DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 52 <-- 52 --> PDF |
IZVJEŠTAJI BILJEŠKE IZ PODRUČJA INSPEKTORATA U SENJU. Iako se u području gornjeg Jadrana sastaju mediteranski i listopadni biljni elementi, ipak za submediteran i mediteran najvažniju formaciju — makiju — susrećemo tek na ostrvu Rabu. Mjestimice ima zastupnika mediteranske flore i uz obalu od Sušaka do mede našega područja t. j . do Marije Magdalene kraj Barić-drage, a često se ovi reprezentanti nalaze i u znatnim nadmorskim visinama našega područja. U nekim dijelovima našega obalnoga Krša dolaze elementi mediteranske flore u tolikoj mjeri, da tvore i znatne sastojine. Tako se u kraju »Piškulja« kraj Sv. Jurja i u kraju »Barkariš Zagon« kraj Prizne nalaze čitave sastojine Phylireae, a Juniperus rufescens Linck. pokriva na mnogim mjestima našega Krša znatne površine. U sastojinama Phylireae pojavljuju se još i ovi submediteranski elementi: Coronilla emeroides Boiss. et Sprun., Pistacia Terebinthus L., Paliurus australis Gartn., Vitex Agnus castus L., Plematis flammula L. i još neki drugi. Sasvim pak manjkaju u našem području, t. j . u obalnom Kršu od Sušaka do prije već spomenute Marije Magdalene, tipični zastupnici makije kao: Arbutus unedo L., Erica arborea L., Erica verticilata Forsk., Pistacia lentiscus L., Myrthus italica Mili. Quercus coecifera L., Rosrnarinus officinalis L., Viburnum Tinus L. Juniperus Phoenicea L., a Quercus Hex L., dolazi tek mjestimice i to ne samonikao. Nije isključeno, da se s obzirom na štetni utjecaj bure ovi biljni elementi u našem obalnom području me pojavljuju. U velikom dijelu našega područja, i to navlastito od Sušaka pa sve do Novog u Vinodolu spušta se šuma skoro sve do mora, tako da zapravo obalne zone halophyta u ovom području nemamo. Sasvim naravno, ova šuma ne čini uvijek suvisle sastojine, te je na žalost i prečesto prekinuta formacijom kamenjare. U glavnom je to mješovita listopadna šuma, keja se u vertikalnom smjeru često uzdiže i do nadmorske visine od 700 m. Ovu listopadnu šumu pretežno sastavljaju Qurcus lanuginosa Lam., Fraxinus ornus L., Acer mc.nspessulanum L., Carpinus Duinensis Scop., Ostrya carpinifolia Scop. Ova mješovita šuma pokriva poglavito vapnena tla, ali je znatni stepen razvoja postigla na pješčenjacima eocenske formacije u Vinodolu. U svom vertikalnom rasprostranjenju i u nadmorskoj visini od 700—750 m veže se ova mješovita listopadna šuma na formaciju jele i bukve. Pretežni dio područja, i to od Novoga prema Senju i dalje do Marije Magdalene, pokrit je u dijelovima, koji se protežu uz more, formacijom halophyta i to u glavnom: Crithmum maritimum L., Statice eancellata Beruh., Camphorosma Monspeliaca L., Beta maritima L., a koji puta Vitex agnus castus L. Na ovu formaciju halophyta veže se formacija zimzelenih elemenata i to: Rubus ulmifolius Schott- (Rübus amoenus Port.), Juniperus rufescens Linck. i Ruscus aculeatus L. Ovi su elementi često u društvu s Paliurus australis Qärtn., Eryngium amethystinum L., Echinops ruthenicus M. B., Scolymus Hispanicus L. Obično prelazi ova formacija u formaciju kamenjare, kojom je od velike česti pokrit naš krš sve od Novoga do dalmatinske međe. Elementi kamenjara tvore vrlo! često asociacije, pa tako n. pr. Salvia officinalis L. stvara Salvietum officinalis, te se ova asociacija diže često do nadmorske visine od; 4001—500 m. Marrubium candidissimum L., Bupleurum aristatum Barth, Juniperus rufescens Linck., Paliurus australis Qärtn., Cotinus coggygria Scop., Globularia cordifolia L., tvore vrlo često asociacije tako, da nalazimo u kraškoj kamenjari: Juniperetum rufescentis, Paliuretum, Globularietum cordifoliae i t. d. 186 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 53 <-- 53 --> PDF |
U nižim nadmorskim visinama naše kamenjare nalazimo još i ove biljne elemente (opažanja od konca jula 1909.): Rhamnus intermedia Steud., Delphinum paniculatum Host-, Silene inflata var- angustifolia Mili., Andropogon ischaemum L., Satureia montana L. (Satureia variegata Host.). Svi ovi elementi tvore također asociacije, te se navlastito Satureietum diže često do nadmorske visine od 500 m. Osim toga susrećemo u višim nadmorskim visinama kraške kamenjare: Artemisia Absinthium L., Artemisiai saxatilis Koch., Orlaya grandiflora L. (Hoffm.), koja tvori asociaciju orlayetum grandiflorae. Ne manjkaju u ovom području ni Scrophularia canina L., Crataegus transalpina Kern., Dacylis glomerata L., Chondrilla juncea L., Cephalaria leucantha (L.) Schrad., Aethionema saxatile (L.) R. B. R., Paronychia Kapela Kern-, Clematis Flammula L., Ciematis maritima L., Asperula longiflora W- K. Treba spomenuti i upozoriti na osebujnu asociaciju u Senjskoj dragi (Borovo), koju čine Pinus nigra Arud. i Fraximus ormus L. Nije nam poznato, da li je u stručnoj literaturi o takovoj asociaciji već što spomenuto. Vjerojatno je ovaj kraj u svoje doba bio čista sastojina crnog bora, što nam svjedoče borova stabla znatnih dimenzija i starosti. Jasen je kasnije tek u tom kraju nastupio, a sada se uspješno natječe s crnim borom. Nije isključeno, da će se ova mješovita sastojina vremenom pretvoriti u čistu sastoijinu lišćara. Uz rubove ove sastojine i to navlastito uz bujicu, koja protiče Senjskom dragom, susrećemo: Crataegus transalpina Kern., Viburnum Lantana L., Cornus sanguinea L., Acer campestre L-, Rosa canina L., Prunus Mahaleb L., Carpinus Duinensis Scop., Verbaseum Chaixi Will., Carduus nutans L- var- micropterus Borb., Salvia officinalis L., Helichrysum Italicum Roth. U prije spomenutoj, asociaciji Pinetum fraxinosum nalazimo osim Pinus nigra Arud. i Fraxinus ornus L. još i Sorbus aria L., a u znatnoj mjeri Acer obtusatum Kit., Ostrya carpinifolia Scop., dok se Qurcus lanuginosa Lam. pojavljuje tek tu i tamo. Osim toga nalazimo još: Crataegus transalpina Kern., Cornus sanguinea L., Cornus mas L. (tek mjestimice), Viburnum Lantana L- Juniperus rufescens Link., Erica carnea L. (koja je pokrila na znatnim površinama šumsko tlo), Asperula longiflora W. K-, Campanula rotundifolia L- var. racemosa. U višim nadmorskim visinama ovog kraja susrećemo u toj mješovitoj sastojini još i Fagus silvatica L., Popuilus tremula L., Quercus cerris L. i Fraxinus exelsior L. Ovu sastojinu upotpunjuju još: Cotinus coggvgria Scop., Lonicera Etrusea Santi., He dera Hélix L., Corylus Avellana L., te različite zeleni srednjo-evropske i litoralno mediteranske flore, a asociaciju tvore: Bupleurum Sibthorpianum Sm., Galium lucidum All, Digitalis laevigata W. K. (vrlo često na pećinama), Polygonatum officinale All., Asparagus tenuifolius Lam., Chrysantemum corymbosum L., Centaurea rupestris L., Peucedanum Cervaria L., Hepatica triloba Gilib-, Cyclamen Europeum L., Cyclamen repandum Sibth., Melittis albida Guss., Primula Columnae Ten., Centaurea Weldeniana Rchb., Silene livida Willd., Convallaria maialis L-, Buphthalmum salicifolium L. (u znatnoj množini u prorijeđenoj sastojini), Anthericum ramosum L., Inula ensifolia L. U kraju Borovo-Oštro-Sijaset nalazimo neikoliko hektara veliku površinu bu kove sastojine u asociaciji sa: Sorbus Aria L., Acer obtusatum Kit., Fraxinus excelsior L., Corylus avellana L- (vrlo je nalik na Corylus colurna L-, ima prečnik od 14 cm., a a visinu od 4 m.). Osim toga dolaze u ovoj sastojini i to u neznatnoj mjeri Cytisus nigricans L., Daphne alpina L. (na liticama) i Hedera hélix L. Za bukovu sastojinu značajne zeleni slabo su zastupane, a susrećemo tek mjestimice elemente litoralne re gije. Od zeleni nalazimo: Cynanchum vincetoxitum L., Euphorbia amygdaloides L., 187 |