DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1932 str. 14 <-- 14 --> PDF |
od 4, 5, 6 ili 7 m. Pomoću tih relativnih promjera mogu se naći u tablicama one visine nad zemljom, u kojima stablo ima izvjestan promjer ili obratno. S time se kalkulišu dužine trupaca odnosno sortimenata, koji će se iz stabla moći izrezati. Kod nordijske smreke i bora grane gotovo ne igraju nikakovu ulogu pri kubisanju. Obično se ne uzimlju u obzir. Zato su i drvnogromadne tablice izrađene bez obzira na njih. Ako se međutim i njih želi uzeti u obzir, čini se to lako sa zasebnom tabelom, gdje je kubatura kićevine iskazana u procentima sveukupne drvne mase deblovine. Procenat prirasta mase za pojedino stablo ustanovljuje se na oborenom stablu poznatim metodama. Na osovnom stablu određuje se prirast u običnoj praksi s pomoću procenata prirasta temeljnice u prsnoj visini (..). Iz tabela se vadi na temelju izmjerene debljine zadnjih n godova i na temelju diametra taj procenat prirasta u temeljnici. Procijeni se, koliko iznosi prosječna dužina prirasta u visinu zadnjih nekoliko godina. Kod crnogorice je to uglavnom moguće. Na temelju prosječnog prirasta u visinu, visine stabla i apsolutnog obličnog kvocijenta vadi se iz tablica t. zv. prosječni postotak prirasta u oblikovisini (p™/)- Postotku prirasta u temeljnici dodaje se postotak prirasta u oblikovisinu i na taj se način dobiva procenat prirasta mase (?>»»== P»+lV)* Kod taksiranja čitave zemlje određivao se i prirast na svim primjernim stablima. Na taj je način dobiven kao godišnji prirast svih švedskih šuma iznos od 48 milijona kub. metara. Pri tome treba napomenuti, da su meteorološki odnosi kroz period vremena (nekoliko godina) neposredno prije provedbe taksacije bili razmjerno povoljni. Zato se drži, da je prirast cijele zemlje na temelju tih zadnjih godina dobiven previsoko. Taksacija šuma cijele zemlje određivala je prirast individualno po pojedinim primjernim stablima. Mjeren je prirast u debljinu u prsnoj vsini, te prirast kroz posljednjih 10 godina u visinu, pa je na temelju opisanog načina određivan prirast mase. Želi li se odrediti prirast za čitavu sastojinu, pa je sastojina uglavnom skroz jednolika s obzirom na starost, debljinu i visinu stabala, može se kod više primjernih stabala mjeriti svrdlom prirast u prsnoj! visini, uzeti aritmetička sredina, pomoću koje se onda izračuna preko temeljnice srednjeg sastojinskog stabla aproksimativan procenat prirasta temeljnice cijele sastojine. Analogno se dobiva srednji periodski godišnji prirast u visinu. Pomoću tih ulaza postupa se onda dalje kao kod određivanja prirasta pojedinog stabla. Ako sastojina nije jednolika, uzima se za sastojinski srednji prirast u visinu iznos : d\- ti 4-d» ti 4-dl ta . v . . , . . . d\ \ -f- d\ ht -f- . . . — !—-—— —2 , a za sreuniu vismu —s——-——^ dl + L + dl+ . . . d\ + d\ + d\-\- . . gdje di, dž, ... znači prsne promjere pojedinih stabala, odnosno pojedinih debljinskih stepena, ti, U, U ... njihove prosječne godišnje priraste u visinu, a hi, .... i njihove visine. U Švedskoj se vrlo mnogo upotrebljava prirasno svrdlo. Šumari i šumarsko osoblje uvijek ga nose sa sobom u šumu. Općenito je karakteristično za velik dio švedskih šuma, da se gospodari razmjerno slobodno, dakle bez stega, u malim sastojinama. Veličina sastojina kreće se gotovo u granicama od 1 ha. Dakle u neku ruku slobodno sastojinsko gospodarenje, koje često prelazi i u stablimično gospodarenje. Uglavnom se u 232 |