DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1932 str. 25 <-- 25 --> PDF |
supozicije GH z=*gnhn — g„h0, g. Maletić je se odriče i pripisuje je meni. Koliko je ovaj čin korektan, jasno je samo po sebi.2 Slično stoji stvar i sa jednadžbom gh = i. I ona je sadržana u gornjoj skupnoj rečenici g. Maletića — sa strane 364 — i to u drugoj i trećoj premisi. Druga premisa utvrđuje naime značenje iznosa i, a treća stavlja taj iznos u odnos jednakosti (»ravan«) sa iznosom gh od srednjeg stabla, t. j . postavlja verbalno oba ova iznosa u odnos i = gh dotično gh = i. Ova jednadžba, nenapisana doduše u matematičkoj formi, ali izrečena jasnim riječima, kaže dakle, da g. Maletić identifikuje iznos apscisnog intervala i na sredini apscisne osi sa iznosom gh od srednjeg stabla. Ja sam to napisao na str. 684 od prošle godine, pa g. Maletić i. citira u prednjem članku (peti pasus od početka članka) tu moju izjavu, ali pri tom ispušta iz nje ono, što je bitno (t. j . izraz gh), pa time mijenja njen smisao3). I kad ju je tako izmijenio, onda odmah iz nje dodaje: »Da. Tako je, ali kao što rekoh g. Levaković čini kritičke falzifikate pa neće da dvoji grafički prestavljenu dužinu od njenog brojnog iznosa, već postavlja pogrešne jednačine gh = i i GH =... — .„. i iste podmeće meni kao da su one moje.« Tko je od nas dvojice duševni autor ovih dviju jednadžbi, ne trebam više da ističem, a jasno je također, tko kome podmeće ove jednadžbe, pa time falzificira i sebe i drugoga. Ovdje imamo posla sa beznačajnom frazom »neće da dvoji grafički prets Lavi jenu dužinu od njenog brojnog, iznosa« Beznačajna je ona zato, što se analitički grafikoni (kamo spadaju i priložene Maletićeve slike) mogu da nacrtaju samo s pomoću izvjesnih — bilo dadenih bilo suponiranih veličina (dužina) dotično njihovih (ma i tek zamišljenih) numeričkih iznosa, pa jer je i za samo škicovno predstavljanje dužina potrebno, da crtač ima pred očima njihove (ma i tek zamišljene) numeričke iznose. Nije dakle bilo potrebno, da g. Maletić napomenute dvije jednadžbe dade baš u čisto brojčanoj (matematičkoj) formi. On ih je icrpno definirao riječima dotično i slikama, a to je u stvari isto, kao da ih je formulisao baš i matematički. Već iz ova dva slučaja izlazi nepobitno, na čijoj je strani izvraćanje i falzificiranje. S kakovim se argumentima poslužio g. Maletić u ova dva slučaja, s isto takovima poslužio se i u ostalim izjavama i protuizjavama, koje se tiču mene. Tu se sve nižu izvraćanja i njegovih i mojih ranijih izjava4 pripisuju mi se izjave, kojih ja nisam izrekao, a druge se dovode u vezu s izjavama, s kojima nikako ne spadaju zajedno. Tu se miješaju pojmovi više i jače nego i u kojem ranijem članku, tu mi se — pri kraju točke 2 u odsječku I (zadnji pasus) — u sasvim neobičnoj formi predba cuje pored ostaloga kritikovanje Speidelove dircktivne krivulje, kao da ovu krivulju ne kritikuje nitko drugi osim mene.4 Itd. itd. 2 Kako se vidi, ja sam na str. 377 ovu jednadžbu nazvao »supozicijom«. Na str. 683*—685 nazivao sam je svuda »tvrdnjom« i pisao sam je u matematičkoj formi samo radi toga, da se izrazim što kraće, a ipak pregnantno. 3 Izraz gh treba u dotičnom citatu uvrstiti između treće i četvrte riječi od kraja. 4 Ne mogu naprosto da vjerujem, da g. Maletić, koji je — koliko mi je poznato — isto tako univerzitetski nastavnik dendrometrije kao i ja, ne pozna nijedno» strano dendrometrijsko djelo, u kojem se Speidelova direktivna krivulja (više ili manje izra zito) kritikuje također. ´/. 311 |