DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 43 <-- 43 --> PDF |
:svih direkcija u zemlji. On vodi statistike o privatnim šumama i njihovu gospodarenju, daje stručna mišljenja, istražuje sve, što je u vezi sa interesima direkcija i privatnim šumskim gospodarstvom, napose daje mišljenja o raznim uredbama i zakonima. Savez se sastaje svake 3 godine jedamput. Inače ga zastupa zaseban centralni odbor oci 8 lica. Ova se izabiru iz raznih krajeva zemlje. Kralj imenuje osim toga jednog člana i jednog zamjenika. U centralni odbor ulaze i 2 sreska šumara kao prislušnici. Djelatnost direkcija. Da slika o radu Direkcija za zaštitu šuma bude potpuna, proći ćemo ukratko prema opisu g. jegmestera Lothigius-a rad tih organa tokom čitave godine. U kasno ljeto i jesen izrađuju se drvosječne osnove za sječe u narednoj zimi. Već u proljeće i rano ljeto stižu od šumoposjednika molbe i upiti za doznake. Prema jeseni postaju te molbe sve češće usprkos tome, što su kod mnogih direkcija takse za doznake veće, ako molbe stignu kasnije. Sreski podšumari putuju sa većim ili manjim brojem pomoćnika od naselja do naselja i doznačuju stabla. Pri tome nastoje stalno uplivisati na posjednike, da doznačitelju ostave kod doznake što slobodnije ruke, kako bi posao bio što stručniji. Na mnogo mjesta doznačuje se u privatnim šumama po stručnom osoblju čak i drvo za kućnu potrebu šumoposjednika. U pravilu dobiva šumovlasnik poseban iskaz stabala, koja su za sječu označena, kao i dimenzije, vrst drveta i kubaturu. Prema današnjem stanju može se računati, da se od sveukupne količine drveta, što se godišnje prodaje iz privatnih šuma, najmanje 757° označuje za sječu preko direkcija, dakle po šumarskim stručnjacima. To svakako pokazuje veliku aktivnost direkcija. One su znale i umjele uplivisati na šumoposjednike, da shvate i uvide važnost stručnog gospodarenja. Mnoštvo seljaka šumoposjednika uvjereno je toliko o važnosti stručnog znanja, da uopće ne sijeku ništa bez direkcija. Švedska je prema tome stvorila sa tim organima odlične radnike za unapređivanje privatnoga šumskog gospodarstva. Pri tome se veći dio rada odvija posve slobodno, savjetujući. Direkcija pomaže šumoposjednika u radu poput kakovog posve privatnog društva, u kojemu je i šumoposjednik članom. Ovakav drugarski način neminovno pokazuje veliku zrelost šumara i šumarskih organa, a i veliku zrelost naroda, t. j . šumoposjednika. Uspjeh ovakovih organa, kakovi su odbori, o kojima je riječ, nehotice nas navodi na misao, da bi možda ovakovi organi mogli dobro djelovati i kod nas u krajevima, gdje ima seljačkih šuma. Kod nas je zakonom proveden bifurkacioni sistem. Upravu državnih šuma vode zasebni šumarski stručnjaci, političku šumarsku službu drugi organi. Potonji su dodijeljeni političkim vlastima, da mogućnost provađanja zakona i garancija za to provađanje bude veća. U Švedskoj je zapravo također proveden bifurkacioni sistem uprave. Upravu državnih šuma vrše zasebni šumari, a unapređivanje i zaštitu šumarstva i provađanje zakona u privatnim šumama vrše drugi, t. j . spomenute direkcije. Ovi organi gotovo nikada ne zapovijedaju. Oni gotovo uvijek samo svjetuju i djeluju drugarski. Za Švedsku je uspjeh te metode velik. Švedski narod razvijao se u prošlosti drugačije nego naš narod. Od vajkada su švedski seljaci posve samostalni. Civilizacija je osim toga učinila narod vrlo uviđavnim i razumnim. Izgleda, da kod toga ima iz vjestan upliv i nordijska klima. Kod takovog seljaka najbolja je metoda 177 |