DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Mislim da je reč »potšuma« vrlo dobra, ili bar mnogo bolja nego izrazi koje pominje g. N. Izraz »podstojno grmlje« čini mi se netačan t. j . netačno označava onaj pojam koji bi mi hteli. ü. N. kaže: »U istom članku na str. 519. sitno granje i džbunje, koje tlo zaštićuje (Bodenschutzholz), koje smo mi do sada zvali podstojno grmlje ili tlo zaštićujuće grmlje, naziva g. Petrović »potšuma«. Ni tu reč nije g. P. srećno izabrao, jer grmlje i razni šumski korov, koji u šumi držimo zbog zaštite tla...« Dakle i grmlje i korov su po ovome grmlje, a to nije tačno, jer su to sve razne stvari i razni pojmovi. Josif Pančić u svojoj flori okoline Beograda da str. 8 objasnio je reč grm ovako: »Grm je drveno stablo, koje se najmanje u visinu do koje čovek rukom domašiti može u grane deli i obično u veliku visinu izraste, kao bukva, cer, topola i dr.« Dalje kaže još: »Šib je drveno stablo, koje se odma pri zemlji ili u maloj od zemlje visini u grane rastura ...« Po Vukovom i Popovićevom rečniku istina ovaj izraz nije strogo raščišćen, jer treba da ima jedno i drugo značenje. Ali zato nalazim da je merodavniji botanički, dakle stručni izraz, kako ga daje Pančić. Potšuma nije vezana samo za žbunje, t. j . vrste biljaka, koje spadaju u onu drugu skupinu po Pančiću. Nju mogu sačinjavati i sačinjavaju i žbunaste i grmolike biljke. Tako sam i ja mislio, što se jasno vidi i iz moga teksta. Zato mi se i čini netačna definicija g. N., jer mi izgleda da on misli samo na jednu od pomenutih skupina. Reč »podstojno« nije srećno skovana, ako dobro razumem što se time hoće da kaže. Ako se hoće da kaže, da nešto, u ovom slučaju grmlje, stoji pod nečim, u ovom slučaju sastojina, onda bi to odgovaralo skovanom glagolu podstojati, što bi zaista bilo jako nezgodna kovanica i ne bi se mogla primiti. Najzad to bi bio i dosta širok pojam, jer mnogo šta može pod mnogo čim stojati. Kad bi se skovala reč »nodsastojno« mislim da bi ona imala mnogo uže značenje, jer bi označivala pod čim nešto stoji ili se nalazi, u ovom slučaju pod sastojinom. Drugi izraz g. Nenadića »tlo zaštićujuće grmlje« je jezično vrlo nezgodan, a uz to je još i dug. Kakav bi izgledao 2 i 6 padež od ovoga izraza? Ovakva razmišljanja o ovim izrazima nisu me nikako mogli oduševiti, pa se sa njima nisam ni složio. Reci »potšumiti«, »potšumljavanje« i »potšuma« su kovanice, ali mislim da vrlo dobro odgovaraju duhu jezika. »Potšumiti« znači pod jednom šumom stvoriti drugu šumu, »potšumljavanje« označava samo tu radnju, a »potšuma« je tako stvorena šuma. U upotrebi reci »prinos«, »prihod« i »dohodak« ne slažem se sa mišljenjem g. Nenadića. Ja mislim da je za ono što šuma daje bolja reč »prinos«, nego »prihod«, jer suprotno mišljenju g. N. ja mislim da »prinos« ima objektivno, a »prihod« subjektivno značenje. Ja to tako shvatam upravo iz primera koje je naveo g. N. iz Broz-Ivekovićevog rečnika. — Tumačenje tih pojmova jasno i oštro je izvršio Ribel u svojoj knjizi Waldwertrechnung. Na str. 7 on kaže: »Das Einkommen ist die Summe aller wirtschaftlichen Güter, welche einem Wirtschaftssubjekte in den Wirtschaftsperioden regelmässig neu zukommen«. [Dohodak (prihod je zbir svih privrednih dobara, koja jednome privrednom subjektu u privrednim periodama ravnomerno pridolaze (prihode)]. Dalje kaže: »Der Ertrag ist dagegen die Summe von wirtschaftlichen Gütern, welche in den Wirtschaftsperioden regelmässig aus einer bestimmten Güterquellc neu gewonnen werden«. (Prinos je naprotiv zbir privrednih dobara, 250 |