DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1932 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Često se krivo misli, da dževerasti javor mora biti sav (t. j . odozgo
do dolje) rebraste strukture. Toga nema skoro nikada. Naprotiv veoma se
često događa, da je »džever« tek neznatan postotak donjeg dijela stabla,
a ostalo ne pretstavlja nikakvu vrijednost. U tome leži momenat nesigurnosti
i za prodavaoca, a naročito za kupca. Velim za »kupca naročito«,
jer prodavalac — država — našla je načina stanovitim odredbama eliminisati
taj momenat (kako i na koji način, o tome će još biti govora), ali je
nesigurnost kupca time još pojačana.


U posjedu sam podataka za 4 dževerasta stabla (3 su iz Bosne),
koja su uzrasla u različitim prilikama (različita nadmorska visina, različite
ekspozicije, različita tla). Procentualni omjer dževerastog, tehničkog
i gorivog drveta, u vezi sa ostalim svojstvima svakog pojedinog stabla
(punoćom, pravnošću, čistoćom od grana i t. d.) kao i u vezi sa klimatskim
i edafskim prilikama, u kojim su dotična stabla rasla — nije bez
interesa. Jer ni nauka sama neće moći objasniti taj komplicirani pojav
dževeraste strukture i njezine uzroke, dok ne bude istraženo i analizirano
više ovakvih stabala i dok se ne vrše istraživanja bar na nekoliko od njih
u dubećem stanju i kroz više godina. Biće mi možda dopušteno u slijedećem
članku da uporedkn sve te podatke, da analiziram njihov
međusobni odnos i odnos spram tako reći službeno propisanih omjera
za ta stabla.


Još prije zaključivanja kupoprodajnog ugovora (znači i prije obaranja)
vrši se okularna procjena u procentima od cjelokupne drvne mase.
Obično se unaprijed određuje: dževerastog drveta ... . toliko; glatkog
(tehnič. sposobn.) ... . toliko; gorivog drva toliko. Potonje


(t. j . gorivo) mora biti spomenuto iz razloga, što i za dževerasti javor
vrijedi isti princip kao i za prodaju ostalih lišćara: prodaje se sav materijal
do uključivo 7 cm promjera. Posve je prirodno, da se konačni
obračun mora sastaviti nakon provedene naknadne premjerbe (koja je
izričito pravilnikom propisana). Ali prema članu 5. pravilnika: ».. . bez
obzira na konačni rezultat mjerenja kupac ima naplatiti u svakom slučaju
minimum od 25% kao dževerasto drvo od cjelokupne mase računajući
od panja do 7 cm na tanjem kraju. Višak dževerastog drveta plaća se
prema rezultatima naknadne premjerbe.«
Bez sumnje ova odredba malo konvenira kupcu; ali nisu glavne
poteškoće u traženju, procjeni i obračunavanju robe na panju. Dolazi drugi
momenat, dolazi obaranje i izrađivanje i tu se najviše ispoljava razlika
u eksploataciji dzeverastih stabala na jednoj strani i sve ostale robe —
na drugoj strani. Obaranje ne može da bude povjereno makar kome. Kod
toga se moraju zaposliti spremni i savjesni ljudi, kojima kupac mora
platiti i dnevnicu svakako veću, nego se to obično plaća. Ne samo uslijed
većeg opreza, koji se traži i koji usporuje posao, već i radi same teškoće
rada. Jer tu ne dolazi a obzir maksimalna (zakonom i ugovorima propisana)
visina panja, već se siječe pri samom korjenu, često presijecajući
žilje nad samom površinom zemlje. Sve to ne iziskuje samo spremu
već i oteščava rad. Ali još je teže i skuplje iznošenje. Ne mislim ono
iznošenje, koje se sastoji u transportu kolima i željeznicom: tu nema
znatne razlike (osim već spomenutog stalnog opreza i pažnje) između
transporta dževeraste i obične robe; čini se čak, da nemamo ni posebne
tarife za prevoz dzeverastih trupaca, te se potonji tramsportuju uz istu
cijenu kao i obični. Ali dok se trupac dovuče do ceste ili puta, kolika


357