DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 35 <-- 35 --> PDF |
Bor ima u starosti vrlo dobar prirast vrijednosti. Mnogo bolje reaguje prirastom na povećanje svijetlosti (Lichtungszuwachs). Dakle najmanju starost postizava breza, veću smreka, a najveću bor. Kako se to može postići u mješovitim sastoij´nama tih triju vrsta? Vrlo jednostavno. Proredom se vadi breza a pred ophodnju kod progalnih i oplodnih sječa vadi se smreka. Smrekovo je drvo mnogo bolje za produkciju papira od borovine, pa se u velikim količinama prodaje i upotrebljava u tu svrhu. Drvo za papir slabih je dimenzija, pa i to uzrokuje nižu sječnu dobu za smreku nego za bor. Stare smreke ne reaguju jako na svjetlost kao bor. Protežiranje proredom bilo bora ili smreke ili breze ovisi i o individualnosti sastojine, te o vrsti i bonitetu tla. Oplodne sječe smatraju se normalno najekonomičnijim sječama: prvo radi prirasta na sjemenjacima i uopće staroj sastojim; drugo radi malih, skoro nikakovih kulturnih troškova. Oplodno pomlađivanje provodi se u vliše sijekcva, već prema prilikama. Vade se stabla, koja više dovoljno ne prirašćuju. Ako matična stabla dobro prirašćuju, ostavljaju se i duže vremena. Tako može oplodna sječa kod bora trajati i preko 20 godina. SI- 8. Borova sastojma u oplodnoj sječi. Kod oplodnih sječa u mješovitim sastojinama ne vadi se obično sva smreka iz sastojine. Ostavljaju se gđekoji sjemenjaci smreke a i ona niža smrekova stabla, koja na pr. još nisu urasla u dimenzije drveta za papir. Uopće se razne sječe kod oplodnje provode tako, da bude regulisan odnos ne samo pomlatka, već da se što više iskoristi i stara sastojina i njen pri 169 |