DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 36     <-- 36 -->        PDF

»


od šumarskih stručnjaka i jednog filologa. Tih šumarskih stručnjaka bilo
bi najviše nekoliko. U komisiji bi bile zastupljene: nauka, praksa i glavne
jezične oblasti. Komisija bi .prvo u kancelariji prikupila sve stručne izraze
iz strane terminologije, bar onih najslavnijih. Zatim bi procenila
da li za te strane stručne izraze već postoje naši i da li dobro odgovaraju.
Kada se to svrši otišli bi članovi komisije, u narod, svaki u različiti kraj.
Po utvrđenom programu i načinu rada oni bi sakupili sve što se u narodu
nalazi i što bi se moglo , upotrebiti za šumarsku terminologiju. Po povratku
iz naroda odabrala bi komisija one izraze koji najbolje odgovaraju
pojmovima i najrasprostranjeniji su. Tek posle toga bi pravila kovanice
za one pojmove za koje nema izraza ni u narodu ni kod šumara
»bar ne dobrih kod ovih). Tako utvrđenu terminologiju Ministarstvo bi
štampalo i kao obaveznu prepustilo upotrebi.


Smatram, da bi se ovaj posao ovako najbrže i najbolje mogao da
svrši. Međutim on iziskuje novčana srestva, koja naše udruženje ne
može dati, pa se dakle ne može ni primiti ovoga posla. Zadatak našega
udruženja bio bi sada samo u tome, da tu stvar pokrene i Ministarstvu
učini predlog i da je pokreće sve dotle dok se ne ostvari.


Résumé. A propos d´un article paru ici-meme sous la meme intitulation (voir


p. 5 de cette année), l´auteur qui en a été touché tend a donner, a l´égard des quelques
termes forestiers, des preuves du contraire.
Prof. Dr. NENADIĆ ĐURO (ZAGREB):


ODGOVOR NA PREDNJI ČLANAK


(NOTRE TERMINOLOGIE FORESTIERE)


U početku članka svoga raduje se gospodin Petrović, što sam člankom
»Naša šumarska terminologija«, štampanim u Šumarskom listu br.


1. ove god., pokrenuo pitanje uređenja naše stručne šumarske terminologije,
ali mi odmah iza toga zamera, što sam pokrećući to pitanje spomenuo
u svom članku njega i g. prof. Šenšina. Međutim moram odmah
ovdje reći, da sam to učinio zbog toga, jer mi je baš g. P. prvi dao povoda
svojim izrazima navedenim u člancima, koji su štampani u Šumarskom
Jistu za oktobar i novembar 1931., a pobudu, da spomenem ime g.
prof. Šenšina, dali su mi litografirani tabaci, u kojima su sadržana predavanja
iz uređivanja šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u
Beogradu. Prema tome ne razumem g. P., jer je — držim — posve jasno,
da u ovojstvari nisam mogao spomenuti druga koja imena, nego baš ime
g. P. i g. Š., koji rade na području nauke o uređivanju šuma.
Moram ovdje istaknuti, da sam pišući pomenuti svoj članak bio vrlo
daleko od svake pomisli, da uzimam »na nišan« g. P. i g. Š. Naprotiv,
pišući gore spomenuti članak, bio sam vođen iskrenom željom da od


254




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 37     <-- 37 -->        PDF

svoje strane doprinesem nešto rešenju tog toliko važnog stručnog
pitanja — šumarske terminologije.


U svom članku g. P. na dugo i široko obrazlaže s filološke strane, i
to na svoj zaseban način, značenje svih onih stručnih termina, koje sam
u svom članku spomenuo, te ih sve od reda zabacuje kao nešto, što ne
vredi i što je neupotrebljivo. Svojim izrazima, za koje g. P. tvrdi, da su
bolji odnosno da bolje odgovaraju smislu, a koje g. P. označava kao jače
i slabije, pružio je utisak jedne filološke šume, isprepletene s mnogim
stramputicama i bez određenog ravnog puta. Po tim stramputicama,
koje idu s brda i dola, niti mogu niti želim da pratim g. P., jer bi to značio
posve uzaludan — Sizifov — posao. Radije to prepuštam sudu čitalaca
Šumarskog lista, koji neka presude ispravnost pojedinih stručnih izraza,
navedenih u mojem članku i u članku g. P.


U svom opširnom razlaganju g. P. nije ni za jedan stručni izraz,
koji je naveden u mojem članku, našao da je dobar, makar da ti izrazi
postoje kroz više decenija u stručnom šumarskom životu zapadnog dela
naše države, a i pored toga, što sam ih posvema dokumentovao navodima
iz Broz-Ivekovićeva Rječnika hrvatskog jezika (1901.). Zbog toga,
što g. P. naročito ističe Vukov Rečnik (1898.), valja istaći, da je BrozIvekovićev
Rječnik u stvari Vukov Rečnik, komu su Broz i Iveković dodali
još 10.000 reci. Stručne izraze u svojem članku temeljito sam, kako
rekoh, dokumentovao, i to sa recima i rečenicama, koje živu u istočnom
i zapadnom delu naše države, odnosno u krajevima, u kojima obitavaju
i Srbi i Hrvati. Ako dakle g. P. neće da priznaje ispravnost stručnih izraza,
koji se rabe u zapadnom delu države, to je logično prema tome
mogao svoja filološka razmatranja jednako završiti konstatacijom, da
Srbi i Hrvati možda i ne govore istim jezikom..


U svom članku zamera mi g. P. između ostalog dve stvari, na koje
se jedino želim ovde osvrnuti. Jedna se od tih zamerka odnosi na to, što
sam u svom članku izneo, da njegov izraz »procent pokazivač« nije dobar,
već da je bolji davno prečišćen izraz »postotak zrelosti«.
Druga se zamerka odnosi na tumačenje ispravnog značenja obrast a
sastojine.


Q. P. našao se pogođenim, što sam rekao, da je on prekrstm vrlo
dobar izraz »postotak zrelosti« u »procenat pokazivač«, te pri tom navodi
sledeće: »Da se nešto prekrsti, treba da bude već ranije kršteno.
Kad, gde, kako i ko je to izvršio, što bi bilo obavezno?« str. 243). Na to
odgovaram g. P., da su davno prije uvaženi naši profesori šumarstva
pok. I. Partaš i pok. Fr. Kesterčanek učili generacije šumara, kako valja
šume prema zasadama šumarske nauke uzgajati, a zaslužni praktičari
kao Andrija Borošić, Josip Kozarac, Pavle Barišić, Stevan Petrović i
drugi pokojnici, kao i mnogi odlični živući šumarski stručnjaci nisu po
svom položaju laka srca dozvoljavati da se šume brzo i bez računskog
ispitivanja njihove zrelosti seku. Svi su ti navedeni stručnjaci prihvatili,
da se stari izraz »uputnik« (koji je prema mišljenju g. P. bolji od izraza
»postotak zrelosti«) promeni u izraz »postotak zrelosti«, budući da taj
izraz sasma dobro pdgovara smislu i značenju pojma, koji pretstavlja.
Stručnu sposobnost gore spomenutih lica najbolje dokazuju mnogobrojne
odlične šume, koje su njihovim nastojanjem podignute odnosno uzgojene
u krajevima, gde su živeli i radili. Narod — gledajući decenijima rad
tih stručnjaka — lako je mogao doći do zaključka, što znači, da je šuma
255




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 38     <-- 38 -->        PDF

zrela za seču. Uveren sam, da bi i u istočnim krajevima naše države


narod također lako mogao — da je imao prilike gledati valjane seče, po


dizanja i njegovanja šuma — stvoriti zaključak, što znači, da je šuma


zrela za seču. Međutim ne mogu nikako prihvatiti navode g. P., da naš


seljak Šumadinac, koji se odlikuje osobitom svojom prirodnom bistrinom,


ne bi razumeo izraza »zrelost«, nego samo »doraslosti šume za seču. U


toj posve nepotrebnoj distinkciji izraza »doraslost« i »zrelost« sastojine


otišao je g. P. tako daleko, da je tumačeći smisao izraza »postotak zre


losti«, koji pretstavlja glavnu bit šumske statike, preneo taj postotak


zrelosti na sasvim drugo polje, kamo on nikako ne spada, i to njegovim


upoređivanjem sa postotkom truleži, postotkom ogrevnih drva, postot


kom kore i dr.


Druga zamerka, koju mi predbacuje g. P., odnosi se na obrast sa


stojine. Stručni izraz »obrast«, koji je također u zapadnim krajevima


naše države odavna prečišćen, g. P. uopće nigde u svojim člancima ne


upotrebljava, nego mesto njega uvodi izraz »gustina« ili »obraslost« sa


stojine. Definicije, koje sam u svom članku za obrast i sklop .sastojine


izložio, znanstveno su utvrđene. Na navode g. P. u pogledu razlikovanja


sklopa i obrasta sastojine napominjem tek toliko, da ispravnost citiranja


rečenica iz odnosnog članka g. P. u mojem članku, prepuštam sudu čita


laca Šumarskog lista.


Najposle držim potrebnim da se osvrnem na predloge g. P., kako
da se lUredi naša stručna šumarska terminologija. G. P. drži, da Jugoslavensko
šumarsko udruženje nije podesno za ovu svrhu, jer da ono
nema potrebnih materijalnih sredstava. Kao najbolje u ovoj stari preporuča
ig. P., da bi ćelu stvar trebalo da vodi Ministarstvo šuma i rudnika.
Ono bi, prema mišljenju g. P., trebalo da obrazuje zasebnu komisij u
od šumarskih stručnjaka i jednog filologa, a u kojoj bi bila - zastupana
nauka, praksa i glavne jezične oblasti (?!). Program rada takve komisije,
kako ga navodi g. P., držim, da je neprovediv odnosno da ne bi imao
nikakva uspeha. Uređivanje stručne šumarske terminologije je strogo
stručno naučno pitanje, koje više pripada u nadležnost staleškog udruženja
nego u administrativne poslove Ministarstva šuma i rudnika. U tu
svrhu potrebna materijalna sredstva ne moraju biti tako velika, da ih
ne bi Jugoslavensko šumarsko udruženje moglo podnesti. Osim toga
privatna inicijativa ovog udruženja pruža više garancije za uspešan
svršetak toga rada nego komisija , kakvu zamišlja g. P. Ova važna
stručna pitanja ne mogu se nikako resiti komisionalno, a najmanje ne na
terenu, budući da mnogi stručni izrazi u narodu uopće ne postoje.


Nije potrebno da se posebno ističe, da svaki stručni izraz treba da
u sebi sadrži pravi smisao za .dotični pojam, a takav izraz prema smislu
odnosnog pojma mogu da odrede jedino najbolji poznavaoci dotičnog
predmeta. Zbog toga držim, da bi u ovom ,pogledu bili u prvom redu
zvani stručni profesori šumarskih fakulteta, te da svaki iz područja svoje
grane nauke iznese preko Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Šumarskom
listu predloge izraza za pojedine stručne pojmove. Nakon toga
trebalo bi da se o svim spornim izrazima povede kritika, koja bi prečistila
sve izraze, te u sporazumu s filolozima utvrdila najbolji izraz za
pojedini stručni pojam.


Završujući taj moj odgovor na prednji članak g. P. ističem još
jednom, da me kod pisanja mojeg članka nije vodila nakana, da se ma


256




ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 39     <-- 39 -->        PDF

s kim upuštam u polemiku, nego me naprotiv vodila živa želja, da se
kod nas već jednom počne ozbiljno raditi na uređenju stručne šumarske
terminologije, odnosno da se to važno pitanje konačno pomakne dalje od
samih predloga, kojih je dosada bilo dosta, a u stvari nije nažalost ništa
učinjeno.


Réplique a . article précédent.


«0»
(UGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA


MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE


ZAGREB, 23. MARTA 1932. — ZAGREB, LE 23 MARS 1932.


TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE.
(Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.)


Vidi pređašnji broj. — Voir No précédent.


k57