DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 26 <-- 26 --> PDF |
cea 40—50 šv. kruna po ha. Iz toga se vidi ekonomija stroja. Stroj naime stoji toliko (700 kruna), da se prema gornjim podacima amortizira već kod pošumljenih 25 ha površine. Šumari, kod kojih sam imao prilike vidjeti primjerke ovakovog stroja, hvalili su ga veoma. Osim Berglindstroja upotrebljavaju se u istu svrhu i razni drugi izumi. Tako »Jämten« i »Orsaplog«. Za obrađivanje tla upotrebljava se i stroj, koji se zapravo sastoji iz naprave za uprezanje konja i više željeznih kugala sa šiljcima. Konj vuče stroj; pri tome se kugle okreću i pužu po zemlji. Ima dva ili tri lanca na stroju, a na svakom lancu dve ili tri kugle. Kugle se povijaju po terenu i šiljcima obrađuju tlo. Švedsko šumarstvo, kako vidimo, služi se kod radova u šumi sa dosta strojeva. Moramo se pitati, da li bi se ovakovi strojevi isplatili i kod nas u Jugoslaviji. Vidio sam u Švedskoj vrlo uspjele kulture, sijane sa Berglind-strojem i na posve kamenitom terenu. Teren je bio po množini kamenja takav, da se nije razlikovao od mnogih kamenitih partija našega krša. Mogao bi se dakle Berglin-stroj upotrebljavati možda i kod nas za sijanje na nekim partijama krša? Kod nas doduše nisu prilike ni iz daleka kao u Švedskoj. Švedska je klima sasvim drugačija, t. j . vrlo vlažna, pa sjeme može dobro klijati u većini dijelova zemlje. Kako je već razloženo, izuzetak čine najsjeverniji dijelovi, gdje dolaze opasnosti od smrzavanja izniklih klica. Osim toga kod prosuđivanja rentabiliteta ovakovih strojeva igra vrlo važnu ulogu cijena ljudske radne snage. U Švedskoj je prosječna dnevnica najobičnijeg manuelnog radnika najmanje za dvostruko viša nego li kod nas. To odmah znači, da bi stroj kod nas trebao dvostruko veći broj godina da se amortizuje nego u Švedskoj. Slaba strana strojeva za obrađivanje tla leži u tome, što oni obrade obično baš ona mjesta, koja za klijanje nisu baš najpovolnija. Najbolja su naime mjesta tik uz panjeve. Nedavno je u Skandinaviji konstruisan vrlo interesantan stroj. Zapravo još nisu pomoću njega stvorene veće kulture, ali zbog toga, što bi uporaba ovakovog stroja mogla event. doći do primjene i kod nas na kršu, spomenuti ću nešto i o tom novom nordijskom izumu. Kada sam putovao prema Švedskoj, kupio sam u vozu jedne velike švedske novine. Kakav slučaj! Na naslovnoj strani bila je velika slika jednog stroja i natpis: Sađenje šuma pomoću briketnog stroja, koji može fabricirati 5 milijona briketa godišnje. Mnogo me je to začudilo. Prvi puta imam u rukama švedske novine, pa su posvećene šumarstvu i uzgoju šuma. Svakako ugodan dojam za šumara, koji putuje: u Švedsku, da upozna švedsko šumarstvo. Stroj pravi male brikete od treseta. U svaki komad briketa umeće se automatski nešto zemlje i sjeme. Kasnisnije sjeme može da isklija u briketu i razvije izvjestan sistem korijenja U ovakovom briketu može sjeme odnosno mlada biljčica da ostane do 3 godine. Biljčica postaje tek koji cm velika. Briketi se sade na terenu. Metoda je navodno jeftinija od obične sadnje biljkama. Razgovarao sam kasnije o istom stroju sa profesorom uzgoja šuma na Visokoj školi za šumarstvo u Stockholmu gosp. O. Eneroihom . On se zasada o metodi sa briketima izrazio prilično skeptički. Kazao je: Neka gospoda zagovornici metode najprije pokažu dobre kulture stvo 160 |