DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 31 <-- 31 --> PDF |
kom godine bilo smrznuto. Vidimo da je u neprorijeđenoj sastojim do tla došla znatno manja ´količina snijega, nego što je to slučaj u prorijeđenoj sastojini. Radi toga se tlo smrzavalo u mnogo većim dubinama. Dapače za vrijeme vegetaciona dva mjeseca tj. kroz mjesec juni i juli bilo je tlo u neprorijeđenoj sastojini još uvijek u izvjesnoj dubini smrznuto! U prorijeđenoj toga nije bilo. Šta to znači? Znači, da neprorijeđena sastojina uopće nije mogla gotovo ništa prirašćivati zbog vanredno skraćene vegetacione periode dotične godine. Prirast je marao biti gotovo jednak nuli. Sajstojina se jedva mogla održati na životu. Ona je u nekom latentnom stanju bez prirasta. Prorijeđena sastojina naprotiv može ne samo vegetirati, već i prirašćivati. Kolika važnost proreda slijedi iz ovoga ekstremnog primjera! Slijedeće komparativne brojke prikazuju prosječnu temperaturu na ovim pokusnim plohama, o kojima je riječ, a kroz mjesece jun i jul. Srednj e temperature tla u junu i julu iznosile su za prorijeđenu i neprorijeđenu sastojinu: Dubina Prorijeđena Neprorijeđena 10 cm 3,48 1.66 20 » 2,68 1,05 10 » 9,11 4,52 20 » 6,51 3,90 10 » 6,05 2,90 20 » 5,06 2,71 Analogan slučaj može da nastupi i u gustim sastojinama sa mnogo sirovog humusa. Sastojine gotovo nemaju prirasta. Svjetla i zraka traže ovakova tla, a to im se može jedino dati dobrim vođenjem proreda i progäla, oplodnim ili čistim sječama, te eventualnim paljenjem tla. Kada sam došao u šumske revire srednje Švedske, čudio sam se isprva shvatanju šumara o stanju sastojina. Sastojine po našem shvaćanju rijetke nazivali su odličnima. Za sastojine, o kojima bih ja po našim pojmovima rekao, da su dobre, švedski su šumari kazivali, da su loše, jer da su preguste. Kod nas su prorede ili visoke ili niske. Kod visokih se proreda zadire u krošnje glavne sastojine, ali se ostavlja potišteno i podstojno drveće za zaštitu tla. U Švedskoj se normalno jače zahvaća u gornju etažu krošanja, ali se često vade i sva potištena i podstojna stabla. Svoje prorede obično nazivlju slobodnim proredama. Proreduje se jačim zahvatima u sastojinu, nego li se to radi kod nas. Prorede se obično vraćaju svake 10 godine na istu površinu. Proredama i progalama reguliše se prirast. Sa ponosom su mi šumari pokazivali svoje prorijeđene sastojine. Katkada nekoliko godina poslije prorede bude prirast isti ili čak i veći, nego li je bio prije prorede. K tome se prirast u vrijednosti povećava. Osobito je to slučaj, kad stabla upravo urašćuju u više sortimentne razrede, pa imaju osim velikog kvantitativnog i znatan kvalitativni prirast. Prorede označuju normalno sami šumari ili dobro izvježbani podšumari. Pri tom je poslu šumarima pred očima jasan cilj povećanja prihoda. Ostavljaju se stabla lijepih debala, podesno razvijenih krošanja, koje će se razviti u dobre apsorbente ugljika iz vazduha. U mladoj i srednjoj dobi počinje se sa slabim proredama, pa se prelazi na sve veći intenzitet, dok se ne zađe u jake progale i oplodnu, odnosno čistu sječu. Prorede provodi država na svom posjedu, veleposjednik na svom, ali i seljak ne zaostaje na svojim malenim, pa i najmanjim parcelama. 165 |