DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 36 <-- 36 --> PDF |
» od šumarskih stručnjaka i jednog filologa. Tih šumarskih stručnjaka bilo bi najviše nekoliko. U komisiji bi bile zastupljene: nauka, praksa i glavne jezične oblasti. Komisija bi .prvo u kancelariji prikupila sve stručne izraze iz strane terminologije, bar onih najslavnijih. Zatim bi procenila da li za te strane stručne izraze već postoje naši i da li dobro odgovaraju. Kada se to svrši otišli bi članovi komisije, u narod, svaki u različiti kraj. Po utvrđenom programu i načinu rada oni bi sakupili sve što se u narodu nalazi i što bi se moglo , upotrebiti za šumarsku terminologiju. Po povratku iz naroda odabrala bi komisija one izraze koji najbolje odgovaraju pojmovima i najrasprostranjeniji su. Tek posle toga bi pravila kovanice za one pojmove za koje nema izraza ni u narodu ni kod šumara »bar ne dobrih kod ovih). Tako utvrđenu terminologiju Ministarstvo bi štampalo i kao obaveznu prepustilo upotrebi. Smatram, da bi se ovaj posao ovako najbrže i najbolje mogao da svrši. Međutim on iziskuje novčana srestva, koja naše udruženje ne može dati, pa se dakle ne može ni primiti ovoga posla. Zadatak našega udruženja bio bi sada samo u tome, da tu stvar pokrene i Ministarstvu učini predlog i da je pokreće sve dotle dok se ne ostvari. Résumé. A propos d´un article paru ici-meme sous la meme intitulation (voir p. 5 de cette année), l´auteur qui en a été touché tend a donner, a l´égard des quelques termes forestiers, des preuves du contraire. Prof. Dr. NENADIĆ ĐURO (ZAGREB): ODGOVOR NA PREDNJI ČLANAK (NOTRE TERMINOLOGIE FORESTIERE) U početku članka svoga raduje se gospodin Petrović, što sam člankom »Naša šumarska terminologija«, štampanim u Šumarskom listu br. 1. ove god., pokrenuo pitanje uređenja naše stručne šumarske terminologije, ali mi odmah iza toga zamera, što sam pokrećući to pitanje spomenuo u svom članku njega i g. prof. Šenšina. Međutim moram odmah ovdje reći, da sam to učinio zbog toga, jer mi je baš g. P. prvi dao povoda svojim izrazima navedenim u člancima, koji su štampani u Šumarskom Jistu za oktobar i novembar 1931., a pobudu, da spomenem ime g. prof. Šenšina, dali su mi litografirani tabaci, u kojima su sadržana predavanja iz uređivanja šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Beogradu. Prema tome ne razumem g. P., jer je — držim — posve jasno, da u ovojstvari nisam mogao spomenuti druga koja imena, nego baš ime g. P. i g. Š., koji rade na području nauke o uređivanju šuma. Moram ovdje istaknuti, da sam pišući pomenuti svoj članak bio vrlo daleko od svake pomisli, da uzimam »na nišan« g. P. i g. Š. Naprotiv, pišući gore spomenuti članak, bio sam vođen iskrenom željom da od 254 |
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 37 <-- 37 --> PDF |
svoje strane doprinesem nešto rešenju tog toliko važnog stručnog pitanja — šumarske terminologije. U svom članku g. P. na dugo i široko obrazlaže s filološke strane, i to na svoj zaseban način, značenje svih onih stručnih termina, koje sam u svom članku spomenuo, te ih sve od reda zabacuje kao nešto, što ne vredi i što je neupotrebljivo. Svojim izrazima, za koje g. P. tvrdi, da su bolji odnosno da bolje odgovaraju smislu, a koje g. P. označava kao jače i slabije, pružio je utisak jedne filološke šume, isprepletene s mnogim stramputicama i bez određenog ravnog puta. Po tim stramputicama, koje idu s brda i dola, niti mogu niti želim da pratim g. P., jer bi to značio posve uzaludan — Sizifov — posao. Radije to prepuštam sudu čitalaca Šumarskog lista, koji neka presude ispravnost pojedinih stručnih izraza, navedenih u mojem članku i u članku g. P. U svom opširnom razlaganju g. P. nije ni za jedan stručni izraz, koji je naveden u mojem članku, našao da je dobar, makar da ti izrazi postoje kroz više decenija u stručnom šumarskom životu zapadnog dela naše države, a i pored toga, što sam ih posvema dokumentovao navodima iz Broz-Ivekovićeva Rječnika hrvatskog jezika (1901.). Zbog toga, što g. P. naročito ističe Vukov Rečnik (1898.), valja istaći, da je BrozIvekovićev Rječnik u stvari Vukov Rečnik, komu su Broz i Iveković dodali još 10.000 reci. Stručne izraze u svojem članku temeljito sam, kako rekoh, dokumentovao, i to sa recima i rečenicama, koje živu u istočnom i zapadnom delu naše države, odnosno u krajevima, u kojima obitavaju i Srbi i Hrvati. Ako dakle g. P. neće da priznaje ispravnost stručnih izraza, koji se rabe u zapadnom delu države, to je logično prema tome mogao svoja filološka razmatranja jednako završiti konstatacijom, da Srbi i Hrvati možda i ne govore istim jezikom.. U svom članku zamera mi g. P. između ostalog dve stvari, na koje se jedino želim ovde osvrnuti. Jedna se od tih zamerka odnosi na to, što sam u svom članku izneo, da njegov izraz »procent pokazivač« nije dobar, već da je bolji davno prečišćen izraz »postotak zrelosti«. Druga se zamerka odnosi na tumačenje ispravnog značenja obrast a sastojine. Q. P. našao se pogođenim, što sam rekao, da je on prekrstm vrlo dobar izraz »postotak zrelosti« u »procenat pokazivač«, te pri tom navodi sledeće: »Da se nešto prekrsti, treba da bude već ranije kršteno. Kad, gde, kako i ko je to izvršio, što bi bilo obavezno?« str. 243). Na to odgovaram g. P., da su davno prije uvaženi naši profesori šumarstva pok. I. Partaš i pok. Fr. Kesterčanek učili generacije šumara, kako valja šume prema zasadama šumarske nauke uzgajati, a zaslužni praktičari kao Andrija Borošić, Josip Kozarac, Pavle Barišić, Stevan Petrović i drugi pokojnici, kao i mnogi odlični živući šumarski stručnjaci nisu po svom položaju laka srca dozvoljavati da se šume brzo i bez računskog ispitivanja njihove zrelosti seku. Svi su ti navedeni stručnjaci prihvatili, da se stari izraz »uputnik« (koji je prema mišljenju g. P. bolji od izraza »postotak zrelosti«) promeni u izraz »postotak zrelosti«, budući da taj izraz sasma dobro pdgovara smislu i značenju pojma, koji pretstavlja. Stručnu sposobnost gore spomenutih lica najbolje dokazuju mnogobrojne odlične šume, koje su njihovim nastojanjem podignute odnosno uzgojene u krajevima, gde su živeli i radili. Narod — gledajući decenijima rad tih stručnjaka — lako je mogao doći do zaključka, što znači, da je šuma 255 |
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 38 <-- 38 --> PDF |
zrela za seču. Uveren sam, da bi i u istočnim krajevima naše države narod također lako mogao — da je imao prilike gledati valjane seče, po dizanja i njegovanja šuma — stvoriti zaključak, što znači, da je šuma zrela za seču. Međutim ne mogu nikako prihvatiti navode g. P., da naš seljak Šumadinac, koji se odlikuje osobitom svojom prirodnom bistrinom, ne bi razumeo izraza »zrelost«, nego samo »doraslosti šume za seču. U toj posve nepotrebnoj distinkciji izraza »doraslost« i »zrelost« sastojine otišao je g. P. tako daleko, da je tumačeći smisao izraza »postotak zre losti«, koji pretstavlja glavnu bit šumske statike, preneo taj postotak zrelosti na sasvim drugo polje, kamo on nikako ne spada, i to njegovim upoređivanjem sa postotkom truleži, postotkom ogrevnih drva, postot kom kore i dr. Druga zamerka, koju mi predbacuje g. P., odnosi se na obrast sa stojine. Stručni izraz »obrast«, koji je također u zapadnim krajevima naše države odavna prečišćen, g. P. uopće nigde u svojim člancima ne upotrebljava, nego mesto njega uvodi izraz »gustina« ili »obraslost« sa stojine. Definicije, koje sam u svom članku za obrast i sklop .sastojine izložio, znanstveno su utvrđene. Na navode g. P. u pogledu razlikovanja sklopa i obrasta sastojine napominjem tek toliko, da ispravnost citiranja rečenica iz odnosnog članka g. P. u mojem članku, prepuštam sudu čita laca Šumarskog lista. Najposle držim potrebnim da se osvrnem na predloge g. P., kako da se lUredi naša stručna šumarska terminologija. G. P. drži, da Jugoslavensko šumarsko udruženje nije podesno za ovu svrhu, jer da ono nema potrebnih materijalnih sredstava. Kao najbolje u ovoj stari preporuča ig. P., da bi ćelu stvar trebalo da vodi Ministarstvo šuma i rudnika. Ono bi, prema mišljenju g. P., trebalo da obrazuje zasebnu komisij u od šumarskih stručnjaka i jednog filologa, a u kojoj bi bila - zastupana nauka, praksa i glavne jezične oblasti (?!). Program rada takve komisije, kako ga navodi g. P., držim, da je neprovediv odnosno da ne bi imao nikakva uspeha. Uređivanje stručne šumarske terminologije je strogo stručno naučno pitanje, koje više pripada u nadležnost staleškog udruženja nego u administrativne poslove Ministarstva šuma i rudnika. U tu svrhu potrebna materijalna sredstva ne moraju biti tako velika, da ih ne bi Jugoslavensko šumarsko udruženje moglo podnesti. Osim toga privatna inicijativa ovog udruženja pruža više garancije za uspešan svršetak toga rada nego komisija , kakvu zamišlja g. P. Ova važna stručna pitanja ne mogu se nikako resiti komisionalno, a najmanje ne na terenu, budući da mnogi stručni izrazi u narodu uopće ne postoje. Nije potrebno da se posebno ističe, da svaki stručni izraz treba da u sebi sadrži pravi smisao za .dotični pojam, a takav izraz prema smislu odnosnog pojma mogu da odrede jedino najbolji poznavaoci dotičnog predmeta. Zbog toga držim, da bi u ovom ,pogledu bili u prvom redu zvani stručni profesori šumarskih fakulteta, te da svaki iz područja svoje grane nauke iznese preko Jugoslavenskog šumarskog udruženja u Šumarskom listu predloge izraza za pojedine stručne pojmove. Nakon toga trebalo bi da se o svim spornim izrazima povede kritika, koja bi prečistila sve izraze, te u sporazumu s filolozima utvrdila najbolji izraz za pojedini stručni pojam. Završujući taj moj odgovor na prednji članak g. P. ističem još jednom, da me kod pisanja mojeg članka nije vodila nakana, da se ma 256 |
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 39 <-- 39 --> PDF |
s kim upuštam u polemiku, nego me naprotiv vodila živa želja, da se kod nas već jednom počne ozbiljno raditi na uređenju stručne šumarske terminologije, odnosno da se to važno pitanje konačno pomakne dalje od samih predloga, kojih je dosada bilo dosta, a u stvari nije nažalost ništa učinjeno. Réplique a . article précédent. «0» (UGOSLOVENSKO TRŽIŠTE DRVETA MARCHÉ AU BOIS YOUGOSLAVE ZAGREB, 23. MARTA 1932. — ZAGREB, LE 23 MARS 1932. TEČAJEVI ZAGREBAČKE BURZE. (Les cours officiels de la Bourse de Zagreb.) Vidi pređašnji broj. — Voir No précédent. k57 |