DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 24 <-- 24 --> PDF |
granici vegetacije crnogoričnog drveća prema brdima, gdje su prilike takove, da i kroz 200 godina ne bude nego tek jedna ili dvije godine pot punog uroda sjemena. Podaci o urodu sjemena sabiru se pomno svake godine. Skogföreningenstidskrift (Šumarski list) u zasebnom prilogu štampa svake godine sve podatke uroda sjemena iz čitave zemlje zajedno sa slikama raspodjele uroda po pojedinim krajevima. U novije vrijeme pao je prijedlog, da se u tim prilozima prikaže uvijek i tok ljetne izoterme 11,5 C ´kroz 4 ljetna mjeseca dotične godine. Ta je izoterma važna po sabiranje češera. Ako se naime češeri sabiru u zoni toplijoj od te izoterme, može se računati sa klijavosti od preko 50% odnosno može se uzeti, da se sabiranje češera isplaćuje. Kako rekoh, problem je težak na granici vegetacije crnogoričnog drveća, gdje su urodi sjemena rijetki. Smreka se katkada pomaže i na taj način, da se pomlađuje iz granja. Ti su slučajevi dosta rijetki, ali svakako interesantni. Prema granici svoga rasprostranjenja pušta smreka krošnju obično do zemlje. Savinute najniže grane pokriju se iglicama, mahovinom i lišćem. Događa se, da te grane postanu samostalni individui, samostalna stabla. Svakako čudna akomodacija teškim prilikama klime. Nema dosta naravnog sjemena, pa stablo pomlađenje i održanje vrsti pokušava provesti na ovakav način. Spomenuto je, da se prosječno tek u 20 od 100 slučajeva upotrebljava umjetno pošumljenje. Dakle je obnova švedskih šuma prepuštena gotovo isključivo prirodi samoj. Kod umjetnog se pošumljenja vrlo malo upotrebljava metoda sadnje biljaka. Ako se umjetno pomlađuje, većinom se to čini sjetvom sjemena. Biljke uzgojene u šumskim vrtovima sade se samo gdje nije drugačije pomlađenje moguće: na starim većim sječinarna, zatravljenim tlima, vrištinama, odvodnjenim čretištima i sličnim terenima. Inače svuda, gdje se naplođenje ne može provesti prirodnim putem, izvodi se sjetva sjemena. To je mnogo jeftinije od sadnje biljaka, skopčano je sa manjim rizikom, a uspijeva obično vrlo dobro. Ima u Švedskoj čitavih velikih šumskih uprava, koje uopće nemaju šumskih vrtova, jer su vrtovi nepotrebni, kada se sve pomlađenje u šumama vrši ili prirodno ili sijanjem sjemena. 2 3 2 U vrtovima se obično uzgaja smreka sa -.. > -rr > i=-» bor sa 12 12, 212^ ....." "T´ breza sa .. . Breza se uzgaja u vrtovima vrlo rijetko. Brojke u brojnicima označuju ovdje broj godina prije školanja, a brojke u nazivnicima broj godina, kroz koje biljka ostaje u vrtu preškolana. Međutim se često događa, da se presađene biljčice u vrtu izdignu iz zemlje zbog smrzavice. Ovakove biljke odmah vade i presađuju na teren. Tako 2 2 se na pr. smreka zbog toga često sadi na teren ne sa —> već sa — Zavod za šumarska istraživanja pravio je pokuse da istraži, kakav način sadnje biljaka, najbolje odgovara: da li sadnja u jame iskopane motikom ili sadnja u jamice učinjene sadiljem. Zaključak je uglavnom bio, da u hladnim predjelima na sjeveru bolje odgovara sadnja sa sadiljem. Zemlja oko biljke treba da se u tim krajevima dobro nabije. Sadnja u razrahljene jame ne odgovara toliko, jer se razrahljena zemlja više 158 |