DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Svaki vlasnik drveta dužan je da društvu za plavljenje prijavi one količine drveta, koje će i otkuda u dotičnoj godini imati za plavljenje. Sve plavljeno drvo mora imati jasne žigove vlasnika. Za drvo sa slabim ili nikakovim žigom plaća se dvostruka taksa. IX. EKSPORT DRVNIH PRODUKATA I NEŠTO O DRVNOJ INDUSTRIJI. Uočimo li znatan procenat šumovitosti Švedske, postaje nam jasna silna važnost šuma za tu državu. Međutim ta važnost postaje nam još očitijom, uzmemo li u obzir i goleme vrijednosti i količine drveta eksportiranog iz zemlje, te velik razvitak i važnost drvne industrije. Kapital šuma ne leži neproduktivan i mrtav. U 19. stoljeću razvija se Švedska drvna industrija do moćne veleindustrije. Kako već rekoh, eksport željeza SI. 18. Jedno industrijsko mjesto na sjeveru Švedske. (Aero foto-materijal A/BC1521.). bio je prije 19. stoljeća najvažniji, a pomalo je drvo sve više zauzimalo prvo mjesto. To će djelomično ilustrirati i niže brojke, koje pokazuju vrijednost eksporta drveta u odnosu prema vrijednosti sveukupnog izvoza iz Švedske u pojedinim godinama: Vrijednost izvezenog drveta u % od vrijednosti sveukupnog eksporta: 1637. 1724. 1799. 1809. 1849. 1869. 4% 6% 5% 15% 10% 42% 238 |