DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 15 <-- 15 --> PDF |
sastojim promatra prirast, prije nego li se u nju zahvata sječom. Po širini godova zaključuje se, da li je sastojim potrebna proreda ili nije. Po širini godova se određuju pojedini stepeni kod oplodne sječe. Pa kada na površini ostaju sjemenjaci, a površina je već pomlađena, sjemenjaci se ostavljaju neko vrijeme, ako dobro prirašćuju. Uglavnom nema sječnih redova ili krutih kakovih sječnih serija ili programa, koji bi se morali održavati. Qlavno je, da je u grubim linijama poznato, šta se na nekom imanju smije sjeći, t. j . da je poznat etat. Šumsko gospodarenje veoma je osjetljivo. Kalkuliše se prirast u smjeru njegove kvantitete i kvalitete, pa se stvara zaključak o sječi. Kad bismo htjeli ovakav.način gospodarenja prenijeti na naše prilike, naišli bismo u mnogom smjeru na poteškoće. U prvom redu ima Švedska u glavnom samo dvije vrsti drveta, t. j . bor i smreku, dakle crnogorične vrsti, kod kojih se lako može mjeriti prirast svrdlom. K tome su njihove šume otvorene, ispresijecane šumskim putevima i rijekama za plavljenje. Najtanji sortimenti mogu se prodati i iskoristiti (za rudnike, papir, ugalj, ograde i t. d.). Naravno, ni kod njih nije po čitavoj zemlji gospodarenje jednako intenzivno. Uglavnom pada intenzitet gospodarenja od juga prema sjeveru. VIII. PLAVLJENJE. Od svega posječenog drveta otprilike polovina se u Švedskoj utroši za domaću potrebu. To se drvo transportuje većim dijelom direktno iz šume do mjesta, gdje će se upotrijebiti. Za sve ostalo drvo potrebna su transportna sredstva, bilo vodotoci za plavljenje ili željeznice. Pri tom vodotoci imaju najveću važnost. Nijedna zemlja svijeta nema tako podesnih vodotoka za plavljenje drveta kao Švedska. Rijeke teku od sjeverozapada prema jugoistoku ili od sjevera prema jugu. Ni ruske rijeke nisu toliko podesne za plavljenje. One teku u sjevernoj, šumovitoj Rusiji od juga prema sjeveru. U proljeće počinje kopniti led i snijeg najprije u južnim predjelima. Velike mase vode u ruskim rijekama teku s proljeća prema sjeveru, gdje su u to doba rijeke još zaleđene, nastaju velike poplave, koje su nezgodne za plavljenje. K tome ruske rijeke protječu kroz velike ravnice. Plavljenje sa takovim obalama i poplavama nije lako, gotovo je nemoguće. K tome ruske rijeke teku u velikim šumskim predjelima sjevera u Sjeverno more, dakle dalje od glavnih potrošača Evrope. Koliko se švedske rijeke razlikuju u tom pogledu od ruskih! Teku od sjeverozapada prema jugoistoku, iz hladnijih predjela u toplije more. U proljeće se odmrzavaju ponajprije u donjim partijiama i pomalo sve više prema izvorima. Obale su arhajski kamen. Rijeke ne protiču širokim i velikim ravnicama i mogu se lako regulisati za plavljenje. — K tome imade Švedska zbog znatne količine oborina velik broj rijeka. Promotrimo razna sredstva za transport drveta: željeznice, vodene puteve, ceste. Među tim sredstvima velika je razlika ne samo u tehničkom pogledu, već i sa gledišta ekonomskog. Željeznice se grade za iskorišćivanje šuma, ali one sa gledišta trajne šumske ekonomije nisu toliko podesne. Industrijalac izgradi željeznicu, koja ga stoji mnogo novaca. Novac traži amortizaciju, veliki kapital traži velike kamate. Što je u željeznicu uložen veći kapital, to više traži on što skorije amortiziranje, jer je riziko razmjerno veći. K tome, kada se šumska eksploatacija završi, natovari se u većini slučajeva željeznica sama na sebe, odveze se, materijal se ili proda ili se upotrijebi na drugom mjestu. Zar je to otva 233 |