DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 4     <-- 4 -->        PDF

//7(7. J. ZUBOVIĆ, SKOPLJE:


NAUKA O ŠUMSKO) PRIVREDI


OSNOVNI POJMOVI


(LA SCIENCE DE L´ÉCONOMIE FORESTIERE.
NOTIONS ÉLÉMENTAIRES)


Jma li nauke o šumskoj privredi i može li je biti? Šta je zapravo
ta nauka? Koje je njezino područje rada i kako je organizovana? — U
zemljama gde nauka o šumskoj privredi istom nastaje, to nisu retka pitanja.
Postavljaju ih i laici i praktični stručnjaci. Prvi radi toga, što im
poslovi šumske privrede izgledaju suviše jednostavni i što u tim poslovima,
naročito pri eksploataciji i građenju, učestvuju često eksterni stručnjaci;
drugi radi toga, što se sami ne bave naučnim radom, pa ni praktičnim
radom na naučnoj osnovi. Zabuna je to veća, što se šumarska
stručna znanja baziraju na priznatim matematskim i prirodnim naukama,
dok se samostalna nauka o šumskoj privredi u općim naučnim sistemima
nikako ne spominje,1 a ne daje joj se mesta ni u bližoj obradi pojedinih
metoda naučnog ispitivanja.2 Osim toga područje same nauke nije dovoljno
razgraničeno, pa se i sami njezini predstavnici počesto spore o
tome, dokle im ide nauka, te da li pojedine discipline spadaju u nauku o
šumskoj privredi ili ne spadaju. Ima dakle dosta razloga, da se postavljena
pitanja raščiste, već radi toga da se razbiju zablude i da se nauka
bolje sistematizuje i razgraniči, a po potrebi i da se proširi polje naučnog
rada i poveća krug naučnih radnika. To naročito vredi za mlade kulture,
gde se istom počinje naučno da radi. Stvar međutim nije bez interesa ni
za razvijenu nauku starijih naroda. Nauka nikad ne miruje, nego stalno
obnavlja svoja pitanja i ispravlja ranije odgovore, pomičući bez prestanka
ceo svoj sistem, postavljen na hipotezama i činjenicama. Slobodno je
stoga posumnjati i u pojedine grane i u čitavu nauku o šumskoj privredi
i raspravljati o njezinoj naučnosti i pored toliko katedara, sa kojih se


1 Tako W u n d t u svome sistemu nauka ni u jednoj od tri grupe, u koje je
sabrao svu nauku (čista matematika, prirodne nauke, duhovne nauke), ne spominje
nauku o šumskoj privredi. Vidi Wund t Wilhelm : Logik II. Bd. Logik der exakten
"Wissenschaften. Stuttgart 1920. S. 85 i dalje.


2 Po Wundtovoj klasifikaciji spadala bi najpre u grupu duhovnih nauka, i ako
se tu izrično ne spominje, jer on kaže »duhovne i prirodne nauke mogu se tako podeliti,
da zadaće prvih počinju svuda, gde je čovek, kao subjekat koji hoće i misli, glavni
faktor pojava, a da su protivno od tog sve pojave, gde se ne gleda na duhovnu stranu
čoveka, čista stvar prirodnih nauka. Tim se ujedno kaže, da su objekti duhovnih nauka
posmatrani sa drugog gledišta uvek stvar i prirodnih nauka...« Wund t Wilhelm :
Logik III. Bd. Logik der Geisteswissenschaften. S. 17. Dakle samo u koliko bi ispitivala
prirodne pojave apstrahirajući od čoveka, spadala bi nauka o šumskoj privredi u prirodne
nauke.


290




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 5     <-- 5 -->        PDF

podučava u svetu, kao što se sumnjalo i o drugim naukama.3 Kritička
sumnja i inače je priznat metod u nauci, pa je dobro da se primeni i u
ovom slučaju, da bi se pre došlo do istine; jer ako se do kraja rasvetli
pitanje nauke o šumskoj privredi, naći će se možda, da treba koješta
menjati ne samo u sistemu nauke nego i u praktičnoj organizaciji šumske
privrede.


Kriterij, po kome treba posmatrati postavljena pitanja, pre svega je
kriterij nauke i naučnog rada uopće. Šta traži nauka? Cilj i smisao svake
nauke je, da traži istinu, bez obzira, da li će se ta istina praktično primeniti
ili ne će. Šta je istina? To su fakta i odnošaji fakata, koje ljudi
utvrđuju svojim istrumentima saznanja.1 Ta fakta moraju biti u saglasnosti
sama sa sobom i da objektivno vrede za sve ljude. »Istina počiva na
saglasnosti s objektom, u kom pogledu dosledno moraju biti jednoglasni
sudovi svakog razuma.«5 Naučno istraživanje polazi od običnih fakata
i smatra »objektivnim sve što se stalno održi pri naizmeničnoj kontroli
pojava i istraživanja.«" Ali naučeniak ne samo da utvrđuje fakta, on ih
i izabire i sređuje. Nauka je pre svega klasifikacija i sastavljanje fakata,
koja izgledaju rastavljena, i ako su svezana prirodnim i skrivenim vezama.
To je na kraju krajeva, kako kaže Poincarré, sistem relacija objektivan
po tome, što je zajednički raznim ljudskim duhovima.7


Polje naučnog ispitivanja nije ničim ograničeno. Sva se fakta bez
razlike mogu proučavati. Nema nikakvih posebnih razloga, da se isključe
fakta, koja supsumiramo pod pojam šumske privrede. Šumska privreda
može biti prema tome stvar naučnog ispitivanja i nije isključena mogućnost,
da se formira posebna nauka o šumskoj privredi. Druga je stvar,
da li se to već dogodilo i zašto se ta nauka, kao ni neke druge nauke,
ne spominje u općim naučnim sistemima. Zato može biti više razloga.
Sistemi sami po sebi mogu biti preuski; nauke mogu biti nerazvijene i
nepriznate. Pa tako doista i jest. Mnoge tehničke nauke ne ulaze u naučne
sisteme, jer se njihovo polje rada smatra poljem veština. Neke naučne
grane nisu dovoljno sistematizovane ni omeđene, pa se ne vide u velikoj
nauci. To su bez sumnje razlozi, radi kojih i nauka o šumskoj privredi
nije dovoljno priznata, pa ih treba savladati, da ne bude dvojbe o njezinoj
naučnosti.


Da se pravilno odgovori, šta je i dokle ide nauka o šumskoj privredi,
treba najpre da se dobro omeđi pojam same šumske privrede, koja
čini sadržaj ove nauke. Taj pojam nije međutim dovoljno čist ni za stručni
ni za lajički svet. Pod šumskom privredom misli se obično na privredne
i administrativne poslove i činjenice sad šireg sad užeg opsega u vezi sa


3 Takav je na pr. bio slučaj sa naučnošću ekonomskih ispitivanja. Vidi o tome
Vuji ć Dr. Mih.: Načela narodne ekonomije, knjiga prva. Beograd 1895. S. 5.


4 Sve se saznanje odigrava u ljudskoj svesti. Postoji pri tome dualizam subjekta
svesti i sveta, ali proces saznanja može izvesti samo svest, makar je i samu shvatili
kao deo sveta.


5 Kan t Immanuel : Kritik der reinen Vernunft. Izdanje Dr. Kerbach K. Leipzig
1878. S. 6120.


0 Wun d t W.: Logik I. Bd. Allgemeine Logik und Erkenntnisstheorie. S. 410. .
Po merilu naučnog istraživanja »objektivno su sigurne (gewiss) one činjenice, koje se
ni sve daljim ispravljanjem opažanja ne mogu više odstraniti.« S. 414.


7 Poincarr é H.: La valeur de la Science. Paris 1909. S. 266.


291




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 6     <-- 6 -->        PDF

šumama. Isto značenje dobila je u srpskohrvatskom jeziku reč šumarstvo,
samo što je tu onaj akcenat na šume još jači. Nije mnogo drukčije ni u
drugim jezicima. Rusko »lesovodstvo« nešto je kao naše šumarstvo, a
ncmački »Forstwirtschaft« mu je sasvim sličan, stručne radnje u privrednoj
šumi (plamnässig behandelter Wald). Nemci tek u najnovije doba
operišu sa kombinovanim pojmom »Forst- und Holzwirtschaft«, a nemačka
službena nauka jedva ako se oslobodila zablude, da je to nauka o šumama.
Temeljni zakoni šumske privrede i skoro sve njezine grane nose
i dan danas naziv »šumski« u raznim jezicima. I, oslanjajući se na ove
etimološke izraze šumarstvo i šumski, stalno se suzuje pravo područje
šumske privrede, koja kao da bi se bavila samo podizanjem i održavanjem
šuma. Područje šumske privrede u stvari mnogo je šire. Pojam


privrede uopće označuje sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima
je smer, da ljude podmire privrednim dobrima. Šumska privreda ograničena
je na šumska privredna dobra, t. j . na drvo i sporedne šumske
proizvode. Prema tome bi sva privredna fakta, radnje i uređenja, kojima
se ide za tim, da se ljudi podmire drvetom i sporednim šumskim proizvodima,
potpadali pod pojam šumske privrede.8
Proces, kojim se ljudi podmiruju šumskim dobrima, nije jednostavan.
U širem smislu to su svi procesi, koji su u privredi poznati: proizvodnja
sirovih dobara, prevoz dobara do mesta konzuma odnosno do mesta prerađivanja,
prerađivanje dobara i promet dobrima u sirovom i prerađenom
obliku, sa svima potrebnim radovima, tehničkim, upravnim i organizatorskim.
I kao što svi privredni procesi uopće tako se i ovi posebni procesi
odigravaju istovremeno i u velikom sistemu svetske privrede i u granicama
narodnih privreda pod uslovima nacionalnih privrednih sila, prirodnih
(prirodno bogastvo, zemljište, položaj, klima) i ljudskih (karakter,
gustoća, ekonomsko i kulturno stanje stanovništva). Nastaje samo pitanje,.
u koliko navedeni procesi pripadaju specijalnoj grani šumske privrede,
a u koliko drugim privrednim granama, koje sa njom graniče. I to pitanje
nije samo od teoretske važnosti, nego i praktično pitanje od značenja za
podelu kompetencije i za organizaciju rada.


Na prvi pogled izgleda izvan sumnje da čitav proces proizvodnje
drveta pripada šumskoj privredi.9 Međutim stvar nije tako jednostavna.
Sam pojam proizvodnje nije dovoljno ograničen. Po teoriji narodne privrede
to je svesno dobivanje dobara, u konkretnom slučaju drveta, prema
presumptivnim privrednim potrebama, a po ekonomskom principu, da


8 Ovo je najšire shvatanje šumske privrede, koje tek treba da se probije. I najnovije
definicije inače su uže; industrija i trgovina drveta odvajaju se od šumske privrede.
Tako se i u najnovijoj nemačkoj literaturi kaže: »Šumska privreda u užem, pravom
smislu samo je jedan član u kompleksu delovanja, koja podmiruju drvetom našu
narodnu privredu, osim toga djeluju dalje industrija i trgovina drveta ...« Dr. Webe r
Heinrich Wilhelm: ForstwirtschaftspoMtik. Neudam 1926. S. 5. S druge strane opet
podvode se pod šumsku privredu objekti i radnje, koje nemaju nikako privrednog
karaktera.


9 Zabluda je ograničiti zadaću šumske privrede na proizvodnju šuma; i pored
sve veće važnosti, koja se pridaje šumama, što se proizvode i održavaju sa razloga
estetskih i kulturnih, a naročito radi zaštite terena i naselja, šume se u pravilu podižu
i održavaju radi proizvodnje drveta, privredni cilj je drvo, a ne šuma.


292




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 7     <-- 7 -->        PDF

produkat nadmaši vrednost troškova.1" Ali je pitanje, dokle ide taj proces
proizvodnje: da li je završen, kad je dao stabla zrela za seču, kad je
drvo oboreno i izrađeno ili kad se produkat iznese u promet. U nemačkoj
stručnoj literaturi ima šumska proizvodnja šire značenje; tako još
»Forstbenutzung« pripada produkciji, samo što nije uvek dovoljno jasno,
dokle ide zapravo taj »Forstbenutzung«. Francuska »production fore


stiere« kao da je uži pojam i kao da se završuje sa sečom i izradom
drveta.11 A to nije dosta. U prirodi je savremene proizvodnje, da računa
sa gotovim, transformisanim produktima.12 Zrela šuma i zrelo drvo nisu
još gotovi produkti, kao ni zreo ugljen u zemlji ili zrela pšenica na polju.


Izrađeno drvo može se smatrati gotovim produktom samo onda, kad je
sposobno, da direktno ude u promet; ako se na putu izvoza još jednom
prerađuje, onda se proces proizvodnje nastavlja. U savremenoj privredi
i gotovi produkti ulaze zapravo u promet tek kad se donesu na osovinu
javnog saobraćaja (vagon javne železnice, lađa ili kolska osovina na
javnoj cesti) ; dotle su briga producenta.13 To pogotovu vredi za glomazne
i teško pokretne produkte, kao što je drvo. Prema tome je posve prirodno
i logično, da se ceo proces izrade drveta, skupa sa prvom preradom
na putu i sa izvozom do osovine javnog saobraćaja, uračuna u šumsku
privredu, a to pre što nema nikoje druge samostalne privredne grane,
koja bi se bavila tim poslovima.14


Dalje prerađivanje drveta, kad je već unišlo u javni promet, poznato
pod imenom obrta i industrije drveta, može se odvojiti od šumske
privrede; ali se ni to odvajanje ne da strogo provesti, jer je uopće teško
lučiti industriju od proizvodnje.15 Možda bi se kao kriterij za razgraničenje
mogli uzeti privredni faktori, pa da se zadrže u šumskoj; privredi
industrija i obrt, u kojima je glavni faktor sirovina drvo, na pr. pilanska
industrija, pougljivanje i destilacija drveta, proizvodnja celuloze, sa razloga
što^sirovinu dobivaju iz šume, kao i zbog regulisanja privrede i
stručne organizacije rada; odvojiti bi se mogli industrija i obrt, u kojima
su važniji privredni faktori stručni rad i kapital (osim drveta), na pr.
stolarstvo, drvodeljski radovi, proizvodnja šibica.


10 Uporedi Dr. v. Philippovic h E.: Grundriss der Politischen Oekonomie.
Tübingen u. Leipzig 1901. S. 102—104.
11 Tako je na pr. shvatanje Huffelovo prema njegovoj formaciji šumskog produkta.
Huffe l G.: Economie Forestiere. II. Paris 1919. S. 177 i dalje.
12 Transformacija objekata kao posledica prenošenja materije proglašuje se bitnošću
produkcije. Vidi Qid e Charles : Cours d´Économie Politique. I. Paris 1930.


S. 110 i 149.
13 Po Qide-u je proizvodnja još širi pojam; ne samo prerađivanje nego i svi
trgovački i transportni radovi ulaze u područje proizvodnje; pojam produktivan rad
postaje mu isto što i privredni rad. Vidi citirano delo, s. 152. i dalje.


11 Tako zvana šumska industrija, koja obuhvata kad uži kad širi krug privrednih
poslova nerazdvojeno svezanih sa šumom, ne može se odvojiti kao samostalna grana
od šumske privrede.


15 Industrijom u naučnom smislu obuhvataju se svi privredni poslovi (zanimanja)
»kojima je cilj da spajanjem, lučenjem i promenom oblika izrađuju iz sirovina proizvode
od sve to veće vrednosti.« Industrijom u najširem smislu nazivaju se sva preduzeća,
kojima je zadaća da dobra proizvode i prerađuju. Vidi Vujić : Načela narodne ekonomije.
Knjiga treća. Beograd 1899. S. 149.


293




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Sličan je odnošaj šumske privrede prema prometu sa šumskim dobrima.
Kad se radi o čisto trgovačkom prometu,16 onda to može biti samostalna
privredna grana; kad se radi o prvom puštanju produkata u promet,
onda se ti poslovi ne mogu lučiti od šumske privrede, kao što se
na pr. prodaja žita ili ugljena ne da rastaviti od poljske odnosno rudne
privrede. Strogu granicu dakako i ovde je teško povući.


Čitavo navedeno privredno područje, sa svom proizvodnjom, izvozom,
prerađivanjem i prometom drveta, kako smo ga napred omeđili,
pripada dakle šumskoj privredi. I ono čitavo stvar je nauke o šumskoj
privredi; omeđivši ga ^. pojam privrede, omeđili smo ga i za pojam
nauke o šumskoj privredi. Na tom području vrše se ovi stručni poslovi:
premeravanje i kartiranje šuma (šumskog zemljišta), evidencija poseda,
čuvanje i održavanje šuma, podizanje šuma, inventarisanje šuma i uređivanje
šumskih poslova, gradnja i održavanje puteva za izvoz drveta,
gradnja i održavanje instalacija za čuvanje terena, za vršenje službe i za
prerađivanje drveta, seča, izrada i merenje drveta, spuštanje i izvoz drveta
do osovine javnog saobraćaja, prvo prerađivanje drveta na tom
putu, puštanje u promet prvih produkata (sa postepenim prelazom u industriju
i cirkulaciju drveta, koje su moguće i kao odvojene privredne
grane), stručna uprava sa računovodstvom i regulacija čitave šumske
privrede. Kao praktična nauka, nauka o šumskoj privredi treba da proučava
sve te materije.


Posebnim granama stručnih poslova odgovaraju specijalne naučne
grane, koje baziraju na teoretskim znanostima, prema prirodi poslova:
matematskim (matematika, geometrija), prirodnim (mehanika, fizika, hernija,
biologija, geologija), duhovnim (pravnim i privrednim). One izabiru
i primenjuju rezultate teoretskih nauka, proučavajući dalje i razvijajući
se kao eminentno šumarske naučne grane ili kao specijalne discipline
primenjene u šumskoj privredi. Tako čuvanje, održavanje i podizanje
šuma, inventarisanje šuma i uređivanje šumskih poslova, seču, izradu,
merenje, prerađivanje i izvoz drveta proučavaju eminentno šumarske
nauke. 1 te naučne grane primenjuju rezultate drugih nauka: podizanje
šuma bazira na pr. na rezultatima prirodnih nauka o zemljištu, klimi i
biologiji bilja: uređivanje poslova, prerađivanje i izvoz drveta temelje
se na rezultatima matematskih, tehničkih i specijalnih šumarskih nauka.
Ali ispitujući i razrađujući materije po posebnim pravilima, one pri tom
izlaze iz okvira općih i nezainteresovanih nauka u specijalnu domenu
proizvodnje sa praktičnim ciljem (proizvodnja drveta maksimalnih ekonomskih
vrednosti).17


Čisto primenjene discipline uzimaju gotova znanja specijalnih nauka
i prenose ih ponešto kombinujući i prerađujući za potrebe šumske privrede,
I pri tome dakako može da se resi po koje pitanje, kao što se i
verifikuju primenom pojedini rezultati drugih nauka, ali je glavna stvar
uvek prenošenje gotovog i proučenog. Tako je nauka o premeravanju
šuma (šumskog zemljišta) zapravo samo primenjena geodezija u šumskoj
privredi. Može se pri premeravanju šuma upotrebiti i koji specijalni


16 Karakteristika trgovine je, kako je poznato, da kupuje produkte sa ciljem da
ih dalje prodaje.


" „... .......... ........... ..... .......... ... ..........., a .....
....... .. .", kako kaže G. F. Morosov u svome: ...... o ..... Moska/Petrograd 1924. S. 83.


294




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 9     <-- 9 -->        PDF

instrumenat i kakva posebna metoda, ali teško da se kad iziđe iz okvira
geodetske nauke. Analogna Je primena geodezije u rudarskoj privredi,
građevnoj tehnici i hidrotehnici. Više specijalna je nauka o gradnji šumskih
izvoznih puteva. Točila, šumski putevi, konjske željeznice specijalni
su putevi šumske privrede. Ali se i tu, a još više pri šumskim željeznicama
sa parnim pogonom primenjuju mnogo gotova znanja specijalnih
građevnih nauka. Bitno je za sve ove primenjene naučne grane, da idu
preko okvira šumske privrede i da uzajmljuju sa drugih područja. Razume
se, da se to uzajmljivanje ne treba da vrši mehanički, nego kritički
sa potrebnim kombinovanjem i kompletiranjem prema ciljevima šumske
privrede. U tome kritičnom i samostalnom savladavanju materije, ma i uz
pomoć gotovih rezultata, i jest smisao specijalne naučnosti, ako se i ne
da sporiti, da se ovo specijalno proučavanje može resiti i na području
susednih nauka, sa koga se prenosi i uzajmljuje. Bilo jedno ili drugo, sva
ovaka specijalna istraživanja mogu biti i treba da budu stvar nauke.
Drugo je dakako pitanje, da li je doista tako.


Pitanje, kako se proučava šumska privreda, može se shvatiti na dva
načina: kao pitanje naučnih metoda i kao pitanje organizacije. Opće metode
svega naučnog rada u bitnosti su iste: analitička i sintetička, induktivna
i deduktivna metoda, pa vrede i za nauku, koja se bavi šumskom
privredom. Razlikovaće se dakako u primeni metoda pojedine specijalne
grane, od kojih nekoje tek treba da se razviju i postave na svoje noge.
Kao i u drugim primenjenim naukama metode će varirati po potrebi;
prevladivanje kombinovane metode sa jakom primenom opažanja, eksperimenta
i poredbe, pored matematskih formula i geometrijskih konstrukcija.


Poznata je stvar, kako je organizovana nauka o šumskoj privredi.
Ona se danas uči na univerzitetima, visokim tehničkim školama i akademijama,
a´postoji tendencija i za posebnim drvarskim školama. Profesori
prate literaturu, drže predavanja, a pored toga bave se i naučnim radom.18
Praktično i u užem okviru naučno rade pokusne stanice, a ponešto se
bave naukom po vlastitoj inicijativi i pojedini stručnjaci iz prakse. Veliki
stručni aparat, državni i privatni, slabo se interesuje za naučna ispitivanja.


Da ova organizacija naučnog rada nije idealna, vidi se i po rezultatima.
Profesori se stalno bore s udžbenicima, a pokusne stanice se iscrpljuju
samo u nekim pitanjima. Obrada je materije nepotpuna i jednostrana,
čitave se grane obrađuju samo deskriptivno i enciklopedički.18
To naročito vredi za one granične tehničke discipline. Svako ih svojata
sebi, a solidno se ne izučavaju ni u nauci o šumskoj privredi ni u graničnim
naukama. I praktični stručnjaci, tragajući po debeloj literaturi i u
svojoj´ i u susednim strukama, propadaju počesto na granici struka u
prazan prostor. Čitav sistem nauke nestalan je i kolebljiv. Dr. Webe r


18 Mislim, da treba dobro razlikovati naučni rad od predavanja, gde se studentima
predaju gotovi rezultati u pravilu tuđeg naučnog rada, pogotovu kad to toliko puta
čine usput honorarna lica sa tuđeg terena i bez pravog interesa za struku za koju
predaju.


19 To opet prema naučnoj osnovi za opseg studija od 8 semestara. Ta osnova
je međutim nesavremena. Enciklopedisti ne mogu vize u život. Da se solidno savlada
materija i osvoji prestiž u društvu, trebaće u buduće i za studij kojih 10 semestara.


295




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 10     <-- 10 -->        PDF

nabrojao je samo u nemačkoj nauci o šumskoj privredi 49 sistema raču


najući do 1929. godine, a da ni jedan ne zadovoljava.20


U takim prilikama na mestu je i pitanje o reorganizaciji naučnoga
rada, o kom smo napred raspravljali. Možda u ovom pravcu: Manje katedara
a više nauke; pored fakulteta i administrativnih tela i posebni
naučni instituti, možda ponajbolje na internacionalnoj osnovi. Tako bi oa
pr. jedan naučni institut za diiriavskobalkanske oblasti bio doista i moguć
i koristan za jedan naučni sistem šumske privrede dunavskobalkanskih
zemalja.


Résumé. Il s´impose souvent et notamment dans les jeunes cultures la question
de la possibilité et du caractere scientifique de la science de l´Economie Forestiere.


Partant du critérium de la science en général et du travail scientifique par lequel,
d´une maniere objective, on détermine, on distingue et on range les faits et meme les
relations des faits, on répond ici positivement a ces questions. Le domain des recherches
scientifiques n´est point limité. Il n´y a pas de raison d´éliminer de la science les
faits que nous entendons sous la notion de l´Economie Forestiere; et une science spéciale
a l´égard de cette matiere est bien possible. Si cette science n´entre pas dans les
systemes scientifiques généraux, c´est parce qu´elle n´est pas suffisamment développée
et systématisée et que d´autres sciences appliquées sont aussi encore inaperçues par
ces systemes.


Quand on détermine justement la notion de l´Economie Forestiere on voit bien
qu´ y sont compris tous les faits, les actions et les traitements dont le but est de satisfaire
la société avec du bois ainsi qu´ avec des produits secondaires de la foret. Pour
le moins il y rentre le proces de la production avec l´exportation du bois jusqu´ al´axe
de la communication publique, y compris les premiers travaux de bois sur cette voie;
ce n´est que l´industrie et le commerce de bois rentré déja en circulation publique peut
a une certaine mesure etre détaché de l´Economie Forestiere. C´est pourquoi on devrait
étudier dans les limites de la Science Forestiere — se basant, d´apres la nature des
choses, sur les connaissances mathématiques, naturelles et spirituelles — tous les travaux
de l´art forestier compris dans ce domain économique, a savoir: travaux topographiques,
plans, évidence des propriétés, surveillance et entretien des forets ´et leur
restauration, inventaire des forets, aménagement des travaux forestiers, constructions
et entretien des chemins pour l´exportation du bois, construction et entretien des installations
pour la protection des terrains, pour l´assurance du service et pour les travaux
de bois, pour la coupe, pour le mesurage, le transport et l´exportation du bois jusqu´a
l´axe de la communication publique, les premiers travaux de bois sur cette voie, mise
en circulation des premiers produits, la direction professionnelle avec la comptabilité et
tout le service qui regle l´Economie Forestiere toute entiere. De cette façon on arriverait
a créer des branches de la science forestiere indépendentes ou bien des disciplines
appliquées dans l´Economie Forestiere, et cela d´apres les méthodes scientifiques
générales, combinées d´une façon prépondérante comme dans les autres sciences appliquées.


20 Dr. Webe r H. W.: Das System der Forstwirtschaftslehre. Qiessen 1929.
Njegov novi sistem izrađen je doista na širokoj osnovi. Njegova »Spezielle Forstwirtschaftslehre
« deli se na: »forstwirtschaftliche Organisationslehre — forstwirtschaftliche
Tätigkeitslehre«, a potonja na: »Produktionslehre — Verwertungslehre — Abgleichungslehre
«. Unutrašnja struktura ni tog sistema nije dovoljno izrađena, a i koliko je izrađena,
može se još o njoj diskutovati i pored piščeve pretenzije, da mu sistem bude
opći i stalan.


296




ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 11     <-- 11 -->        PDF

L état de l´organisation actuelle de la science de l´Economie Forestiere n´est pas
idéal. La science est étudiée dans les écoles, on voit aussi certains praticiens travailler
scientifiquement, ainsi que des stalions de recherches, mais d´une façon restreinte et
partiale. Le service forestier, tant privé qu´officiel, s´intéresse tres peu pour les recherches
scientifiques. La question actuelle est de s´occuper de la réorganisation du travail
scientifique dans le sens de la formation des Institutions spéciales scientifiques et ce
qu´il y aurait de mieux peut etre sur une base internationale. L´auteur.


Jh. B. ....... (.......):


...... ....... .........
...... ........ .........
...........*


(LE CUBAGE DES PEUPLEMENTS A L´AIDE DES MODELES
CHOISIS LIBREMENT)


. ....... ...... ..... ... .. ce .... .... ........ .....
......... ...... ... ... ..... .... ... je .. ......... ... .......
. ... ........ ..... ........... ... ..... .. ......... y ...... .........
....... (III. .. ...... ........ 1931 ....) .. .... .. .........
... . ......., a ....... ........... ......... .............
.. ... ........ .. ce ....... ... ...... ..... ......... ..... .
.. ....... ..... ......... . ........ .. .. ........ ...........,
... ..... ..... .. ......... ....... ....... .. .......... .......
.. je .. ......... . y ......


1. — 1. Ha .... 08(> y ...... ...... .. ......... je .......: ».
....... .. ...... ...... ...... ....... II ...... ..... ..........,
..... ... .. ....... ......«. ... ..... .. .. ......... .. ....
...... ......... ........ .. je .... ........ ......... II ........,
... ... .... ... .. ......... .. .... ...... ...... .. 633 .. 686
......... .... .... ..... ...... . .. ....... ........... ..........
GH = .. hn — .0 h0


.... ja ..... ..... ......., ... je ... .... .... .. .......... .......
..... ..... ..... ........ ........... Ja ... ....... (....
364 .. .. 1931 .... ... 27): ».... ... y ..... .......... ..... ..........
.... ......., .. .. ...... ........ .. ........ no .........
..., . .... je .... ...«... ........ ...... ... ...... ........ = G//-«
..... ...., ... ... ...... ... ........ .. .... .. ..... ......
............ ........., ... .. je ... . »........«, ..... .... ......


* ....... .. ....... ......... .. .......... y ... 12 .. .. 1931 ....
297