DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 4 <-- 4 --> PDF |
//7(7. J. ZUBOVIĆ, SKOPLJE: NAUKA O ŠUMSKO) PRIVREDI OSNOVNI POJMOVI (LA SCIENCE DE L´ÉCONOMIE FORESTIERE. NOTIONS ÉLÉMENTAIRES) Jma li nauke o šumskoj privredi i može li je biti? Šta je zapravo ta nauka? Koje je njezino područje rada i kako je organizovana? — U zemljama gde nauka o šumskoj privredi istom nastaje, to nisu retka pitanja. Postavljaju ih i laici i praktični stručnjaci. Prvi radi toga, što im poslovi šumske privrede izgledaju suviše jednostavni i što u tim poslovima, naročito pri eksploataciji i građenju, učestvuju često eksterni stručnjaci; drugi radi toga, što se sami ne bave naučnim radom, pa ni praktičnim radom na naučnoj osnovi. Zabuna je to veća, što se šumarska stručna znanja baziraju na priznatim matematskim i prirodnim naukama, dok se samostalna nauka o šumskoj privredi u općim naučnim sistemima nikako ne spominje,1 a ne daje joj se mesta ni u bližoj obradi pojedinih metoda naučnog ispitivanja.2 Osim toga područje same nauke nije dovoljno razgraničeno, pa se i sami njezini predstavnici počesto spore o tome, dokle im ide nauka, te da li pojedine discipline spadaju u nauku o šumskoj privredi ili ne spadaju. Ima dakle dosta razloga, da se postavljena pitanja raščiste, već radi toga da se razbiju zablude i da se nauka bolje sistematizuje i razgraniči, a po potrebi i da se proširi polje naučnog rada i poveća krug naučnih radnika. To naročito vredi za mlade kulture, gde se istom počinje naučno da radi. Stvar međutim nije bez interesa ni za razvijenu nauku starijih naroda. Nauka nikad ne miruje, nego stalno obnavlja svoja pitanja i ispravlja ranije odgovore, pomičući bez prestanka ceo svoj sistem, postavljen na hipotezama i činjenicama. Slobodno je stoga posumnjati i u pojedine grane i u čitavu nauku o šumskoj privredi i raspravljati o njezinoj naučnosti i pored toliko katedara, sa kojih se 1 Tako W u n d t u svome sistemu nauka ni u jednoj od tri grupe, u koje je sabrao svu nauku (čista matematika, prirodne nauke, duhovne nauke), ne spominje nauku o šumskoj privredi. Vidi Wund t Wilhelm : Logik II. Bd. Logik der exakten "Wissenschaften. Stuttgart 1920. S. 85 i dalje. 2 Po Wundtovoj klasifikaciji spadala bi najpre u grupu duhovnih nauka, i ako se tu izrično ne spominje, jer on kaže »duhovne i prirodne nauke mogu se tako podeliti, da zadaće prvih počinju svuda, gde je čovek, kao subjekat koji hoće i misli, glavni faktor pojava, a da su protivno od tog sve pojave, gde se ne gleda na duhovnu stranu čoveka, čista stvar prirodnih nauka. Tim se ujedno kaže, da su objekti duhovnih nauka posmatrani sa drugog gledišta uvek stvar i prirodnih nauka...« Wund t Wilhelm : Logik III. Bd. Logik der Geisteswissenschaften. S. 17. Dakle samo u koliko bi ispitivala prirodne pojave apstrahirajući od čoveka, spadala bi nauka o šumskoj privredi u prirodne nauke. 290 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 5 <-- 5 --> PDF |
podučava u svetu, kao što se sumnjalo i o drugim naukama.3 Kritička sumnja i inače je priznat metod u nauci, pa je dobro da se primeni i u ovom slučaju, da bi se pre došlo do istine; jer ako se do kraja rasvetli pitanje nauke o šumskoj privredi, naći će se možda, da treba koješta menjati ne samo u sistemu nauke nego i u praktičnoj organizaciji šumske privrede. Kriterij, po kome treba posmatrati postavljena pitanja, pre svega je kriterij nauke i naučnog rada uopće. Šta traži nauka? Cilj i smisao svake nauke je, da traži istinu, bez obzira, da li će se ta istina praktično primeniti ili ne će. Šta je istina? To su fakta i odnošaji fakata, koje ljudi utvrđuju svojim istrumentima saznanja.1 Ta fakta moraju biti u saglasnosti sama sa sobom i da objektivno vrede za sve ljude. »Istina počiva na saglasnosti s objektom, u kom pogledu dosledno moraju biti jednoglasni sudovi svakog razuma.«5 Naučno istraživanje polazi od običnih fakata i smatra »objektivnim sve što se stalno održi pri naizmeničnoj kontroli pojava i istraživanja.«" Ali naučeniak ne samo da utvrđuje fakta, on ih i izabire i sređuje. Nauka je pre svega klasifikacija i sastavljanje fakata, koja izgledaju rastavljena, i ako su svezana prirodnim i skrivenim vezama. To je na kraju krajeva, kako kaže Poincarré, sistem relacija objektivan po tome, što je zajednički raznim ljudskim duhovima.7 Polje naučnog ispitivanja nije ničim ograničeno. Sva se fakta bez razlike mogu proučavati. Nema nikakvih posebnih razloga, da se isključe fakta, koja supsumiramo pod pojam šumske privrede. Šumska privreda može biti prema tome stvar naučnog ispitivanja i nije isključena mogućnost, da se formira posebna nauka o šumskoj privredi. Druga je stvar, da li se to već dogodilo i zašto se ta nauka, kao ni neke druge nauke, ne spominje u općim naučnim sistemima. Zato može biti više razloga. Sistemi sami po sebi mogu biti preuski; nauke mogu biti nerazvijene i nepriznate. Pa tako doista i jest. Mnoge tehničke nauke ne ulaze u naučne sisteme, jer se njihovo polje rada smatra poljem veština. Neke naučne grane nisu dovoljno sistematizovane ni omeđene, pa se ne vide u velikoj nauci. To su bez sumnje razlozi, radi kojih i nauka o šumskoj privredi nije dovoljno priznata, pa ih treba savladati, da ne bude dvojbe o njezinoj naučnosti. Da se pravilno odgovori, šta je i dokle ide nauka o šumskoj privredi, treba najpre da se dobro omeđi pojam same šumske privrede, koja čini sadržaj ove nauke. Taj pojam nije međutim dovoljno čist ni za stručni ni za lajički svet. Pod šumskom privredom misli se obično na privredne i administrativne poslove i činjenice sad šireg sad užeg opsega u vezi sa 3 Takav je na pr. bio slučaj sa naučnošću ekonomskih ispitivanja. Vidi o tome Vuji ć Dr. Mih.: Načela narodne ekonomije, knjiga prva. Beograd 1895. S. 5. 4 Sve se saznanje odigrava u ljudskoj svesti. Postoji pri tome dualizam subjekta svesti i sveta, ali proces saznanja može izvesti samo svest, makar je i samu shvatili kao deo sveta. 5 Kan t Immanuel : Kritik der reinen Vernunft. Izdanje Dr. Kerbach K. Leipzig 1878. S. 6120. 0 Wun d t W.: Logik I. Bd. Allgemeine Logik und Erkenntnisstheorie. S. 410. . Po merilu naučnog istraživanja »objektivno su sigurne (gewiss) one činjenice, koje se ni sve daljim ispravljanjem opažanja ne mogu više odstraniti.« S. 414. 7 Poincarr é H.: La valeur de la Science. Paris 1909. S. 266. 291 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 6 <-- 6 --> PDF |
šumama. Isto značenje dobila je u srpskohrvatskom jeziku reč šumarstvo, samo što je tu onaj akcenat na šume još jači. Nije mnogo drukčije ni u drugim jezicima. Rusko »lesovodstvo« nešto je kao naše šumarstvo, a ncmački »Forstwirtschaft« mu je sasvim sličan, stručne radnje u privrednoj šumi (plamnässig behandelter Wald). Nemci tek u najnovije doba operišu sa kombinovanim pojmom »Forst- und Holzwirtschaft«, a nemačka službena nauka jedva ako se oslobodila zablude, da je to nauka o šumama. Temeljni zakoni šumske privrede i skoro sve njezine grane nose i dan danas naziv »šumski« u raznim jezicima. I, oslanjajući se na ove etimološke izraze šumarstvo i šumski, stalno se suzuje pravo područje šumske privrede, koja kao da bi se bavila samo podizanjem i održavanjem šuma. Područje šumske privrede u stvari mnogo je šire. Pojam privrede uopće označuje sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima je smer, da ljude podmire privrednim dobrima. Šumska privreda ograničena je na šumska privredna dobra, t. j . na drvo i sporedne šumske proizvode. Prema tome bi sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima se ide za tim, da se ljudi podmire drvetom i sporednim šumskim proizvodima, potpadali pod pojam šumske privrede.8 Proces, kojim se ljudi podmiruju šumskim dobrima, nije jednostavan. U širem smislu to su svi procesi, koji su u privredi poznati: proizvodnja sirovih dobara, prevoz dobara do mesta konzuma odnosno do mesta prerađivanja, prerađivanje dobara i promet dobrima u sirovom i prerađenom obliku, sa svima potrebnim radovima, tehničkim, upravnim i organizatorskim. I kao što svi privredni procesi uopće tako se i ovi posebni procesi odigravaju istovremeno i u velikom sistemu svetske privrede i u granicama narodnih privreda pod uslovima nacionalnih privrednih sila, prirodnih (prirodno bogastvo, zemljište, položaj, klima) i ljudskih (karakter, gustoća, ekonomsko i kulturno stanje stanovništva). Nastaje samo pitanje,. u koliko navedeni procesi pripadaju specijalnoj grani šumske privrede, a u koliko drugim privrednim granama, koje sa njom graniče. I to pitanje nije samo od teoretske važnosti, nego i praktično pitanje od značenja za podelu kompetencije i za organizaciju rada. Na prvi pogled izgleda izvan sumnje da čitav proces proizvodnje drveta pripada šumskoj privredi.9 Međutim stvar nije tako jednostavna. Sam pojam proizvodnje nije dovoljno ograničen. Po teoriji narodne privrede to je svesno dobivanje dobara, u konkretnom slučaju drveta, prema presumptivnim privrednim potrebama, a po ekonomskom principu, da 8 Ovo je najšire shvatanje šumske privrede, koje tek treba da se probije. I najnovije definicije inače su uže; industrija i trgovina drveta odvajaju se od šumske privrede. Tako se i u najnovijoj nemačkoj literaturi kaže: »Šumska privreda u užem, pravom smislu samo je jedan član u kompleksu delovanja, koja podmiruju drvetom našu narodnu privredu, osim toga djeluju dalje industrija i trgovina drveta ...« Dr. Webe r Heinrich Wilhelm: ForstwirtschaftspoMtik. Neudam 1926. S. 5. S druge strane opet podvode se pod šumsku privredu objekti i radnje, koje nemaju nikako privrednog karaktera. 9 Zabluda je ograničiti zadaću šumske privrede na proizvodnju šuma; i pored sve veće važnosti, koja se pridaje šumama, što se proizvode i održavaju sa razloga estetskih i kulturnih, a naročito radi zaštite terena i naselja, šume se u pravilu podižu i održavaju radi proizvodnje drveta, privredni cilj je drvo, a ne šuma. 292 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 7 <-- 7 --> PDF |
produkat nadmaši vrednost troškova.1" Ali je pitanje, dokle ide taj proces proizvodnje: da li je završen, kad je dao stabla zrela za seču, kad je drvo oboreno i izrađeno ili kad se produkat iznese u promet. U nemačkoj stručnoj literaturi ima šumska proizvodnja šire značenje; tako još »Forstbenutzung« pripada produkciji, samo što nije uvek dovoljno jasno, dokle ide zapravo taj »Forstbenutzung«. Francuska »production fore stiere« kao da je uži pojam i kao da se završuje sa sečom i izradom drveta.11 A to nije dosta. U prirodi je savremene proizvodnje, da računa sa gotovim, transformisanim produktima.12 Zrela šuma i zrelo drvo nisu još gotovi produkti, kao ni zreo ugljen u zemlji ili zrela pšenica na polju. Izrađeno drvo može se smatrati gotovim produktom samo onda, kad je sposobno, da direktno ude u promet; ako se na putu izvoza još jednom prerađuje, onda se proces proizvodnje nastavlja. U savremenoj privredi i gotovi produkti ulaze zapravo u promet tek kad se donesu na osovinu javnog saobraćaja (vagon javne železnice, lađa ili kolska osovina na javnoj cesti) ; dotle su briga producenta.13 To pogotovu vredi za glomazne i teško pokretne produkte, kao što je drvo. Prema tome je posve prirodno i logično, da se ceo proces izrade drveta, skupa sa prvom preradom na putu i sa izvozom do osovine javnog saobraćaja, uračuna u šumsku privredu, a to pre što nema nikoje druge samostalne privredne grane, koja bi se bavila tim poslovima.14 Dalje prerađivanje drveta, kad je već unišlo u javni promet, poznato pod imenom obrta i industrije drveta, može se odvojiti od šumske privrede; ali se ni to odvajanje ne da strogo provesti, jer je uopće teško lučiti industriju od proizvodnje.15 Možda bi se kao kriterij za razgraničenje mogli uzeti privredni faktori, pa da se zadrže u šumskoj; privredi industrija i obrt, u kojima je glavni faktor sirovina drvo, na pr. pilanska industrija, pougljivanje i destilacija drveta, proizvodnja celuloze, sa razloga što^sirovinu dobivaju iz šume, kao i zbog regulisanja privrede i stručne organizacije rada; odvojiti bi se mogli industrija i obrt, u kojima su važniji privredni faktori stručni rad i kapital (osim drveta), na pr. stolarstvo, drvodeljski radovi, proizvodnja šibica. 10 Uporedi Dr. v. Philippovic h E.: Grundriss der Politischen Oekonomie. Tübingen u. Leipzig 1901. S. 102—104. 11 Tako je na pr. shvatanje Huffelovo prema njegovoj formaciji šumskog produkta. Huffe l G.: Economie Forestiere. II. Paris 1919. S. 177 i dalje. 12 Transformacija objekata kao posledica prenošenja materije proglašuje se bitnošću produkcije. Vidi Qid e Charles : Cours d´Économie Politique. I. Paris 1930. S. 110 i 149. 13 Po Qide-u je proizvodnja još širi pojam; ne samo prerađivanje nego i svi trgovački i transportni radovi ulaze u područje proizvodnje; pojam produktivan rad postaje mu isto što i privredni rad. Vidi citirano delo, s. 152. i dalje. 11 Tako zvana šumska industrija, koja obuhvata kad uži kad širi krug privrednih poslova nerazdvojeno svezanih sa šumom, ne može se odvojiti kao samostalna grana od šumske privrede. 15 Industrijom u naučnom smislu obuhvataju se svi privredni poslovi (zanimanja) »kojima je cilj da spajanjem, lučenjem i promenom oblika izrađuju iz sirovina proizvode od sve to veće vrednosti.« Industrijom u najširem smislu nazivaju se sva preduzeća, kojima je zadaća da dobra proizvode i prerađuju. Vidi Vujić : Načela narodne ekonomije. Knjiga treća. Beograd 1899. S. 149. 293 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Sličan je odnošaj šumske privrede prema prometu sa šumskim dobrima. Kad se radi o čisto trgovačkom prometu,16 onda to može biti samostalna privredna grana; kad se radi o prvom puštanju produkata u promet, onda se ti poslovi ne mogu lučiti od šumske privrede, kao što se na pr. prodaja žita ili ugljena ne da rastaviti od poljske odnosno rudne privrede. Strogu granicu dakako i ovde je teško povući. Čitavo navedeno privredno područje, sa svom proizvodnjom, izvozom, prerađivanjem i prometom drveta, kako smo ga napred omeđili, pripada dakle šumskoj privredi. I ono čitavo stvar je nauke o šumskoj privredi; omeđivši ga ^. pojam privrede, omeđili smo ga i za pojam nauke o šumskoj privredi. Na tom području vrše se ovi stručni poslovi: premeravanje i kartiranje šuma (šumskog zemljišta), evidencija poseda, čuvanje i održavanje šuma, podizanje šuma, inventarisanje šuma i uređivanje šumskih poslova, gradnja i održavanje puteva za izvoz drveta, gradnja i održavanje instalacija za čuvanje terena, za vršenje službe i za prerađivanje drveta, seča, izrada i merenje drveta, spuštanje i izvoz drveta do osovine javnog saobraćaja, prvo prerađivanje drveta na tom putu, puštanje u promet prvih produkata (sa postepenim prelazom u industriju i cirkulaciju drveta, koje su moguće i kao odvojene privredne grane), stručna uprava sa računovodstvom i regulacija čitave šumske privrede. Kao praktična nauka, nauka o šumskoj privredi treba da proučava sve te materije. Posebnim granama stručnih poslova odgovaraju specijalne naučne grane, koje baziraju na teoretskim znanostima, prema prirodi poslova: matematskim (matematika, geometrija), prirodnim (mehanika, fizika, hernija, biologija, geologija), duhovnim (pravnim i privrednim). One izabiru i primenjuju rezultate teoretskih nauka, proučavajući dalje i razvijajući se kao eminentno šumarske naučne grane ili kao specijalne discipline primenjene u šumskoj privredi. Tako čuvanje, održavanje i podizanje šuma, inventarisanje šuma i uređivanje šumskih poslova, seču, izradu, merenje, prerađivanje i izvoz drveta proučavaju eminentno šumarske nauke. 1 te naučne grane primenjuju rezultate drugih nauka: podizanje šuma bazira na pr. na rezultatima prirodnih nauka o zemljištu, klimi i biologiji bilja: uređivanje poslova, prerađivanje i izvoz drveta temelje se na rezultatima matematskih, tehničkih i specijalnih šumarskih nauka. Ali ispitujući i razrađujući materije po posebnim pravilima, one pri tom izlaze iz okvira općih i nezainteresovanih nauka u specijalnu domenu proizvodnje sa praktičnim ciljem (proizvodnja drveta maksimalnih ekonomskih vrednosti).17 Čisto primenjene discipline uzimaju gotova znanja specijalnih nauka i prenose ih ponešto kombinujući i prerađujući za potrebe šumske privrede, I pri tome dakako može da se resi po koje pitanje, kao što se i verifikuju primenom pojedini rezultati drugih nauka, ali je glavna stvar uvek prenošenje gotovog i proučenog. Tako je nauka o premeravanju šuma (šumskog zemljišta) zapravo samo primenjena geodezija u šumskoj privredi. Može se pri premeravanju šuma upotrebiti i koji specijalni 16 Karakteristika trgovine je, kako je poznato, da kupuje produkte sa ciljem da ih dalje prodaje. " „... .......... ........... ..... .......... ... ..........., a ..... ....... .. .", kako kaže G. F. Morosov u svome: ...... o ..... Moska/Petrograd 1924. S. 83. 294 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 9 <-- 9 --> PDF |
instrumenat i kakva posebna metoda, ali teško da se kad iziđe iz okvira geodetske nauke. Analogna Je primena geodezije u rudarskoj privredi, građevnoj tehnici i hidrotehnici. Više specijalna je nauka o gradnji šumskih izvoznih puteva. Točila, šumski putevi, konjske željeznice specijalni su putevi šumske privrede. Ali se i tu, a još više pri šumskim željeznicama sa parnim pogonom primenjuju mnogo gotova znanja specijalnih građevnih nauka. Bitno je za sve ove primenjene naučne grane, da idu preko okvira šumske privrede i da uzajmljuju sa drugih područja. Razume se, da se to uzajmljivanje ne treba da vrši mehanički, nego kritički sa potrebnim kombinovanjem i kompletiranjem prema ciljevima šumske privrede. U tome kritičnom i samostalnom savladavanju materije, ma i uz pomoć gotovih rezultata, i jest smisao specijalne naučnosti, ako se i ne da sporiti, da se ovo specijalno proučavanje može resiti i na području susednih nauka, sa koga se prenosi i uzajmljuje. Bilo jedno ili drugo, sva ovaka specijalna istraživanja mogu biti i treba da budu stvar nauke. Drugo je dakako pitanje, da li je doista tako. Pitanje, kako se proučava šumska privreda, može se shvatiti na dva načina: kao pitanje naučnih metoda i kao pitanje organizacije. Opće metode svega naučnog rada u bitnosti su iste: analitička i sintetička, induktivna i deduktivna metoda, pa vrede i za nauku, koja se bavi šumskom privredom. Razlikovaće se dakako u primeni metoda pojedine specijalne grane, od kojih nekoje tek treba da se razviju i postave na svoje noge. Kao i u drugim primenjenim naukama metode će varirati po potrebi; prevladivanje kombinovane metode sa jakom primenom opažanja, eksperimenta i poredbe, pored matematskih formula i geometrijskih konstrukcija. Poznata je stvar, kako je organizovana nauka o šumskoj privredi. Ona se danas uči na univerzitetima, visokim tehničkim školama i akademijama, a´postoji tendencija i za posebnim drvarskim školama. Profesori prate literaturu, drže predavanja, a pored toga bave se i naučnim radom.18 Praktično i u užem okviru naučno rade pokusne stanice, a ponešto se bave naukom po vlastitoj inicijativi i pojedini stručnjaci iz prakse. Veliki stručni aparat, državni i privatni, slabo se interesuje za naučna ispitivanja. Da ova organizacija naučnog rada nije idealna, vidi se i po rezultatima. Profesori se stalno bore s udžbenicima, a pokusne stanice se iscrpljuju samo u nekim pitanjima. Obrada je materije nepotpuna i jednostrana, čitave se grane obrađuju samo deskriptivno i enciklopedički.18 To naročito vredi za one granične tehničke discipline. Svako ih svojata sebi, a solidno se ne izučavaju ni u nauci o šumskoj privredi ni u graničnim naukama. I praktični stručnjaci, tragajući po debeloj literaturi i u svojoj´ i u susednim strukama, propadaju počesto na granici struka u prazan prostor. Čitav sistem nauke nestalan je i kolebljiv. Dr. Webe r 18 Mislim, da treba dobro razlikovati naučni rad od predavanja, gde se studentima predaju gotovi rezultati u pravilu tuđeg naučnog rada, pogotovu kad to toliko puta čine usput honorarna lica sa tuđeg terena i bez pravog interesa za struku za koju predaju. 19 To opet prema naučnoj osnovi za opseg studija od 8 semestara. Ta osnova je međutim nesavremena. Enciklopedisti ne mogu vize u život. Da se solidno savlada materija i osvoji prestiž u društvu, trebaće u buduće i za studij kojih 10 semestara. 295 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 10 <-- 10 --> PDF |
nabrojao je samo u nemačkoj nauci o šumskoj privredi 49 sistema raču najući do 1929. godine, a da ni jedan ne zadovoljava.20 U takim prilikama na mestu je i pitanje o reorganizaciji naučnoga rada, o kom smo napred raspravljali. Možda u ovom pravcu: Manje katedara a više nauke; pored fakulteta i administrativnih tela i posebni naučni instituti, možda ponajbolje na internacionalnoj osnovi. Tako bi oa pr. jedan naučni institut za diiriavskobalkanske oblasti bio doista i moguć i koristan za jedan naučni sistem šumske privrede dunavskobalkanskih zemalja. Résumé. Il s´impose souvent et notamment dans les jeunes cultures la question de la possibilité et du caractere scientifique de la science de l´Economie Forestiere. Partant du critérium de la science en général et du travail scientifique par lequel, d´une maniere objective, on détermine, on distingue et on range les faits et meme les relations des faits, on répond ici positivement a ces questions. Le domain des recherches scientifiques n´est point limité. Il n´y a pas de raison d´éliminer de la science les faits que nous entendons sous la notion de l´Economie Forestiere; et une science spéciale a l´égard de cette matiere est bien possible. Si cette science n´entre pas dans les systemes scientifiques généraux, c´est parce qu´elle n´est pas suffisamment développée et systématisée et que d´autres sciences appliquées sont aussi encore inaperçues par ces systemes. Quand on détermine justement la notion de l´Economie Forestiere on voit bien qu´ y sont compris tous les faits, les actions et les traitements dont le but est de satisfaire la société avec du bois ainsi qu´ avec des produits secondaires de la foret. Pour le moins il y rentre le proces de la production avec l´exportation du bois jusqu´ al´axe de la communication publique, y compris les premiers travaux de bois sur cette voie; ce n´est que l´industrie et le commerce de bois rentré déja en circulation publique peut a une certaine mesure etre détaché de l´Economie Forestiere. C´est pourquoi on devrait étudier dans les limites de la Science Forestiere — se basant, d´apres la nature des choses, sur les connaissances mathématiques, naturelles et spirituelles — tous les travaux de l´art forestier compris dans ce domain économique, a savoir: travaux topographiques, plans, évidence des propriétés, surveillance et entretien des forets ´et leur restauration, inventaire des forets, aménagement des travaux forestiers, constructions et entretien des chemins pour l´exportation du bois, construction et entretien des installations pour la protection des terrains, pour l´assurance du service et pour les travaux de bois, pour la coupe, pour le mesurage, le transport et l´exportation du bois jusqu´a l´axe de la communication publique, les premiers travaux de bois sur cette voie, mise en circulation des premiers produits, la direction professionnelle avec la comptabilité et tout le service qui regle l´Economie Forestiere toute entiere. De cette façon on arriverait a créer des branches de la science forestiere indépendentes ou bien des disciplines appliquées dans l´Economie Forestiere, et cela d´apres les méthodes scientifiques générales, combinées d´une façon prépondérante comme dans les autres sciences appliquées. 20 Dr. Webe r H. W.: Das System der Forstwirtschaftslehre. Qiessen 1929. Njegov novi sistem izrađen je doista na širokoj osnovi. Njegova »Spezielle Forstwirtschaftslehre « deli se na: »forstwirtschaftliche Organisationslehre — forstwirtschaftliche Tätigkeitslehre«, a potonja na: »Produktionslehre — Verwertungslehre — Abgleichungslehre «. Unutrašnja struktura ni tog sistema nije dovoljno izrađena, a i koliko je izrađena, može se još o njoj diskutovati i pored piščeve pretenzije, da mu sistem bude opći i stalan. 296 |
ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 11 <-- 11 --> PDF |
L état de l´organisation actuelle de la science de l´Economie Forestiere n´est pas idéal. La science est étudiée dans les écoles, on voit aussi certains praticiens travailler scientifiquement, ainsi que des stalions de recherches, mais d´une façon restreinte et partiale. Le service forestier, tant privé qu´officiel, s´intéresse tres peu pour les recherches scientifiques. La question actuelle est de s´occuper de la réorganisation du travail scientifique dans le sens de la formation des Institutions spéciales scientifiques et ce qu´il y aurait de mieux peut etre sur une base internationale. L´auteur. Jh. B. ....... (.......): ...... ....... ......... ...... ........ ......... ...........* (LE CUBAGE DES PEUPLEMENTS A L´AIDE DES MODELES CHOISIS LIBREMENT) . ....... ...... ..... ... .. ce .... .... ........ ..... ......... ...... ... ... ..... .... ... je .. ......... ... ....... . ... ........ ..... ........... ... ..... .. ......... y ...... ......... ....... (III. .. ...... ........ 1931 ....) .. .... .. ......... ... . ......., a ....... ........... ......... ............. .. ... ........ .. ce ....... ... ...... ..... ......... ..... . .. ....... ..... ......... . ........ .. .. ........ ..........., ... ..... ..... .. ......... ....... ....... .. .......... ....... .. je .. ......... . y ...... 1. — 1. Ha .... 08(> y ...... ...... .. ......... je .......: ». ....... .. ...... ...... ...... ....... II ...... ..... .........., ..... ... .. ....... ......«. ... ..... .. .. ......... .. .... ...... ......... ........ .. je .... ........ ......... II ........, ... ... .... ... .. ......... .. .... ...... ...... .. 633 .. 686 ......... .... .... ..... ...... . .. ....... ........... .......... GH = .. hn — .0 h0 .... ja ..... ..... ......., ... je ... .... .... .. .......... ....... ..... ..... ..... ........ ........... Ja ... ....... (.... 364 .. .. 1931 .... ... 27): ».... ... y ..... .......... ..... .......... .... ......., .. .. ...... ........ .. ........ no ......... ..., . .... je .... ...«... ........ ...... ... ...... ........ = G//-« ..... ...., ... ... ...... ... ........ .. .... .. ..... ...... ............ ........., ... .. je ... . »........«, ..... .... ...... * ....... .. ....... ......... .. .......... y ... 12 .. .. 1931 .... 297 |