DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 30 <-- 30 --> PDF |
nog prirasta, pitanje je, da li bi taj princip vrijedio i za sjeverne krajeve Evrope, da li bi vrijedio i za cijelu Skandinaviju. U šumarstvu nije moguće i ne smije se generalizovati i iskustva stečena u jednom kraju ne smiju se šablonski prenijeti u drugi kraj. Kako smo vidjeli, u nordijskim zemljama tereti tlo dosta često stvaranje većih naslaga sirovog humusa. Da li se preborno gospodarenje (dakle u glavnom trajna zaštita tla) može voditi tako, da se u tim krajevima izbjegne stvaranju sirovog humusa? Po svemu, što sam dosada spomenuo, izlazi, da bi i prebor u našem smislu riječi manje odgovarao. Naime onakav prebor, gđe je gotovo uvijek tlo zastrto krošnjama stabala. Ako se u idealnoj prebornoj šumi projektuju krošnje sviju stabala na tlo, to pokrivaju tlo gotovo posvema i trajno. Za svjeverne švedske prilike to nije uvijek ideal. Morao bi se dakle tip prebora primjeniti drugačije. Trebale bi to u neku ruku biti prorijeđene preborne šume sa mnogo svjetla. K tome je bor kao svetloljubiva vrsta dosta nepodesan za prebor. Zbog sviju ovih razloga ne upotrebljava se toliko u Švedskoj preborno gospodarenje, već ponajviše o p 1 o d n e sječ e ili pak čiste sječe na malim površinama. Prorede, oplodne sječe i njega sastojina. Od kakove goleme važnosti po tlo može biti toplina i pripuštanje svjetla i atmosferilija, zorno će nam pokazati jedan primjer. U jednoj šumi najsjevernije Švedske jedan dio iste sastojine je prorijeđen, dok je drugi ostao posve neprorijeden. Na obim pokusnim plohama mjerena je kroz cijelu godinu temperatura u raznim dubinama tla kao i visina snijega, koji je pokrivao tlo. Rezultat pokusa prikazan je na slici 5. Gornji dio I- NEPBOREBENO -1923´. .9..-g 2ooo siabala VA h SI. 5, slike važi za neprorijeđeni, a donji za prorijeđeni dio sastojine. Gornja polovica svakog tog dijela, dakle iznad horizontalne linije, prikazuje visinu snijega, koji je ležao u razno doba godine na tlu sastojine i pokrivao to tlo. Ispod horizontalnih linija prikazane su dubine tla, u kojima je tlo to 164 |