DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Dužina puta : vodeni put: željeznica: 170 km 0,0508 0,8295 250 » 0,0515 0,7200 290 » 0,0468 0,6828 165 km 0,0265 0,8364 245 » 0,0300 0,7224 285 » 0,0282 0,6843 Podaci su iz god. 1917. i važe za rijeku Österdalälven i Västerdalälven u srednjoj Švedskoj. Ako se ne računaju troškovi tovara, pretovara i t. d., iznosili bi prosječno za cijelu Švedsku troškovi transporta sa željeznicama 20 puta više od troškova transporta vodenim putevima. Kako veliki, upravo neprocjenjivi kapitali ostaju ušteđeni i mogu se upotrijebiti u druge korisne svrhe! K tome bi trošak dužine željeznica od 30.000 km sigurno i desetke puta više iznosio od troškova naprava za regulaciju i priudešavanje vodotoka za plavljenje. Svuda kud sam putovao Švedskom, ne vidiš gotovo drugo šta osim šume, jezera i rijeke. Ne mogu zaboraviti onaj pogled, kada sam vidio prvi puta pokraj Bollnäsa kraj šumareve kuće oveće jezero, površina kojega je bila sva pokrivena trupcima. Oko 900.000 trupaca ležalo je na vodi. Trupci su bili jedan tik drugoga. Sva ta golema masa drveta nije skoncentrisana u jednom velikom jedinstvenom, neprekidnom kompleksu. Jasno se vide razni odijeljeni veći ili manji krugovi trupaca na vodi. Drvo se najvećma plavi , dakle baca se u vodu slobodno, t. j. nevezano. Švedske rijeke prekidane su znatno bilo većim bilo manjim jezerima. Kad plavljeno drvo dolazi u jezero, postoji opasnost, da kod prolaza kroz jezero zađe u zaljeve i zaljeviće i zapne o obale. Kada bi dakle plavljeno drvo kod prolaza kroz jezero ostalo nevezano, postojala bi teškoća u dva smjera: 1. u jezeru teče voda vrlo sporo, pa bi trupci trebali odviše vremena da prođu od jednog kraja jezera do drugog; 2. pritom bi, kako je rečeno, mnogi trupci zalutali. S ta dva razloga potrebno je, da se trupci ne puštaju kroz jezero posve nevezani, već da se nekako povezu. Kod većih jezera je osim toga potrebno umjetno povećavati brzinu kretanja kroz jezero. Ako rijeka prolazi kroz manje jezero, pa ima dovoljnu brzinu proticanja, postavljaju se čitavi lanci od trupaca, koji plivaju na vodi povezani međusobno karikama. Takovi lanci začvršćeni su za obale i priječe da plavljeni trupci ne odlaze u stranu. Kad rijeka prolazi kroz veće jezero, pa voda nema dovoljnu brzinu proticanja, sačini se na ulazu vodotoka u jezero oveći lanac trupaca. U taj se lanac kao u krug sakupe trupci, koji se slobodno plave po rijeci. Krug lanca se zatvori. Time onda svaki pojedini trupac unutar kruga nema više zasebnu slobodu gibanja. Ovakovi veliki krugovi trupaca vuku se od jednog do drugog kraja jezera ili pomoću ljudske snage ili pomoću motora. Ako se rijekom, niže jezera opet želi dalje plaviti pojedinačno, dovuku se ti veliki krugovi trupaca do mjesta, gdje rijeka opet izlazi iz jezera, pa se ovdje rastvara krug lanca i trupci se puštaju dalje niz rijeku pojedinačno. Spomenuo sam ovdje zapravo grubo i nedostatno, kako se vrši plavljenje u Švedskoj. Švedi su u tome vanredno vješti. Radnici su uzorno izvježbani u svom poslu i teškom zanatu. K tome je za plavljenje potrebna sva sila raznih 285 |