DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 41 <-- 41 --> PDF |
bolja je od one, koja stoji. Suviše mokro tlo i ono sa vodom, koja stagnira, treba prvo sadnje potrebitim radovima pripraviti i za sadnju sposobnim učiniti. Suho odnosno isušeno tlo nije dobro za sadnju reznica. Dubina reznice ima se prema tome ravnati prema vlazi u tlu. Razvitak korijena u zemlji ide uvijek za vlagom; ako je ova niža, onda i korijenje ide niže; ako je pri površini, onda će već pri površini puštati korijenje. Dubina plodnoga tla važna je kod sadnje reznica u toliko, što će one pri povoljnoj vlazi puštati dobro korijenje samo ondje i u onom sloju, koji je plodan. Ako je tlo sastavljeno iz više slojeva i vrsta zemlje, to će reznice tjerati jako korijenje uvijek samo u plodnom dijelu. Ako je taj dio pri površini zemlje, onda će tjerati pri površini; ako je jednim neplodnim slojem odijeljen, onda niže, gdje taj sloj nastaje. U prvom će slučaju biti potrebna mala dubina reznice, u drugom veća dubina. Gdje je plodno tlo dolje, a neplodno gore, dade se zemljište prevrtanjem učiniti sposobnim za sadnju tako, da plodan sloj dođe gore. Vezivost, rahlost i rastresitost tla igra vrlo važnu ulogu kod sadnje uzgoja reznica. Odje je tlo rastresito i nije vezano, kao kod pjeskovitoga tla, kod đubra, humusa, mahovine, reznice lako i brzo mogu puštati žilje, a u vezanom ilovastom ili glinenastom tlu vrlo teško; osim toga tjeraju malo korijenje i sporo kao i kod drugoga drveća sađenoga sadnicama. "Vezano se tlo po mogućnosti treba obradom pripraviti za sadnju reznica. Sadržina humusa u tlu, poglavito rastvorenoga, svakako će povoljno utjecati na uzgoj ključice, jer daje vezanom tlu rahlost, rahlome tlu vezivost, lakše se privodi voda, ima više potrebnih hemijskih sastojina i dr. Hemijski sastav tla u stanovitoj dubini utiče na primanje reznica, razvijanje korijenja i tjeranje izbojaka. Što tlo ima više onih hemijskih supstancija i slojeva, koji su dotičnom drvetu potrebni za razvitak i izgradnju, to će i razvitak korijenja biti bolji, brži i sigurniji, a s time i razvitak izbojaka. Korijen će reznice biti duži, ako je sloj s potrebnim mineralnim sastojcima niže od dubine reznice. Ako tlo nije dovoljno bogato potrebnim mineralnim sastojinama, treba ga dubriti. Kod razne konfiguracije zemljišta, dubina će reznice na višim položajima, jer imaju manje vlage, morati biti nešto veća; kod nagiba isto veća, jer se mora i s tim računati, da voda može zemljište isprati i odnijeti. Za razvoj reznica potrebna je dovoljna toplina i umjereno svijetlo, jer se bez njih ne može vegetacija ni zamisliti. Iz naprijed navedenoga slijedi, da će kod vrbe, kad se sadi u rasadnike, u čisto, rahlo, prevrnuto i pripravljeno, te dovoljno vlažno zemljište, koje će se kasnije kopati, ili u kulturama plemenite vrbe biti za reznice; potrebna dubina od 20—35 cm. Kod vrsta topola, koje se na ovaj način mogu umnožavati, potrebna je dubina od 25—30 cm., jer se nešto teže primaju. Odje se reznicama rasađuje nepripravljeno tlo kao u ritskim šumama, koje su izložene poplavama, moraju se reznice saditi 40—100 cm. duboko. Najbolja je dubina od 70—80 cm. Na gredama treba duboko saditi, da bi reznica i za vrijeme, kad nema poplava, došla do vlažnoga sloja zemlje, da bi bila što stabilnija i odoljevala strujanju vode. Istina je, da se donji dio reznice kod dovoljne vlage i plodnoga gornjega sloja osuši odnosno sagnjije, no zato kod suše i izostale vode tjeraju reznice iz donjega dijela žilja i neće se osušiti. Glavno se žilje razvija u kutu od 60° i najjače je pri donjemu kraju. 363 |