DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 27 <-- 27 --> PDF |
rené na taj način. Pitanje je, kako će korijenje biljaka reagovati pri prelazi! iz briketnog treseta u šumsko tlo. Za nas u Jugoslaviji ta bi metoda mogla postati s vremenom od interesa. Treba naravno prije sačekati rezultate rada u Švedskoj. Kod našeg krša i sviju teškoća pošumljivanja na njemu došle bi dobro nove efikasne metode rada pri stvaranju šumskih kultura. Svakako će biti dobro, ako se metoda u Švedskoj afirmira, da se s njom pokuša i kod nas na kršu. Izumitelj je stroja Ing. G. Torskildsen. Kako rekoh, sijanje sjemena za osnivanje novih sastojina ili za popunjavanja prirodnih kultura vrlo je uobičajen način u Švedskoj. Međutim na tlima sa mnogo sirov oghumusa izostaje veći uspjeh, a i nova sastojina ne može da se dobro razvija. Ako je naslaga sirovog humusa jača, ne pomaže mnogo niti obrađivanje tla. Takav sirovi humus znatno kvari i slabi bonitet tla. Uslijed njega postaje tlo slabo prozračno, slabo svježe, fauna i flora u tlu ne odgovaraju zdravim odnosima, tlo postaje tako reći bolesnim. U Švedskoj su tla sa naslagama sirovog humusa vrlo česta. Razlogom je neosporno klima. Kod nas na jugu ne stvara se tako običajno sirovi humus. Kod nas je sunce jače i toplina veća, pa se sirovi humus brže rastvara. Zato su naša tla razmjerno bolja, U mnogim švedskim sastojinama može se sastojina prozračiti veoma znatno, može se tlu pustiti mnogo sunca, a tlo ne će zakoroviti, kako je to normalno slučaj u našim šumama, ako se tlu dulje vremena pripuste veće količine svjetla. Uloga sirovog humusa dosta je znatna u švedskim šumama. U izvjesnim slučaje- Sl. .. vima treba šumar da se bori protiv većih naslaga. Šumar nastoji da postigne što veći prirast u svojim šumama. Sirovi humus umanjuje produktivnost tla. Šumaru stoje na raspolaganje razna uzgojna sredstva u njegovom nastojanju protiv sirovog tla. Tlu se daje mnogo više svijetla nego na jugu Evrope. Prorede i progale idu za tim, da tlo postane toplije. S toga su razloga njegovane sastojine u Švedskoj prosječno rjeđega sklopa nego kod nas. Kod nas uglavnom prevladava princip, da tlo treba što više čuvati zastorom. U zdravom šumskom tlu vlada izvjesna fauna i flora, koju je šuma stvorila kroz dugi niz godina. Ta fauna i flora čine tlo zdravim. Zato je za naše normalne prilike važno, da se pazi kako život tla ne bi bio nasilno i neprirodno prekinut. Čista je sječa manje više takav prekid. Tlo najednom dolazi na sunce i zrak, postaje izloženo atmosferilijama. U zdravom šumskom tlu vlada izvjestan sistem kapilara, koji je, kako je poznato, povoljniji od sistema kapilara u poljoprivrednim ili golim tlima. Radi toga je potrebno u poljoprivredi umjetno obrađivanje tla. U zdravom šumskom tlu to normalno nije od potrebe. Šuma sama stvara u tlu optimalne kapilare. Stvara ih polagano, ali sigurno. Dakle 161 |