DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Direkcije za zaštitu šuma upućuju seljaka na svakom koraku, kako treba da gospodari sa svojom šumom. Ako želi proređivati, može da zamoli direkciju za stručnu pomoć. Ona odašalje stručnjaka, koji će označiti stabla za proredu. Seljak za doznaku proreda ne plaća ništa. Radnu snagu, koja je potrebna, daje sam. Direkcije imaju u seljačkim šumama primjerne plohe za proređivanje. Plohe su označene i leže prema putevima, odnosno cestama, da ih svi seljaci kad prolaze, mogu videti. Prema cesti su smještene velike bijele table sa natpisima. Tako na pr. jedna ploha nosi natpis: Primjerna ploha Direkcije za zaštitu šuma. Broj 75, god. 1923. Drvna masa po ha 159 kub. met. God. 1923. prorijeđeno i izvađeno po ha 85 ´kub. met. Šuma sada prirašćuje sa 4,4 kub. met. na godinu. Srednja debljina 15 cm, srednja visina 15,5 m. Sastojina je osnovana 1852—1862 god. Vlasnik: Edv. Larson, Gonäs. Takovih primjernih ploha imaju spomenute direkcije vrlo mnogo. Komparativno se ispituje, da li je bolje, da budu sastojine pretežno čisti bor ili bor sa primiješanom smrekom. Potonji tip je naime vrlo čest. Na opisanoj ploči nalazi se i ime vlasnika, tj. seljaka. To je namjerno učinjeno. Ostali seljaci onda vide, kako gospodari g. Larson, pa svaki onda misli, zašto i ja ne bih tako. Direkcije za zaštitu šuma nastoje da djeluju i psihološki na narod. Podučavaju ga na svakom koraku svim sredstvima. Osobito se zorno seljacima prikazuje važnost odvodnjivanja čretišnih zemljišta, te važnost proreda. Prolazio sam jednom sastojnom nekoga seljaka. Progaljen bor. Na nekim su stablima čavlima pričvršćene ceduljice. Na ovakovoj ceduljici piše, kolika je kubna masa stabla prije pro- gale, masa nekoliko godina poslije, prirast mase, godišnji prirast vrijednosti u novcu, procenat prirasta prije prorede i procenat prirasta poslije. Tako je na pr. jedno stablo imalo prirast vrijednosti prije progale 6,8%, a poslije progale 11,4%. Dakle velik upliv progale. To je bilo stablo, koje je upravo ulazilo u viši sortimentni razred. Iznad opisanih ceduljica nalazili su se na stablima pričvršćeni i izvrći iz stabla sa Presslerovim svrdlom. Na njima se po širini godova može videti upliv prorede. Upitao sam šumara, kojim su povodom na stabla pričvršćene te ceduljice. Možda prigodom kakove ekskurzije stručnjaka, tj. šumarskog društva ili si. ? Odgovorio mi je, da je ovdje u toj šumi iste godine bila ekskurzija s e 1 j a- k a iz okolice. Direkcija za zaštitu šuma organizuje za seljake-šumoposjednike takove ekskurzije, kako bi ih što bolje poučila u šumskom gospodarenju, a napose da im prikaže važnost proreda i načine proređivanja. Vlasnik šume, u kojoj je održana ta ekskurzija, toliko je uvjeren u važnost stručnog rada u šumi, da ni jedno stablo ne će da posiječe bez prethodnog savjeta sa stručnjakom. Kod proreda razlikuju se prema danskom načinu ove kategorije stabala u sastojim: a) glavna stabla, koja treba protežirati s obzirom na lijep oblik debla i krošnje; b) korisna stabla, koja čiste glavna stabla od grana ili su korisna za zaštitu tla; c) škodljiva stabla, ´koja na bilo koji način djeluju štetno na razvitak glavnih stabala, pa se zbog toga trebaju da vade iz sastojine; d) indiferentna stabla, koja se ne mogu ubrojiti u 166 |