tvrdom, obrađenom
i u neobrađenom zemljištu. Ma na koji način reznice sadili,
glavno je pravilo, da donji dioreznice, koji dolazi u
zemlju, bude tako smješten, da zemlja u čitavoj dubini
reznice tačno i dobro prileži uz reznicu, da bi ova
mogla iz zemlje vlagu i hranu crpsti i da se ne bi osušila. Ovo osobito
vrijedi za sadnju sa svrdlom. Loša je sadnja ona, gdje se zemlja pri površini
samo ugazi i učvrsti, a dolje je oko reznice praznina. Reznica neka
ne bude ozlijeđena pri turanju u zemlju i takove komade treba radije
baciti; isto tako one reznice, koje se kod sadnje prelome. Prilikom sadnje
reznice se još jednom sortiraju i izbaci se svaka, koja je loša. Reznice
se uturuju okomito u zemlju, jer je to najpraktičnije za rad, iako nekoji
preporučuju nešto koso uturivanje.


Prostim uturivanjem u zemlju sade se plemenite vrbe,
obična vrba, jagnjed, kanadska topola, jablan i jače reznice drugoga
drveća ili grmlja onda, kad reznice želimo uzgojiti sadnice za rasad, a
tlo je rastresito. Tlo mora biti prevrnuto, odnosno izriljano i preko zime
izmrznuto, da bi bilo sposobno za sadnju. Kako reznice tu dolaze u zemlju
20—40 cm. to ih jednostavno pored napete žnore s jednu stranu zabadamo
rukom sve dotle, dok je to moguće. Obično ostane iznad zemlje tek
.—10 cm. Da bi se reznice lakše zaturavale u zemlju i bolje mogle
pritisnuti, pričvrsti se na dlan koža, ili se sa malom daščicom pljoštimice
pritište na reznicu, da bolje uđe u zemlju. Onaj dio reznice, koji još viri
vani, ako ga je potrebno još i dalje uturivati u zemlju pritište se drvenim
cokulama ili se utjera drvenim čekićem. Sa željeznim čekićem nije slobodno
reznice zabijati u zemlju, jer ih razmeca. Eventualno ma kako


367