DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 37     <-- 37 -->        PDF

de la quantité totale des arbres exploités chaque année. L´exploitation (et surtout


. exportation — ». extraction«) de ce bois est difficile, faute de bonnes communications
dans nos forets des montagnes et a cause des grandes précautions pour ne pas
gâter le matériel précieux. Il y a des moments fort intéressants pendant . exploitation.
Il y a aussi de certains défauts dans les regles et les moyens d´exploitation actuels.
Nous espérons que cette industrie a un grand avenir absolu; les échanges de vues
en ce qui concerne cette question ne peuvent qw´ etre profitables a tous les producteurs
et exportateurs de ce bois. L´ auteur.


Ing. T. ŠPANOVIĆ (APATIN):


VEGETATIVNO POMLAĐIVANJE RITSKIH
ŠUMA


(RÉGÉNÉRATION VÉGÉTATIVE DES FORETS INONDEES)


Kod nekojih vrsta drveća izvodi se podmlađivanje ili regeneracija
ručnim umjetnim načinom sa sadnjom reznica ili ključica, bilo da se
reznice direktno odmah upotrebi ju ju za sadnju, bilo da se od njih najprvo
odgajaju sadnice i ove onda rasađuju. Ima takovih vrijednih vrsta
drveća, koje je ovdje jednospolno (jednodomno), da se uopće nemože
oploditi i iz sjemena potomstvo odgojiti, kao što su na pr. kanadska
topola i jablan, pa je njihovo umnožavanje jedino moguće putem reznica.
Kad nam se nije moguće koristiti (poradi stanovitih zapreka i nemogućnosti)
sa sijanjem sjemena, a drvo je moguće umnožavati reznicama,
služiti ćemo se kod pomlađivanja sa reznicama. Tako se sjeme vrbe i
jagnjeda ne može poradi malih dimenzija skupljati i sijati i ono, samo
opalo, ne može da izraste baš na onim mjestima, gdje bi to trebalo, jer
su zarasle korovom i travom. Košaračku vrbu zbog kratkoga obrta ne
bi ni mogli umnožavati sjemenom, pošto ga za jednu godinu i ne donese.
Jer je pomlađivanje sa reznicama jednostavnije i kud i kamo jeftinije
ili možda jedino i moguće, a ta nam vrst pomlađivanja garantuje uspjeh,
razumije se, da ćemo se njim služiti, kao što je to slučaj kod vrbe.
Reznice sadimo, kad nam je i gdje nam je cilj, da neplodno (mokro) tlo
u svrhu što racionalnijega iskorišćavanja učinimo produktivnim, da
pojedine komplekse i površine, pojedine objekte kao nasipe, kanale, obale
rijeka, željeznice, puteve i t. d. zaštitimo od opasnosti, da u svrhu
uljepšavanja i brzoga pošumljavanja parkova, bašta i si. što prije uzgojimo
vrste drveća, koje brzo rastu i koje se redovito iz ključica odgajaju.
Na koncu održavanje dobrih svojstava nekoga bastarda ili oplemenjene
voćke jedino će i biti pored svih istih drugih okolnosti moguće sa
sadnjom reznica, jer sjemenom dobiveni podmladak uz prisustvo drugih
podvrsta opet može dati druge bastarde, koje ne želimo. Ovo je slučaj
kod nekojih vrsta vrba i kod patuljastoga voća.


359