DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 38     <-- 38 -->        PDF

Reznica, ključica ili pobojak jest onaj nadzemni dio biljke bez
žila, koji zaboden u zemlju tjera — i to žilje iz dijela zabodenoga u
zemlju, a izbojke i lišće iz dijela iznad zemlje. Takav zabodeni dio sam
se iz početka samostalno i bez žilja hrani iz zemlje. Kod nekojih se vrsta
biljaka izrezuju dijelovi i to redovito mlađi i ti se sade, te bi to bile u
pravom smislu reznice ili ključice, dok se kod drugih otkidaju ili
odrezuju pojedini dijelovi, redovito mlade grane i izbojci, i ti se sade.
To bi bili u vrtlarstvu razni pobojci ili pelceli. Pobojci su ne samo mogući
u cvjećarstvu, nego i kod mnogih vrsta drveća i grmlja, kao na pr. kod
mnogih vrsta ruža, ukrasnoga grmlja, platana, dudova i si., dapače i kod
nekojih crnogorica.


Reznica kod drveća sa velikom reproduktivnom snagom, kao što je
vrba, jagnjed i kan. topola, zabodena u zemlju prima ispočetka vodu i
hranu na doljnju presječenu površinu. Cambium odmah započinje djelatnost
stvarajući vegetativne vrhove na kraju radialnih zraka, od čega
se razvija novo početno žilje, koje probija koru redovito na lenticellama,
pored grane ili pupa. Gornji dio tjera uz isti proces izbojke na redovite
pupove, a u pomanjkanju ovih na spavajuće (proventivne) pupove. Ovi
se izbojci mnogo pre pokažu i nekad postignu i dužinu do 10 cm, dok se
žilje počne pojavljivati na vanjskoj površini kore. Uporedo sa ovim stvaraju
se kod jagnjeda i kanadske topole callusi, obrasline na donjemu
presjeku u ubrzanome tempu, i odavle se nešto kasnije razvija glavno
žilje. Obrašćivanje je na gornjemu kraju polako i traje duže. Donji
presjek obraste kod jagnjeda i kanadske topole već za jednu godinu, dok
to obrašćivanje kod vrbe traje i više godina, jer vrbi nije potrebno stvaranje
callusa, pošto dovoljno i jako žilje može da razvije i kroz koru.
Obrašćivanje oko gornjega presjeka može trajati više godina, već prema
debljini.


One vrste drveća, koje se slabije primaju, koje nemaju vrlo velike
reproduktivne snage, moraju najprvo da stvore obrasline ili calluse oko
rana na gonjemu dijelu, da bi iz njih mogle da tjeraju žilje. Obrasline se
stvaraju pomoću sokova iz zemlje na reznici zaturenoj u zemlju ili se
jednu godinu dana prije na drvetu stvaraju podvezivanjem onoga dijela,
od koga kanimo reznicu slijedeće godine odrezati. Pobojak se redovito
trga od mladih grančica ili izbojaka tako, da se otrgne malo i od stare
grane. Oko otrgnutoga dijela stvara se obraslina.


Callus ili obraslina je ubrzano stvaranje novoga tkiva putem stvaranja
vegetativnih vrhova za zaštitu ili obranu od vanjskih štetnih
utjecaja ili nadoknađivanje i stvaranje manjkavih dijelova biljke. Callus
u pomenutome slučaju daje u zemlji žilje, iznad zemlje (ako nema drugih
pupova) adventativne pupove. Ovakovo je stvaranje žilja sporije i
reznice kasnije tjeraju. Callus ili obrasline prouzrokuju se odsijecanjem
ili raznim vrstama povreda, zasijecanjem, povređivanjem kore, gulenjem
kore, podvezivanjem ili vezanjem sa koncem, žicom i si. Sokovi iz zemlje,
dovedeni u koru, pri svome putu prema dalje daju materiju (tkivo) za
obrašćivanje ili callus. Ako se reznica ili pobojak dolje na jednom mjestu
oguli ili povrijedi, to se iznad oguljenog dijela stvara obraslina ili callus
i povrh toga korijenje, dok callusa ispod oguljenoga mjesta nema.


Za šumarstvo je važno pomlađivanje sa redovitim reznicarna kod
nekoliko vrsta drveta, pa se zato i u praksi mnogo upotrebljuje, dok se


360