DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 43     <-- 43 -->        PDF

baju da budu 1—3 m. duge, najobičnije 2—2.50 m., no mogu biti još
i duže.


Daljin a posađenih reznica ravna se opet po tome, koje drvo
sadimo i prema cilju, što želimo uzgajati. Tako ćemo kulture plemenitih
vrsta vrba saditi na razmake od 30—60 cm., a u redove od 10—30 cm.
daljine; kulture štapova na 40—80 cm. i u redove od 25<—60 cm. daljine.
Reznice u šumskim rasadnicima, od kojih treba uzgajati sposobne
sadnice za rasađivanje, saditi ćemo kod vrbe i svih vrsta topole na daljine
redova od 40—70 cm. i daljine sadnice od sadnice od 25—50 cm., već
prema bujnosti uzrasta pojedine vrste drveta: kod vrbe sa nešto manjim
razmacima, kod topola nešto većim. U svakom slučaju razmak mora biti
takav, da se sadnica, koja se treba uzgajati, pored obzira na mogućnost
sadnje i čišćenja može i nesmetano i pravilno razvijati.


Kod direktnoga pomlađivanja sa reznicama-štapovima s obzirom
na veću štednju razmaci će kod vrbe biti: daljine redova 1—3 m., daljine
štapova 0.70—2 m., najobičnije 1.5/1—2/1.5 m. Kod jagnjeda može razmak
biti još veći, jer brže raste, postigne veću visinu i krošnju, tako da se
daljine redova mogu uzimati sa 1.5—3.5 m., daljine reznica sa 1.5—3 m.,
najobičnije 2/1.5—2/2 m. Ti će razmaci moći kod kanadske topole biti
još veći, jer dosta dobro raste i brzo postigne sklop, pa ćemo tu moći
saditi sa daljinom redova 2—6 m., i daljinom reznice od reznice 2—4 m.
najobičnije 3/2 i 3/3 m. Kod nadosađivanja i nadopunjavanja pomlađenih
površina vještačkim putem, jer su se mlada stabla, nastala iz reznica
razvila, mogu razmaci kod sviju vrsta pomenutoga drveća biti za 1 m.
veći. To će svakako zavisiti od toga, kada nadosadujemo, odmah u
drugoj godini ili kasnije. Kod popunjavanja praznih mjesta u sjecištima
među panjevima, jer ovi spočetka vrlo brzo i jake izbojke tjeraju, reznica
neka nikako ne bude bliža panju od 4 m. daljine, jer će je izbojci iz panja
brzo ugušiti. Daljina je sadnje kod pašnjaka i drvoreda mnogo veća.
Tako se kanadska topola na pašnjacima sadi u razmacima od 8—20 m.
pa čak i u još većim. Ovdje na koncu moramo napomenuti, da će razmaci
mršavom tlu moći biti uvijek nešto manji, a kod dobroga i plodnoga
tla nešto veći. Svakako kod određivanja daljine, u koliko finansijske
mogućnosti dozvoljavaju, uvijek će biti od sastojina uzgojenih iz reznica
ona ljepša i bolja, koja je sađena u manjim razmacima, jer će se prvo
sklopiti i dati čišće i upravnije drvo. Ovakove će se sastojine kasnije
moći i morati prije početi da čiste i proređuju.


Priprema reznica neka je po mogućnosti prije same sadnje,
jer će prerezi tako ostati svježi. Najbolje je pruće, izbojke, štapove, kolje
i grane, od kojih kanimo rezati reznice, neposredno pred samu sadnju
sjeći i odmah prerezivati i isijecati na reznice. Kod sječe toga pruća,
štapova i izbojaka treba birati samo jake, mlade, zdrave i čiste dijelove.
Sječa pruća i tanjih izbojaka sa panja vrši se sa kosijerom i vinogradarskim
škarama, debljih izbojaka i štapova sa sjekiricom i pilicom. U
svakom slučaju treba da oruđe bude što oštrije, da drvo glatko odsiječe
i ne smeća, pogotovo ako će se donji presjek ostaviti i neće obnavljati,
nego tako odmah saditi u zemlju. Prvo samoga izrezivanja reznica potrebno
ie pruće, izbojke i štapove, od kojih će se rezati ključice, probrati
i očistiti. Prebiranje i sortiranje pruća, odnosno štapova sastoji se u
tome, da još jedared pregledamo čitav snop i izbacimo sve ono, što je
staro, suviše debelo ili jako tanko, odnosno jako granato ili možda


365