DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 45 <-- 45 --> PDF |
sastojine. U vrlo hitnim slučajevima može zabranu sječe izdati nadšumar telegrafskim putem. Osoblje direkcija zaposleno je zimi, kako rekosmo, nadzorom brojnih sječina. Osim toga se rade u to vrijeme u uredu važni projekti: nacrti za uređenje šuma, za odvodnjavanje i si. Drže se na selu predavanja o aktuelnim pitanjima šumskog gospodarstva. Pod konac godine izrađuje svaka direkcija pregled svog rada kroz minulu godinu. Savez direkcija štampa u zasebnoj knjizi izvještaj svih direkcija. Jedan od najvažnijih zimskih radova u direkcijama je spremanje za proljetne uzgojne radove, za sjetve i sadnje. Radovi se unaprijed u detalje projektuju i sređuju. U sjemenskim godinama kupuju se češeri po zasebnim ljudima. U trušnicama direkcija trusi se sjeme i sprema za proljeće odnosno i za godine, u kojima ne će biti dovoljnog sjemena. Kulturni radovi, koji se svake godine provode, mogu se podijeliti u 3 grupe. Prvo su kulture, koje vlasnici šumskih zemljišta dragovoljno izvode na starim, zanemarenim tlima, vrištinama i si., te na čistim, starim sječinama. Drugo dolaze dobrovoljne kulture šumovlasnika na novim sječinama, koje je dužan po zakonu pošumiti. Treće su slučajevi, gdje vlasnik želi izbjeći zakonskoj dužnosti pošumljenja. U prva dva slučaja direkcije pomažu privatnika direktno prema svojim mogućnostima. Daju mu sjeme, biljke i spremno osoblje ili posve besplatno ili uz malu taksu. Tu i tamo davale su direkcije i novčane pripomoći. U posljednje su vrijeme međutim morale zbog pomanjkanja sredstava skuciti direktne novčane izdatke u tom smjeru. 1 u trećem gore spomenutom slučaju pomažu direkcije rad privatnika. Daju mu sjeme ili biljke, upućuju ga u rad, ali za svoje usluge traže punu naplatu troškova. Potonje se osobito strogo provodi onda, kad otpor vlasnika ide tako daleko, da direkcije moraju po zakonu na njegov trošak provesti kulturne radove. Taj slučaj međutim nastupa vrlo rijetko. Većinom šumovlasnici mole od direkcije pomoć, napose t. zv. predradnike za sadnje. Međutim mali šumovlasnici upućuju se i sami u kulturne radove sijanja i sađenje, pa ih sve više sami izvode. U proljeće direkcije podučavaju seljake u šum. kulturnim radovima. Na kurzevima nižih poljoprivrednih škola podučava se i u šumarstvu. Osim tzv. kulturnih kurzeva, koji traju po nekoliko dana u proljeće, drže se seljacima, obično ljeti, t. zv. kurzevi za proređivanje. Zatim dolaze kurzevi za stvaranje dobrih pašnjaka i racionalnu pašu, kurzevi za ugljarenje itd. Preko ljeta nastoje direkcije osobito da provedu što veću propagandu valjanog šumskog gospodarenja među šumoposjednicima. Priređuje se više t. zv. šumarskih dana. Sumoposjednici jedne crkvene općine sakupe se na kakvom imanju na kojem se racijonalno gospodari. Šumar direkcije demonstrira šumoposjednicima imanje. Ekskurzija se zadržava kod. raznih sastojina. Stručnjak tumači, raspravlja se o aktuelnim pitanjima i zadaćama šumarstva. Ovakove se ekskurzije završuju s ugodnim društvenim večerima. U uredu direkcije teku i uredski poslovi. Svaki posjed ima svoje zasebne listove, u koje se knjiže sve izvedene kulturne radnje, sječe, prorede, isušivanja, uređenja šuma i pašnjaka itd. Time direkcije dobivaju dragocjene preglede za pojedina šumska imanja. I za kupce šumskih po 179 |