DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 34 <-- 34 --> PDF |
uslijed zimske ishrane sa malo vitamina; prave se pokusi, da se govedu daju riblja ulja, pa se misli, da ona ne bi nagrizala crnogorične biljke). Dakle ako ima breze odviše u kulturama smreke i bora može se breza očistiti iz kultura. Ali obično se to ne čini. Breza je gotovo jedino lisnato drvo, pa u švedskim šumama igra onu ulogu, koja u našim šumama pripada bukvi. Poboljšava tlo i gnoji ga. Zato se breza u novije vrijeme ne iskorjenjuje. U stara vremena bila je breza smatrana korovom, manje više bezvrijednim. Danas se međutim problem shvaća drugačije. Brezov listinac donosi vrijedne mineralne spojeve gornjim slojevima tla. K tome je glavno gorivo drvo u Švedskoj drvo breze. Dakle čemu onda pretjerano iskorijenjavati brezu. Dapače, breza može u čistim sastojinama sa razmjerno niskim ophodnjama biti i vrlo rentabilna. SI. 7. Iz šuma jednog dioničkog društva kod Bjurokera. Sastojina (bor) pred naplodnim sijekom. Kod proreda mješovitih sastojina u prvom se redu vadi breza. Ona daje goriva i u ranijoj debi, tj. kada su joj još stabalca tanka. To ne daje ni bor ni smreka. Dakle breza može rane prorede učiniti rentabilnima, jer se njezino drvo može prodati za ogrjev. U kasnijoj dobi sastojine imaju sve manje breze, djelomično s razloga, jer se breza vadi proredama, a djelomično i s razloga, jer breza ne doživljava toliku starost kao bor i smreka. Njome se zato i gospodari tako reći u nižoj ophodnji, tj. ona se vadi iz sastojina prije smreke i bora. Općenito važi uglavnom, da breza postaje ekonomski zrelom prije smreke i bora. Ona stari brzo, u starosti je izložena napadu raznih poliporusa i drugih štetnika. Nema zdrave starosti. Prema tome joj je i sječno doba niže nego kod smreke i bora. Smreka općenito dolazi po ophodnji, odnosno zrelosti za sječu, iza breze. Njena je ophodnja viša nego kod breze, ali niža nego kod bora. 168 |