DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 43 <-- 43 --> PDF |
baju da budu 1—3 m. duge, najobičnije 2—2.50 m., no mogu biti još i duže. Daljin a posađenih reznica ravna se opet po tome, koje drvo sadimo i prema cilju, što želimo uzgajati. Tako ćemo kulture plemenitih vrsta vrba saditi na razmake od 30—60 cm., a u redove od 10—30 cm. daljine; kulture štapova na 40—80 cm. i u redove od 25<—60 cm. daljine. Reznice u šumskim rasadnicima, od kojih treba uzgajati sposobne sadnice za rasađivanje, saditi ćemo kod vrbe i svih vrsta topole na daljine redova od 40—70 cm. i daljine sadnice od sadnice od 25—50 cm., već prema bujnosti uzrasta pojedine vrste drveta: kod vrbe sa nešto manjim razmacima, kod topola nešto većim. U svakom slučaju razmak mora biti takav, da se sadnica, koja se treba uzgajati, pored obzira na mogućnost sadnje i čišćenja može i nesmetano i pravilno razvijati. Kod direktnoga pomlađivanja sa reznicama-štapovima s obzirom na veću štednju razmaci će kod vrbe biti: daljine redova 1—3 m., daljine štapova 0.70—2 m., najobičnije 1.5/1—2/1.5 m. Kod jagnjeda može razmak biti još veći, jer brže raste, postigne veću visinu i krošnju, tako da se daljine redova mogu uzimati sa 1.5—3.5 m., daljine reznica sa 1.5—3 m., najobičnije 2/1.5—2/2 m. Ti će razmaci moći kod kanadske topole biti još veći, jer dosta dobro raste i brzo postigne sklop, pa ćemo tu moći saditi sa daljinom redova 2—6 m., i daljinom reznice od reznice 2—4 m. najobičnije 3/2 i 3/3 m. Kod nadosađivanja i nadopunjavanja pomlađenih površina vještačkim putem, jer su se mlada stabla, nastala iz reznica razvila, mogu razmaci kod sviju vrsta pomenutoga drveća biti za 1 m. veći. To će svakako zavisiti od toga, kada nadosadujemo, odmah u drugoj godini ili kasnije. Kod popunjavanja praznih mjesta u sjecištima među panjevima, jer ovi spočetka vrlo brzo i jake izbojke tjeraju, reznica neka nikako ne bude bliža panju od 4 m. daljine, jer će je izbojci iz panja brzo ugušiti. Daljina je sadnje kod pašnjaka i drvoreda mnogo veća. Tako se kanadska topola na pašnjacima sadi u razmacima od 8—20 m. pa čak i u još većim. Ovdje na koncu moramo napomenuti, da će razmaci mršavom tlu moći biti uvijek nešto manji, a kod dobroga i plodnoga tla nešto veći. Svakako kod određivanja daljine, u koliko finansijske mogućnosti dozvoljavaju, uvijek će biti od sastojina uzgojenih iz reznica ona ljepša i bolja, koja je sađena u manjim razmacima, jer će se prvo sklopiti i dati čišće i upravnije drvo. Ovakove će se sastojine kasnije moći i morati prije početi da čiste i proređuju. Priprema reznica neka je po mogućnosti prije same sadnje, jer će prerezi tako ostati svježi. Najbolje je pruće, izbojke, štapove, kolje i grane, od kojih kanimo rezati reznice, neposredno pred samu sadnju sjeći i odmah prerezivati i isijecati na reznice. Kod sječe toga pruća, štapova i izbojaka treba birati samo jake, mlade, zdrave i čiste dijelove. Sječa pruća i tanjih izbojaka sa panja vrši se sa kosijerom i vinogradarskim škarama, debljih izbojaka i štapova sa sjekiricom i pilicom. U svakom slučaju treba da oruđe bude što oštrije, da drvo glatko odsiječe i ne smeća, pogotovo ako će se donji presjek ostaviti i neće obnavljati, nego tako odmah saditi u zemlju. Prvo samoga izrezivanja reznica potrebno ie pruće, izbojke i štapove, od kojih će se rezati ključice, probrati i očistiti. Prebiranje i sortiranje pruća, odnosno štapova sastoji se u tome, da još jedared pregledamo čitav snop i izbacimo sve ono, što je staro, suviše debelo ili jako tanko, odnosno jako granato ili možda 365 |