DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1932 str. 13 <-- 13 --> PDF |
šuma dopire do svoje alpske granice ili nije daleko od nje, uvek treba izvojiti pojas zaštitne šume. To naročito vredi za izolirane glavice i gorske kose, na kojima se zbog hladnih vazdušnih struja alpska granica šuma nalazi niže, nego u krupnim i neprekinutim masivima.11 Visina pojasa zaštitne šume određena je s jedne strane — gornje — alpskom granicom šume. Tu granicu treba naročito izdvojiti i stabilizovati prema pojasu suvata u onim slučajevima, gde se šuma postepeno razreduje (Waldgrenze), dok naposletku ne iščeznu i posljednja drveta (Baumgrenze). Donju granicu zaštitne š ume treba izdvojiti na osnovu naročitih proučavanja sastojinskih i terenskih prilika. Kod bukovih šuma, koje dopiru do svoje alpske granice, ne treba ispustiti iz vida činjenicu, da broj stabala počinje naglo da raste upravo u onim visinama, gde se pojavljuje binomska struktura; za ovu Je opet ustanovljeno, da nastupa na sto.ibinama naročito teških uslova za život. Prema tome već i same promené u strukturi sastojine i otkloni od redovnog stanja pokazuju, da bi bila na mestu zaštita sastojine i naročit postupak s njome. Stoga bi sastojine, u kojima se pojavljuje binomska struktura, trebalo najvećim delom odvajati od nižih šuma, odredjenih za redovno gospodarenje i grupisati m u posebnu gospodarsku jedinicu — zaštitnu šumu.12 Njena donja granica bila bi uslovljena biološkim karakterom pojedine vrste drveća. Ukoliko bi se i u takovim zaštitnim šumama vršile seče, trebalo bi uvesti prebirao gospodarenje, ali veoma umerenog inteziteta. U tome se pogledu ne bih mogao saglasiti sa M i c k 1 i t z o m,1 ! koji .ne smatra potrebnim izvadjanje zaštitinih šuma s prebirnom sečom u višim regijama. II. Visinska granica bukve. Granica je šume u biljnoj geografiji oduvek pobuđivala najveću pažnju. To je jedna tako markantna linija, da se preko nje nije moglo prelaziti pri raspodeli zona i regija. Pošto najveći deo ljudstva stanuje u pojasu šume, te je naviknut na svakodnevnu pojavu drveta, nije čudo, ako su prostori bez šume davali dojam jedne zaista neobične pojave. Naročitu su pažnju pobudjivale gole i neobrasle regije visokih planina ". Pošto su Alpe bile predmetom prvih istraživanja, to se visinska granica šume često naziva i alpskom, za razliku od polarne — arktičke i antarktičke. Kod madžarskih se pisaca (Fekete Lâjc«, Blattny Tibor, Fekete Zoltân i mnogi drugi) alpska granica šume redovno naziva gornjom (felsö hatâr), za razliku od donje, ikoja često prelazi u horizontalnu. U ovoj raspravi smatraću pojmove alpska, visinska i gornja granica sinonimima. 11 Dr. . r o ck m a n n - J e r o s eh: Baumgrenze und Klimacharakter, str. 50. Izdala: Pflanzengeographische Komission der Schweizerischen Naturforschenden Gesellschaft. Beiträge zur geobotanischen Landesaufnahme 6. Zürich 1919. 12 Tako je i postupljeno kod gospod. jedinice Troibukva — Crna Draga, kod koie je čunj Vel. Javornice sa sastojinama binomske strukture izdvojen kao zaštitna šuma, izvan redovnog iskorišćavanja. 13 Micklitz : Ist die Ausscheidung einer Plenterbetriebsklasse im oberen Waldgürtel der Hochgebirgsforste gerechtfertigt? C. blatt f. d. ges. F. wesen, 1914., str. 28. i dalje. 14 Dr. H. Brockmann-Jerosch: Sporn, delo, str. 8. 117 |