DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 39 <-- 39 --> PDF |
uzgajanje drveća sa reznicama, koje samo iz callusa puštaju žilje, rede upotrebljava u šumarstvu, a više u vrtlarstvu. Pošto se u praksi prave mnoge greške sa sadnjom reznica i loš se uspjeh sadnje i pomlađivanje u puno slučajeva ima pripisati neznanju samoga stručnoga osoblja, koje sadnju vrši i nadgleda, to ću pokušati, koliko mi bude moguće, da ukazem na sve faktore i uslove, koji idu u prilog što boljemu i uspješnijemu načinu pomlađivanja sa reznicama, odnosno na nedostatke i propuste, koje treba otklanjati. One se vrsti drveća dadu dobro ili barem bolje umnožavati odnosno pomlađivati sa reznicama ili ključicama, koje imaju dobru reproduktivnu moć, koje imaju veliku srž i koje vole vlagu. Ovdje na prvom mjestu stoje razne vrste vrba, koje se isključivo pomlađuju sa reznicama, jer se kod dobre sadnje i povoljnih prilika vrlo dobro primaju, jer je umjetno pmlađivanje sa sjemenom nemoguće i jer je pomlađivanje sa reznicama kud i kamo jeftinije. Vrba se kao reznica direktno odmah sadi, gdje treba neka površina da se zašumi, dok se tek u rijetkim slučajevima samo kod nadopunjavanja događa, da iz ključica u rasadniku najprvo odgojimo sadnice i te dalje presađujemo. Jagnjed je sličan po načinu pomlađivanja vrbi, s tom razlikom, da mu je postotak primljenih reznica nešto manji. Sadi se direktno ili se uzgajaju u rasadniku sadnice iz reznica i te dalje rasađuju. Kanadsku topolu i jablan kao jednodomno drveće možemo jedino putem reznica umnožavati — bilo direktnim sađenjem, što je rede, bilo da uzgajamo u rasadniku iz reznica sadnice i te dalje rasađujemo, što je češće. Kanadska se topola dobro prima. Bijela se topola od ritskoga drveta najteže umnožava sa reznicama. Uz pomenute vrste drveća dadu se umnožavati sa reznicama i pobojcima platan, brijest, dud, joha, nekoje vrste jabuka, dunja, vinova loza, ribizli, ogrozli, oleander, hudika, bazga, žutika, jorgovan, Colutea, Caragana, Deutzia Hypophäe, Evonymus, Lonicera, Spirea, nekoje vrste ruža, Symphoricarpus, Ampélopsis, Tamarix Weigelia, zatim Araucaria, Thuja, Cupressus i Taxus. Vrlo se dobro umnožavaju s pobojcima vrste cveća Pelargonium Tradescantia i Fuchsia. U vrtlarstvu mnogi odgajaju pojedine vrste voćaka iz reznica ili pobojaka sa vrlo dobrim uspjehom, pogotovo kad se druga voćka želi uzgojiti direktno od plemenite voćke bez divjake i kalamljenja i kad se želi uzgojiti patuljasto voće (Kinezi dosta upotrebljuju). Loza se isključivo umnožava sa reznicama ili položnicama. Općenito se može reći, da su za dobivanje reznica najbolji jednogodišnji jaki izbojci ili Ijetorasti. Kod vrbe se mogu saditi i stariji dijelovi stabla još uvijek sa dobrim uspjehom; kod jagnjeda i kanadske topole eventualno i dvogodišnji ili trogodišnji dijelovi. Svakako stoji, da se mlađi dijelovi bolje primaju od starijih, bolje također izbojci istjerali iz panja nego mladice iz sjemena, jer su se brže razvijali. Prvo će se uvijek primiti čisti izbojak ili dio stabla, koji je čist i ima po sebi pupove (jer su pupovi potrebni za nadzemno tjeranje izbojaka i jer takav dio drveta vegetira), nego granati dijelovi i dijelovi bez pupova. Vrba sa vazdušnim i vodenim obamrlim žilicama nije dobra za sadnju. Dijelovi sa obamrlom korom i s manje lenticella slabije su sposobni za puštanje žila od dijelova sa mladom korom. Starije drvo, uopće sa više crljeni i sa stalnim tkivom, manje je sposobno od mlađega drveta, gdje cambium može više da stvara. Mlađe drvo ima i manje rane. Drugim riječima, za reznice treba uzimati 3/Sl |