DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 58     <-- 58 -->        PDF

IZ UDRUŽENJA


PRILOG POPULARIZOVANJU ŠUMARSTVA.


Objavimo svima i svakome velike blagodati, što ih domovina crpe iz šuma i ve


like opasnosti, što prijete nestankom zelenila sa naših brda. Apelujmo na sve, zamoli no


svakoga, da štedi, gaji i čuva šumu. Otvorimo oči zaslijepljenima. Popularizujmo šu


marstvo! Narod bez prosvjete je narod bez budućnosti. Potrebno j´e, da svi shvate


osnove života u našoj otadžbini.


Jugoslavensko šumarsko udruženje ima u svojim pravilima takodjer označen kao


jedan od svojih zadataka, da popularizuje šumarstvo. Teška li zadatka! Nije lako


popularizovati ono, što je samo po sebi nepopularno. U tome pogledu je svim


drugim strukama mnogo laglje. Tehničar izgradi most, kuću, palaču, prugu,


strojeve; zar može da postoji ljepša i uspješnija propaganda od gotovih djela


njegova rada? Liječnik izliječi bolesnika, pomaže mu u bolesti. Zar može da


bude bolje popularizacije struke od uspjeha ? Druge struke taj uspjeh za sraz


mjerno kraće vrijeme mogu da pokažu. U šumarstvu je to mnogo teže. Desetki pa i


stotine godina treba da prodju. A k tome su katkada protiv šumarskog konstruktivnog


rada na pr. podizanja i uzgajanja šuma baš oni, u čiju korist se taj rad i vrši (narod


i branjevine, zaprijeke zašumljivanjima itd.) Momentane, sićušne lične koristi uništa


vaju često na polju šumarstva goleme buduće narodne kapitale. Zar se dakle ne može


donekle da govori o zaslijepljenosti?


Potrebno je da uglavnom razlikujemo tri kategorije, tri sloja narodna, prema
kojima treba da bude uperen naš rad propagande. Prvo je naš seljak, tj. primaran
sloj naroda, koji živi od poljoprivrede i šume. Drugo je varoška pol u inteligen cija,
a treće inteligencija. Svima je potrebna riječ i poduka u šumarstvu. Ne
isključujemo ni one, koje možemo da smatramo vršcima naše inteligencije. Katkada fe
upravo nevjerojatno, kako baš inteligencija malo razumijevanja pokazuje prema šumi
i šumarstvu. Zar nije gotovo svaki šumar već doživio, da ga je ipo koji inteligenat čudom
gledao, kad bi se predstavio, da je šumar i šumarski inžinjer. Kao da je šumarstvo nešto
inferiorna i nepotpuna. Drugim riječima, mnogi inteligenat niti izdaleka nezna niti sluti
u čemu sastoji šumarstvo, u čemu sastoji rad šumara.


Prema spomenutim kategorijama trebao bi da bude uglavnom razlučen rad oko
popularizovanja šumarstva. Inteligencij i može da se govori putem dnevne i
mjesečne štampe, putem raznih kulturnih časopisa, što ih ta inteligencija prati i čita.
Pol u intelige n čij i je najbolje otvoren put preko dnevne štampe. Gotovo svaki
varoški poluinteligenat je pretplaćen, odnosno čita dnevne novine. Prati ih redovno
od početka do kraja. Dakle dnevni listovi mogu prema tome sloju naroda da budu odličnim
sredstvom propagande. Samo ta propaganda treba da bude servirana u dovoljno
popularnom, više manje zabavnom tonu, kako ju poluinteligenat ne bi. odbacio, već
pročitao i bio u stanju da je prokuha i zadrži. Propaganda u dnevnim listovima ima
svojih vrlo velikih prednosti. Ne košta struku novaca, a krug čitalaca je srazmjerno
velik. Druge struke imaju svoje zasebne stručnjake, koji stalno, konstantno popularizuju
svoju struku u dnevnoj štampi. Tako su u nekim, listovima na stanovite dane posvećeni
čitavi stupci tehnici, poljoiprivredi, medicini, pravu. Zar mi šumari da ne dodjemo takodjer
odmah na misao, da bi sličnu akciju trebalo poduzeti i za šumarstvo. U godini
1930. pao je u krilu Jugoslavenskog šumarskog udruženja sličan prijedlog g. direktora
ing. A. Perušića. Potaknuto tim prijedlogom, J. Š. U. je pozvalo na saradnju preko 30
poznatih stručnjaka šumara i zamolilo ih, da napisu kratke, popularne članke o šumarstvu,
koji članci bi se plasirali u raznim dnevnim novinama u svečanim božičnim i
uskrsnim izdanjima. Nažalost je odaziv bio prilično slab. Tako nije uspjelo da se ni o


192




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 59     <-- 59 -->        PDF

većim blagdanima organizuje popularizacija po dnevnim listovima. Kako rekosmo,
ostalim strukama je u tom smjeru mnogo laglje. One već imadu svoje stalne borce,
stalne svoje stručnjake-žurnaliste, koji gotovo da se bave jedino propagandom svoje
struke u štampi.


Za žurnalističku propagandu struke od potrebe je ne samo dobro poznavanje
struke, već i izvjestan stepen žurnalističkog talenta. Zurnalizam je danas postao takodjer
kao nekom umjetnošću, za koju nije samo dovoljno da se uči, već je potreban i
prirodjeni talenat. Svaki novinski članak, pisan po dobrom žurnalisti, ima svoju temeljnu
ideju, svoj uvod u tu misao i svoj završetak, ima svoj zaseban lagodan stil i
harmoniju. Promotrimo li naše stručne i polustručne časopise, morati ćemo da priznamo,
da naša struka imade nekoliko odličnih žurnalističkih talenata. Nažalost ti talenti ne
troše svoje sile na propagandu šumarstva u nestručnoj javnosti. Medjutim, kako postoji
kriza u zaposlenju stručnjaka u raznim strukama pa i kod nas u šumarstvu, uvjereni
smo, da će se .prije ili kasnije u krilu šumarstva stvoriti zasebni stručnjaci, koji
će da predju ne samo povremenom žurnalizmu i propagandi šumarstva u; dnevnoj
štampi, već i stalnom žurnalističko-šumarskom radu oko popularizovanja zelene struke.
Od vremena do vremena čitamo u dnevnim listovima popularne članke iz pera naših
ponajboljih stručnjaka. Ali i;pak, ti povremeni članci još uvijek nisu dovoljni, da za
struku predobe razumijevanje i simpatije desetaka, pa i stotina hiljada ljudi, koji čitaju
dnevne listove.


Za primarni sloj naroda, za našeg seljaka , napose onog, koji živi dalje od
varoši, neće niti propaganda u dnevnoj štampi, a ni popularizovanje šumarstva putem
radija i knjiga da ima većili efekata i koristi. Seljak još kod nas nije pretplaćen na
dnevne novine i nema instalirane skupe naprave za bežična primanja. Prema njemu
dakle popularizacija mora da kreće drugim pravcem.


Očito poradi toga, zaključilo je Ministarstvo saobraćaja, da se organizuje p okret
na poljoprivredna izložba i škola, koja bi bila smještena u zasebno
preudešenom vozu. Kretala bi od stanice na stanicu kroz čitavu državu. Na svakoj, pa
i najmanjoj, stanici bi se zadržala. Izložbu bi pratili stručnjaci. Izloženi predmeti bi
instruktivno pokazali seljacima ono što valja i ono što nevalja. Iz bliza i daleka dolazili
bi seljaci u ekskurzijama i grupama, da vide izložbu. Stručnjaci bi ih podučavali. Izložba
bi morala da vodi kod svog kretanja računa i o mjestima, gdje se narod već i inače
sakuplja na sajmove i slično, morala bi u vrijeme sajmova da posjeti ta mjesta, kako
bi ju što veći broj naroda mogao da vidi.


Ministarstvo saobraćaja votiralo je kredit. Dalo je preudesiti zasebnu kompoziciju
od 23 vagona. Stavilo je u dužnost Ministarstvu poljoprivrede kao stručnom Ministarstvu
radove oko organizacije. Potonje je medju ostalim dodijelilo i jedan izložbeni
vagon Ministarstvu šuma za propagandu šumarstva. Ministarstvo šuma pozvalo
je i Jugoslavensko šumarsko udruženje na saradnju sa predlogom, da ovo izloži
predmete iz Šumarskog muzeja.


Nažalost je naše Udruženje dobilo tek kasno poziv za saradnju. Izložba je trebala
da krene sredinom januara 1932. god., dok J. Š. U. dobiva poziv tek u mjesecu
decembru 1931. Na svojoj sjednici dne 13. decembra 1931. zaključuje, da nemože sudjelovati
predmetima iz društvenog muzeja. Muzej predstavlja kao zbirka oveću vrijednost.
Lahko je zamisliti, šta bi se desilo iz sviju muzejski predmeta za vrijeme od
dvije godine, koje je vrijeme predvidjeno, da izložba obidje Jugoslaviju. Usprkos sveg
opreza, uvjereni smo, da bi ostao nakon dvije godine tek možda koji kilogram krhotina
stakla, sadre i drveta. Pa i čemu izlagati sve te zbirke muzeja na izložbi, koja
treba u iprvom redu da bude namijenjena selu i seljaku. Šta će seljaku u gorskom kraju
zbirke hrastova, šta će mu i zbirke raznih vrsti drveća. On svoje domaće vrsti vrlo
dobro pozna, a druge mu ne trebaju. Šta će zbirke sjemenja, grafikoni itd.


193




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 60     <-- 60 -->        PDF

Druga je stvar bila kod izložbe 1930- god. u Ljubljani. Bila je to stabilna izložba
na većem prostoru i namijenjena u prvom redu Dravskoj banovini. U Dravskoj banovini
ima narod već mnogo razvijenije shvatanje za šumu i pozitivno šumarstvo nego
u drugim krajevima naše otadžbine. Moglo se dakle da ide više u detalj. Kod pokretne
izložbe u vagonima to ne bi bilo moguće zbog skučenog prostora.


Osim toga je J. Š. U. kod izložbe u Ljubljani moglo da organizuje sa najvećom
pažnjom radove oko otpreme predmeta iz društvenog muzeja na izložbu tj. iz Zagreba
u Ljubljanu. Osobito se kod toga požrtvovno trudio na zamolbu društva g. asistent na
šum. fakultetu u Zagrebu Ing. M. Anić. Pod njegovim ličnim nadzorom i uz njegovu
direktnu pomoć sprema stalan čovjek sve muzejske predmete, pakuje oprezno u sanduke,
smješta u zasebne vagone za otpremu, prati ih u Ljubljanu, tamo opet sve sam
raspakuje i smješta na izložbi. Jednako se radi kod povratka muzejskih predmeta iz
Ljubljane u Zagreb. J. Š. U. vodi svoj muzej u inventaru tpod vrijednošću cea 400.00O
dinara. Morala se dakle da preuzme odgovornost za tako velike vrijednosti. Gosp. Ing.
Anić uložio je mnogo volje i truda prilikom izložbe u Ljubljani. Smatramo za potrebno
da to ovdje istaknemo, jer se nažalost propustilo, da se to učini prigodom same izložbe
i da se gosp. Ing. Aniću dade priznanje i zahvala.


Prelazimo na predmet pokretn e izložbe. Neki članovi Udruženja predložili su,
da J. Š. U. odbije svaku saradnju kod potonje. Jedan vagon od 23 vagona da je premalen
prostor za šumarstvo, kad šume zauzimlju gotovo treći dio države. Navadjali su,
da znači omalovažavati šumarstvo, ako mu je dodijeljen samo jedan vagon.


J. Š. U. iako pozvato tek kasno na saradnju, prihvaća se poziva. Uvidja vanrednu
važnost, što ju po popularizovanje šumarstva ima fakat, da se organizuje pokretna
izložba. Uprava smatra svojom dužnošću, da radi za izložbu. Zaključuje doduše,
da se zbog opasnosti od uništavanja ne izlažu predmeti iz muzeja, ali zaključuje takodjer,
da se spremi niz popularnih tabli — plakata, koji bi što jednostavnije
i instruktivnije prikazali važnost šumarstva i izrekli seljaku prve riječi šumarske propagande.
Uprava votira u tu svrhu srazmjerno malu svotu, koja je ostala od iznosa, šta
ga je Udruženje namijenilo Sumarsko-lovačkoj izložbi u Ljubljani. Ministarstvo šuma
u svome pozivu javilo je Udruženje, da ono nažalost nema kredita koje bi za spremanje
izložbe stavilo Udruženju na raspolaganje. Udruženje ne gubi vremena. Upravlja raspis
na preko 50 članova, da hitno jave tajništvu ideje za popularne table. Lozinka je:
skroz jednostavno, instruktivno, živim bojama, gotovo primitivno prikazati narodu važnost
šuma i šumarstva. Udruženje izradjuje skice, šalje ih Odboru izložbe. Traži od
Odbora potporu svoga nastojanja, traži bar još jedan vagon za šumarstvo. Usprkos
kratkog vremena u mnogom uspijeva. Odbor izložbe razmatra ideje Udruženja, prihvaća
ih sa zahvalom, dodijeljuje šumarstvu još jedan vagon na izložbi usprkos traženja
drugih struka i stručnjaka, da se ostavi njima taj vagon. Odbor votira Udruženju
potporu od 5.000 dinara.
Zelja .. je da ovdje ukratko prikazem rad oko stvaranja ideja za popularne
slike te rad oko njihove izrade. Nažalost se moralo da radi srazmjerno brzo, pa mnogo
štošta nije ispalo onako, kako bi trebalo.


Prva misao bila je u slijedećem. Treba seljaku reći: »Čovječe, nemoj da uništavaš
šumu, ta ona je nama svima toliko potrebna!« Medjutim, naš seljak je veoma
skeptičan. Kad mu gospodin nešto priča, on razmišlja: »šta ovaj priča, neka dodje đa
samnom ore i kopa; niti to neće da umije!« Kako se ovakove misli ne bi porodile kod
seljaka, došlo se do zaključka, da se apel, kako se šume treba da čuvaju i gaje, ne
stavi u usta šumara, već u usta same šume. Tako je nastala slika br. 1. Šuma
sama, više manje poetskim riječima apeluje na čovjeka i moli ga, da ju ne uništava.
Na plakatu je narisana šuma. Ispod slike stoji natpis:


194




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 61     <-- 61 -->        PDF

SI. 1.


»MOLITVA ŠUME: Čovječe! Ja sam toplota tvog ognjišta u hladnim zimskim
noćima, prijateljski hlad po ljetnom suncu.
Ja sam sljeme tvoje kuće, daska na tvojoj trpezi, postelja na kojoj spavaš i drvo
od koga gradiš ladje.
Ja sam držalica tvoje motike, vrata tvog obora, drvo tvoje koljcvke i mrtvačkog
sanduka.


Ja sam hljebac dobrote i cvijeće ljepote.


Slušaj molitvu moju:


NE UNIŠTAVAJ ME!«


Plakat treba da djeluje slikom po mogućnosti estetski na oko čovjeka. Riječi
treba da djeluju poetski na srce čovječje. Svejedno, tko čita, bio seljak, poluinteligenat
ili inteliigenat, na svakoga bi morao da bude uperen taj apei. šuma sama moli
sve i svakoga. Govori svojim blagodatima i koristima, svojim hladom i šuštanjem svog
lišća.


Riječi same Molitv e uzete su iz »Šumarsko-lovačkog kalendara« g. prof. Dr.
Nenadića. Zamišljeno je, da se ne izradi samo slika, već da se plakat štampa u što
većem broju primjeraka (u bojama). Tako je Molitva šume odštampana u formatu
46/63 cm u 4.000 primjeraka latinicom i 4-000 primjeraka ćirilicom. Original je, nalijepljen
na karton, izložen na pokretnoj izložbi. Plakat je izradjen u spomenutom broju
zato, da se izloži narodu ne samo u jednom primjerku, u šumarskom vagonu na izložbi,
već da se izvana nalijepi na sve vagone izložbe, da se nalijepi- na sve željezničke stanice
u državi, na vidljiva mjesta na općinama, u šumskim uredima, ministarstvima


195




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 62     <-- 62 -->        PDF

itd. Država bi morala biti preplavljena »Molitvom šume«, njenim apelom na dušu i
razum čovjeka- Udruženje bi dalo da se izradi i veći broj plakata nego li što je gore
spomenuto, ali nažalost, sretstva su bila odviše skučena. Kako je tajniku JŠU stavljena
u dužnost sva briga oko izrade slika i plakata, imao je mnogo truda oko toga,
da se gotovo bez novaca nešto učini. Tako je jedna tiskara tražila za štampu spomenutog
plakata u 10.003´ primjeraka 10.000 Din,, dok je moljakanjem ipak uspjelo, da se
plakat izradi u drugoj tiskari u 8.000 primjeraka za 3,500 Din. Plakat je otštampan u
3 boje. Kako bi razašiljanje plakata na sve općine i željezničke stanice, stajalo odviše
poštarine, zamolilo je Udruženje sve Banovine, da one službeno razašalju plakat zajedno
sa plakatima, po kojima će još niže da bude govora.


SI. 2.


Polazimo korak dalje u našem (prikazivanju. Kad je ovako šuma apelovala na
srce čovjeka i pokazala mu svoje zelenilo i svoju vrednost za podmirivanje njegovih
potreba, dolazi slika br. 2. (Vidi si. 2- ideja potječe od g. prof. Dr. Jovanovića). Na
jednoj strani narisan lijep predio. Ispod šumovitih brda plodna ravnica. U ravnici
seoce. Iz brdovitog predjela spušta se i vijuga kroz plodna ©olja jedna nedužna rječica.
Po obali rječice vrbe i šumsko drveće. Ravnica je sva jedno plodno polje. Brda
su iza nje pokrivena bujnom šumom. Šuma se spušta na obroncima sve do ravnice.
Na drugoj strani slike kontrast. Ekstrem treba da djeluje što neposrednije i jače. Narisan
je isti predeo, ali brda su bez šuma. Natpis nad potonjim dijelom: Isti predio
bez šume poslije jakih kiša. Sa brda se slijeva užasna bujica. Nema mirne rječice.
Nema ni ravnice. Sva je ravnica pod vodom. Kuće su do krova u vodi. Na krovovima
viču ljudi za pomoć. Čamcima se spašavaju. Nestalo plodnih polja, nestalo lijepe ceste,
mostova itd. Opći povodanj. Čitava slika sa oba svoja dijela nosi natpis: Č u v a j m o
šume, jer nas one brane od poplava, vjetrova i suše. Pod lijevim
dijelom slike stoji pisano : Predeo sa šumom. Sve je bu j n o, sve je mirno,
nema poplava. Nad desnim dijelom: Isti predeo bez šume poslije
jakih kiša.


196




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 63     <-- 63 -->        PDF

Negativni osjećaji, osjećaji nevoljkosti, groze i strahote djeluju uvjek jače na
dušu čovjeka od pozitivnih osjećaja voljkosti i blagosti. Stoga i treba slika 2. da djeluje
što snažnije napose pako po svom kontrastu i ekstrema.


Zatim se smatralo potrebnim, da se narodu kaže, kako i zakon zabranjuje, da
se šuma uništava. Poseban plakat (štampan u 1000 primjeraka) nosi slijedeće riječi:


..... ..."


...... ..... ....


- _,«—«*C -.


X.
X


.Q^-CE


Ca- j"°


.


C3 """. c


. * * <ŠT s **


î» ^™1»/~~^-*«.


_L.


´ ....... .....
KAM EHA .../..


.......


SI. 3.


´..... ....!


.... ........,
.... .......
..... -,


\


î^f


-."
HE .... TAKO .. ..!


SI. 4.


Čuvajmo šume!
Zakon o šumama propisuje: Zabranjeno je šumu pretvoriti u njivu, livadu ili
pašnjak bez naročitog dopuštenja vlasti. Ko radi protivno biće kažnjen.


197




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 64     <-- 64 -->        PDF

Zakon ovako propisuje, zato jer su šume od koristi za sve nas.


»Teško kraju, g d e nerazumni ljudi poništiše šumu!«


Slika 3. (Ideja g. dir. in«. Prpića) prikazuje s jedne strane bujnu livadu pod
bi dom, koje je obraslo šumom, dok s druge strane istu livadu pod golim brdom. (Kamenje
je izbilo, trava je mršava). SI. 4. prikazuje s jedne strane kamenitu nagnutu
stranu. Na njoj se vidi bujna šuma. Kroz presjek tla vidi se, kako korjenje drveta
drži uz kamen znatnu naslagu crnice. K tome fotografija jedne lijepe šume. Na desnoj
strani iste table kontrast: šuma posječena, voda isprala zemlju, sve je golo. K tome
je nalijepljena na toj strani table i jedna fotografija najgoreg golog krša.


SI. 5.


Slika 5- (Ideja g. Dr. Petrovića) prikazuje 3 epizode. Na prvoj posljednji ostatci
devastirane šume, na drugoj sa žigicom upaljena hiljadarka, dok na trećoj čovjek koji
prosjaci- Naslov je slici: Ko bezrazložnom sječom satire šumu, a ne
stara se za podizanje nove šume sliči čovjeku, koji će da padne
n a prosjačk i štap . Slika dakle simbolički prikazuje narod i tragediju onoga naroda,
koji uništava i rasiplje, a ne brine se za podizanje podmlatka.


Slika 6. (Ideja Dr. Petrovića), treba da, kao neki zaključak dosadanjeg prikazivanja,
pokaže svu opasnost, svu besmislenost uništavanja šuma. Narisan je čovjek,
kako sječe granu na kojoj sjedi. Na slici je pisano: Ko uništava šumu sličan
je čovjeku, što sječe granu na kojoj sjedi. Šumarstvo je vanredno važna
grana narodne privrede. Uništavati šumarstvo znači sječi tu granu, na kojoj mi svi
velikim dijelom sjedimo. JŠU, kad je zamolilo odbor pokretne izložbe za pripomoć,
završilo je svoje razlaganje riječima: Poljoprivreda i šumarstvo treba da idu svuda
ruku o ruku, pa i na pokretnoj izložbi. Ako se unište šume sa naših brda, nestati će
velikim dijelom i poljoprivrede, jer će poljoprivredna tla i ravnice postradati. Nevalja
protežirati jednu granu privrede na račun druge. Napose je opasno zanemarivati šumarstvo.
Uništavati ga znači sječi granu, na kojoj se sjedi.


Do sada smo uglavnom prikazali gledaocu izložbe ono, što nevalja i kako nevalja.
Djelovali smo na njega otvarajući mu oči za opasnosti, koje prijete. Predjimo


198




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 65     <-- 65 -->        PDF

sada pozitivnoj konstrukciji. Valja prestati sa uništavanjem, ali valja preći i na pozitivan
rad podizanja- Vidi si- 7. (Ideja Dr. Petrovića). Čovjek sadi šumu. Kako sadi,


.


KO ........ .-... ./.... JE 40DE.KY
... CENE ..... HA KOJOJ .....


SI. 6.
................ .... ..... . .... ....1


©©©©©©©©


HO .... .... ...... ....., ......


SI. 7.


199




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 66     <-- 66 -->        PDF

tako se vidi, kako ruka njegova baca dinar u kutiju za štednju. Natpis: Naro d št o
sadi šumu — štedi i biće bogat. Na desnoj strani iste table narisano je, kako
je iz one šumske biljke, što ju je čovjek usadio, s vremenom naraslo veliko stablo, a
pokraj njega je narisana velika hrpa dinara, dakle dinari se umnožaji. Saditi šumu
znači uložiti nešto truda i muke, ali stvarati buduće bogatstvo. Šuma se ukamaćuje.
Polagano doduše, ali sigurno i konstantno. Ukamaćuje svoj kapital sa kamatima, koji su
manji od kamata banaka. Danas u doba kriza stradavaju razne banke, propadaju preko
noći kapitali. Zar onda nije kudikamo bolje i stabilnije rastenje šume i njeno polagano
ali sigurno ukamaćenje!


SI. 8.


SI. 8. pokazuje najprije predeo sa mnogo šume i natpisom: Mnog o šum e —
ne uništavaj! Zatim predeo sa malo šume i natpisom: Malo šume — štedi!
Konačno predeo bez šume, ali sa posadjenim mladim biljkama i natpisom: Nem a
šum e — sadi ! Ideja je uzeta iz članka V. Matreninski: O ........ no ........
.............. . ........... (........... . ..........., 1927).


Skrenimo povodom napomene članka ruskog pisca nešto sa našeg smjera, u
kome se upravo nalazimo, opisujući slike za pokretnu izložbu. Naime, kako je vrijeme
za priredjivanje izložbe bilo kratko, prva bi misao bila, da se možda slike prerišu iz
sličnih priredaba i izložbi u drugim zemljama. Ali nažalost većina ostalih naroda
Evrope ima svoju propagandu na mnogo višem stupnju. Njima više nije toliko potrebno
da govore i prikazuju najosnovnije fakte. Našem seljaku je najbliži po svojoj psihi i
shvatanju i po stanju privrede (od ostalih naroda) u prvom redu ruski seljak. Stoga
smo očekivali, da ćemo možda u ruskoj literaturi naći zahvalnih predložaka za našu


200




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 67     <-- 67 -->        PDF

svrhu. U jednom velikom katalogu ruskih šumarskih publikacija našli smo pobrojane
neke publikacije, koje bi bezuvjetno dale dragocjenog materijala- Ali nažalost nismo
ih mogli nabaviti. Stoga čitava priprema izlaganih slika na pokretnoj izložbi ima idejno
uglavnom značaj originalnosti.


..... ...1.!


4O0i . :..,.- H( Il «´´´ I O ..... ZJPDETA ./1... ...., ... .....


u: ´X ... .. .^.....
:


SI. 9.


Na slici 9- vidimo (Ideja Dr. Petrovića) s jedne strane čovjeka kako obara stablo.
Pri tome obaranju je toliko nepažljiv i nemaran, da s tim jednim stablom polomi i


. ...... JE .... ..... A/V JE . HL ..... 3A/1A


..... .... .. ......» .... .... MA .... ..
m ...... ...... .... .. CE ...... ...../. ......
... ..... ....10. .... .. ...... ...../. .....,-;.


SI. 10.


201




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 68     <-- 68 -->        PDF

obori više drugih drveta. Na drugoj strani slike vidimo vuka, kako je upao u tor
ovaca. Poklao je više ovaca, pa kolje i dalje. Pod slikom stoji pisano: Ko nepaž ljivo
obara drveta sliči vuku, što ima veće oči od gladi. Idejno
moramo opisanu usporedbu da uvrstimo među najljepše.


Slika 10. nosi naslov: U žigice je mala glava, .. je u nje mnogo
zala . Slika prikazuje s jedne strane goruću žigicu, cigaretu i lulu. Na drugoj strani
prikazuje šumu kako gori. Ispod slike se čitaju pismena: Čuvaj šumu od požara,
budi ljeti na oprezu. Iz jednog stabla može da se izradi
milijun žigica, dok jedna žigica može da uništi milijun stabala
. Uz tu sliku ide i poseban plakat na kome su štampani izvaci iz § 40—44 Zakona
o šumama, tj. oni članovi toga Zakona, koji govore o šumskim požarevima. Kako
potonji plakat nije izrađen rukom, već je štampan (bez crteža), otštampan je u tiskari-
Međutim, kako nije velika razlika u troškovima štampe jednog ili više primjeraka,
osobito, ako se štampa na prostom papiru, dalo se uz trošak od cea 300 Din.
štampati odmah taj plakat u 1000 primjeraka. Plakat će dobro poslužiti nesamo na
izložbi, već i kasnije za sušnih vremena. Njime će se razglasiti narodu ono, što bi
svaki građanin u državi trebao da zna o propisima zakona glede loženja vatre, te gašenja
požareva u šumi.


.-i,-
-,


..... .......


.. .... .. CE


........ ........


....... ..........


......! .... ....


CDAKE


/ ´ "-[ -


......
........


: ´ -,,;;´.;.´ ~w .. ´;


. ´:fZZ2\´-´


/ iöao.ose . . "". ´


1 1 .
...... 1 ,


´ - (U
Jal .-.


SI. 11.


Prelazimo na štednju drvetom-Slika 11. prikazuje s jedne strane visok , a
s druge niza k panj . Na niskom panju leži vreća s novcem. Na njoj je pisano, da
ss u vreći nalaze teški milijuni. Naslov slike: Štedi drvetom, ne ostavljaj
visokih pan je va. Kada bi se tako štedilo, uštedili bi se svake
Z o d i n e milijuni. Strelica pokazuje na vreću s parama.


202




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Slika 12. ima opet za naslov: Štedi s dr vetom te osim toga: Ko loži
na otvorenom ognji š t u, troši previše drva. Na slici samoj je s lijeve
strane prikazano otvoreno ognjište, a kraj njega čađava i ružna baba kako kuha.


..... .......!


OTDOPEW.O ....... 3ATGC r.
...... ..... ČAMO


aÄ^^SEH


......... OTOOPEHOM ........ ..... .......


a PDA.


SI. 12.


..... .......


... ......


...... UPI


/10.. ČAMO ..... ...L....´."


Si. 13.


Pod time je napisano: Zadimljeno, z a č a d e n o, zaprljano, te narisana velika
hrpa ogrjeva, koja je potrebna, da se podmiri otvoreno ognjište. Na drugoj
strani slike narisano je zatvoreno ognjište (šporet) i pokraj njega lijepa snaša, kake


203




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 70     <-- 70 -->        PDF

kuha. Ispod toga dijela slike piše: Čisto, nema dima, a štedi drvo i narisan
je malen složaj ogrjeva, što je potreban za loženje zatvorenog ognjišta.


Slika 13. Natpis : Štedi drvctom. Dobar domaćina troši suho
drvo za ogrjev i treba (sa strijelicom pokazan malen složaj ogrjeva), dok
loš domaćina troši sirovo drvo i treba (sa strijelicom pokazan golem
složaj).


...... .... ..... (TECTEPOfi) . ......., A
HE ČAMO ........... ..... .... ..... .....


..... .......


......


.....


.-*... IVA.


Si. 14.


.. ......; .... ......!


...... ...... ..... ......»


... ......


.........
..... ČAMO
IO ......


SI. 15.


204




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Slika 14. nosi natpis: Obaraj stablo pilom i sjekirom, a ne samo
sjekirom, jer svaki iver vrijedi dinar. Narisano je jedno stablo obarano
pilom i sjekirom, ivera ima malo, panj je nizak; drugo stablo obarano satio sjekiro ~i
uz visok panj, a ivera ima mnogo.


Slika 15. nosi naslov: Ne zasecaj živo stablo. Narisano je španjato
stablo sa teškom ozledom. Rana plače. Pokraj toga stabla narisana su 2 niza novčanica
od 10 Din. U jednom nizu mnogo novčanica, u drugom malo. Pokraj većeg niza
piše: Ovoliko vrijedi zdravo stablo, dok pokraj manjeg niza piše: Ovoliko
vrijedi nekada povredeno stablo.


.... ..... .... .... . ...... !


.... ..........


SI. 16.


Slika 16. prikazuje potok i kraj njega vrbe. Naslov: Sad i pore d vod e
vrbu i topolu, imaćeš kolja, a korjenje drveta zadržavati će
snagu velike vode, obale se neće odronjivati.


Slika 17. prikazuje na jednoj strani lijepu šumu, dok na drugoj šikaru. U šikari
pase blago- Nad slikom narisana je vaga (tezulja) sa svoje dvije zdjelice. Jedna zdjelica
pada nad sliku lijepe šume i puna je novca. To su trajne koristi dobre šume.
Druga zdjelica (prazna, tek koji dinar u njoj) diže se visoko iznad naslikane šikare.
To su mršave koristi šikare i posledica paše blaga u šumama.


Slika 18. (sa natpisom: Čuva j šumu!). Prikazuje na jednoj strani kozu kako
brsti î pismena : Koza je najveći neprijatelj šume. Neće šuma da uzraste
, gd e im a koza ! S druge strane šumu, koja se. pomlađuje oplodnom sječom
i u njoj govedo, kako gazi i ždere mlade biljke (uz tekst: Ne pušta j stok e u
mladu šumu, ne puštaj stoke u šumu, koja se pomlađuje).


Dalnja tabla (ideja g. ing. Jelenića) prikazuje s jedne strane lijep pašnjak. Na
njemu mlada čobanica muze lijepu, njegovanu kravu u posudu za mlijeko. Na drugoj
strani mršavo i kržljavo govedo u šumi. Jednu kravicu muze čobanin u po;udi od
kore, dok kraj druge krave stoji čobanče i pije mlijeko iz ovakove pos-´dice. Pod
slikom stoji pisano : Na pašnjaku napasivano blago je gojno i lijepo,
dok je u šumi napasivano mršavo, a mlijeko popiju čobani.


205




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Dalnja tabla prikazuje šumu i u njoj razne ljude kako rade (sječa, izvoz, ugljarenje).
Oko te šume narisane su na rubu slike sve prerazne stvari i stvarčice, koje
se bilo direktno ili indirektno dobivaju iz šume. Tu su risani razni predmeti stolara,
bačvara, kolara itd. itd. Narisan je čak i čovjek, kako šibom kažnjava dječaka, ..


I ..............


SI. 17.


SI. 18.


risani razni muzički instrumenti, novine, hiljadarke itd. Narisano je oko 200 raznih
predmeta. Slika treba da pokazuje, kako šuma daje rada , te razne i mnogobrojne
druge koristi. Dapače, ima na rubu skicirana i jedna čitava apoteka, puna raznih bo


206




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 73     <-- 73 -->        PDF

čiča. Svaka treća do četvrta bočica, istaknuta je i označena bojom, jer mnogi razni
lijekovi iz šuma potječu.


Slika 19. (Ideja g. prof. Dr. Nenadića) prikazuje čudesno kolo. Uhvatiše se u
kolo i igraju najvažniji dnevni listovi Jugoslavije. Tu su Politiku, Novosti, Jutarnji,
Vreme, Pravda itd. Ispod slike piše: Hvala šumi, što se štampamo! U novinskoj
artiji ima 90 od sto drva.


SI. 19.


Daljnja tabla prikazuje čovjeka, kako obara stablo za vjetrovita vremena. Padajuće
stablo gotovo ga usmrćuje. Natpis: Ne obaraj stabla za vjetfovita
vremena.


Daljnje male table nose slijedeće natpise: a) »Upamti prolaznice, i ovi
vagoni, kroz koje prolaziš i ova artija, na kojoj upravo čitaš
ova pismena jesu iz drva!«


b) »Tuđu šumu poštuj, a svojom se d i č i-«
»Čovječe! Znaj da si nepošten, ako bespravno) sečeš goru.
Varošane! Ako kupuješ bespravno sečenu goru, jednak si krivac
kao i kradljivac gore.«


c) »Upitaj šumara, dat će ti savjeta, kako treba da uzgajaš
šumu«. ! r ´
Time smo uglavnom opisali slike, plakate, odnosno table, što ih je JšU dospjelo
da spremi za pokretnu izložbu. Samo Udruženje zaključilo je na sjednici 13. XII.
1931. da izda i posebnu popularnu brošuru o šumarstvu, koja bi se brošura besplatno
dijelila narodu prigodom izložbe. Međutim, o toj brošuri - čitanci biti će govora dru


gom zgodom.


Smatramo ovdje za potrebno, da još nekoliko riječi kažemo o gore opisanom
načinu propagande. Uvjereni smo, da će se naći kritičara, koji će gornji rad smatrati
nedovoljnim, pa će ga kritikovati. Jednome će šuma biti narisana odviše neprirodno,
drugome će se činiti, da manjka ovo i ono. Svima ovima nema druge, nego da se


207




ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 74     <-- 74 -->        PDF

kaže: Ko zna bolje , rodilo rhu polje. Ukoliko gospoda čitaoci, čitanjem ovoga prikaza
dođu eventualno na nove ideje, za izradu novih slika, mole se, da ih odmah jave
na Tajništvo JŠU, Zagreb, Vukotinovićeva 2. Tajništvu su doduše stigle neke dobre
ideje od gospode članova, ali nažalost prekasno, pa se do samoga otvorenja izložbe,
te zbog utrošenog već kredita, nisu mogle ostvariti. To međutim ništa ne smeta. Za
dobru stvar nikada nije odviše kasno. Kredit će se valjda naknadno naći-


Table za izložbu opisane su zasada u ćirilici, jer izložba kreće iz Beograda ponajprije
u smjeru prema Južnoj Srbiji. Zatim će se vratiti i krenuti u druge krajeve.
Trebat će dakle još neminovno da se izrade table opisane latinicom. Kako je međutim
iscrpljena svota, što ju je iz sredstava Udruženja votirala Glavna uprava i svota, što
ju je votirao odbor izložbe, to je neophodno potrebno, da se apeluje ponovno i na
Odbor izložbe a i Udruženja, da se votira još mala svotica, koja je potrebna.


Čitav trošak dosada iznosio je nešto preko 10.000 dinara.
Međutim nehotice se moramo na kraju ovog prikaza pitati: Zar uopće spada u
dužnost JšU, da ono iz svojih vlastiti h sredstava vodi propagandu za temeljne
osnove šumarstva i zaštitu šuma u narodu. Zar nije u prvom redu država zvana, da
to vrši u najširem općem i nacionalnom interesu? Zar nije u prvom redu Ministarstvo
šuma zato pozvato, kao specijalna i najviša institucija, koja ima da bdije nad javnim
i općim interesom u predmetima šuma i šumarstva. Svota od 10.000 dinara neznatna
je prema onim velikim svotama, kojima je službeno šumarstvo raspolagalo za vrijeme
konjunktura? Moglo se je onda uraditi za opću dobrobit a putem propagande mnogo,
mnogo više, nego što je gore spomenuto. Spominjemo sve to, da potaknemo nadležne,
kako bi pomogli daljnji rad u izgrađivanju šumarske propagande.
Ovime, što je J. Š. U. izradilo, zajedno sa onim, što je za izložbu izradilo Ministarstvo
Šuma, bit će za mnoge naše krajeve izrečene prve riječi propagande. Pozitivan
dalji rad bit će možda mnogo laglji.
Sve table, što su gore opisane, izgledaju na prvi pogled skroz jednostavno i
primitivno, dakle, kao da je bilo i skroz lahko da se stvore. Međutim, nastojalo se
baš, da se postigne jednostavnost i primitivnost. Jednako u zamislima kao i u načinu
crtanja. Jasne misli, jednostavne linije, žive boje. Sve je crtano plakatski, dakle bez
sjena. Seljak sam, kad riše i bojadiše, redovno ne riše nikada sa sjenama, već u plohama
i u živim bojama. Gotovo bismo mogli reći, da je teže nešto prikazati skroz
popularno, jednostavno a opet instruktivno, nego li prikazati i pisati komplikovanije
stvari, ali inteligentnijoj publici. Seljak je redovno gotovo nepismen. Ukoliko zna čitati,
mnoštvo riječi, koje on znade, način izražavanja i shvatanja, sasvim je drugačije
nego kod školovanih ljudi. K tome, kad seljak nešto čita pisano ili štampano, on će
čitati svako slovo i tako pročitana slova slagati u riječi. Naprotiv školovan čovjek
pojedina slova gotovo i ne vidi, već čita čitave riječi, dapače rečenice i misli. Dakle
školovan čovjek neće da opazi eventualne razne sitne griješke, ali seljak će ih odmah
cia primjeti. Uopće vidokrug, način shvatanja i gledanja kod seljaka je drugačiji, jasan,
bistar, ali primitivan. Pitanje je upće, da li je moguće da se čovjek, tako reći iskvaren
mnogim godinama školovanja, udube posvema u dušu seljaka. A baš to je
preko potrebno, ako se želi, da se seljaku govori sa uspjehom.


U ime tajništva J. Š. U. toplo zahvaljujemo ovdje gospodi, koja su sudjelovala
idejama za table. Zamišljeno je, da se, čim bude zato mogućnosti izradi nekoliko kopija
ovakovih tabli u latinici i ćirilici- Te serije bi u budućnosti onda mogle dobro da
posluže napose sreskim šumarskim referentima kod održavanja popularnih predavanja
narodu. Dobro bi eventualno bilo, da se neke table dadu štampati kao plakati u više
hiljada primjeraka. Plakati bi morali biti izrađeni u bojama i razdijelili bi se analogno
kao plakat »Molitva šume«. Napose zahvaljujemo i g. savjetniku Ministarstva šuma


208