DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 56 <-- 56 --> PDF |
KNJIŽEVNOST A. SCHAEFFER, A. QAZIN I A. D´ALVERNY: SAPINIERES. Le jardinage par contenance (Méthode du contrôle par les courbes). Ouvrage publié par la Société des Amis et anciens Eleves de l´École Nationale des Eaux et Forets. Paris 1930., 100 str. Cena 20 frs. Jedan ozbiljan rad, koji zaslužuje svaku pažnju i koji ne srne da ostane neza pažen. I to s jedne strane zbog autora, kojih imena svakako nešto znače u francuskoj uređajnoj literaturi i koji su zajedničkim radom pokušali da unesu nešto novoga u ure đivanje prebirne šume. Ta zajednička saradnja može se smatrati uspelom, jer je i pored izvesnih poteškoća ovakovog rada delo jedinstveno po zamisli, obradi i idejama, koje iz njega struje. S druge strane delo zaslužuje našu pažnju i zbog toga, što s puno razumevanja nastoji da vrati u život, ako i ponešto modificiran, G u r . a u d-ov kontrolni postupak, preko kojega je francusko oficijelno šumarstvo do sada šuteći prelazilo. Posle Biol ley- ovog i Borel-ovog rada ovo je, u razmerno kratkom vremenu, novo samostalno delo, koje nastoji da što bolje objasni principe i način provedbe kontrolnog postupka. Izvodi autora naročito su ubcdljivi, jer je izloženi metod s uspehom primenjivan u nekoliko šuma, od kojih su neke znatne površine. Izlaganje autora bazira u prvom redu na tradiciji Ouniau d-a, osveženoj radovima B r e . o t-a i L i o c o u r t-a. Naposletku izloženi metod, po recima autora, nije daleko ni od Biolley-evi h radova. Od osnovnog Gurnaudovog postupka, pored jednostavnosti, razlikuje se ovim dvema osobinama: napuštanjem operisanja s procentom prirasta, zatim upotrebom krivulja, koje prikazuju stanje sastojine. Delo je posvećeno »a mémorie de notre ami, le maitre forestier, Françoi s de Lallement de Liocourt (1860´—1928)«. Taj akt pijeteta posve je na mestu, jer je posvećen uspomeni jednog invencioznog trudbenika, čiji su radovi mnogo doprineli poznavanju uslova normaliteta jelove prebirne sastojine u pogledu broja stabala. Premda je Biolle y svojim magistralnim radom, koji obuhvata nekoliko decenija, mnogo doprineo pravilnom rešenju pitanja o uređivanju prebirne šume, to ipak još uvek postoji izvesno nepoverenje prema kontrolnom) postupku. Mnoge odbijaju opsežna i česta inventarisanja. Druga, još teža zamerka, bila bi u tome, što predviđanje prihoda bazira isključivo na tečajnom prirastu, koji je promenjiv. Zbog toga i regulisanje prihoda jedino pomoću toga faktora ne može da u punoj meri obezbedi trajan prihod (raport soutenu). Da bi uklonili te nedostatke, autori teže, da direktnim istraživanjima prirast prilikom prvog uređivanja, a zatim da budu precizniji pri određivanju idealnog stanja (l´équilibre, B i o 11 c y-ev »étale«), kome treba težiti, kao jednom od ciljeva gospodarenja. U tom cilju naročitu pažnju posvećuju studiju broja stabala. Konkretno stanje sastojine upoređuju s idealnim, koje se sa dovoljnom pouzdanošću može kontrolisati .. osnovu rezultata Li o cou r t-ovih i Brenot-ovih istraživanja o koeficijentu povećanja broja stabala svakog susednog tanjeg debljinskog razreda. Ti su koeficijenti, prirodno, različni za razne nadmorske visine, bonitete stojbine i ciljeve gospodarenja. Ti se podaci prikazuju i grafički, što autori smatraju naročitom osobinom izloženog metoda. U tom se pogledu oseća uticaj Schaff e r-ov, koji je još odavna (191i2!) u svom malom radu : Interprétation des Graphiques de peuplements (Besançon) ukazivao na prednosti takovog metoda. Na taj način broj stabala, na kome počiva i jedan od Hufnaglovih metoda određivanja prihoda prebirne sastojine, dolazi do većeg značenja. Ta ideja međutim i nije tako nova. Već je Feket e Lâjo s pomoću broja stabala svojih sinhroni h dcbljiuskih razreda (srednja stabla prelaze 118 |
ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 57 <-- 57 --> PDF |
u jednakom vremenu iz jednog debljinskog razreda u drugi; stoga su klase debljine različite širine — intervala) pokušavao, da odredi prirast, a prema tome i prihod prebirne sastojine. Kod izloženog metoda masa i nadalje ostaje osnovicom uređivanja, ali i broj stabala i njihova raspodela pridolazi kao neki putokaz odnosno korektiv pri raznim obračunima i ocenama. Doduše i prvobitni je G u r n a u d-ov postupak operisao sa brojem stabala pri studiju uraštanja u sastojinu (passage a la futaie) i vremena prelaza iz kategorije u kategoriju (temps de passage), samo što je taj duhoviti ali zamršeni obračun upotrebljavan izuzetno kod izvesnih odeljenja odnosno serija-U tom se pogledu ovaj metod razlikuje od dosada poznatog kontrolnog, jer se ovaj u svom najjednostavnijem obliku (prema Knuchel u Qraubündnerski metod) ograničava samo na drvnu masu. Ovom je evolucijom kontrolni metod, tako barem izgleda, izgubio od svoje elementarne jednostavnosti, ali je zato produbljeno naše poznavanje unutarnjih odnosa i ekonomskih potreba prebirne sastojine. Naposletku autori dolaze do zaključka, da je to jedini način, po kome se može doći do jasne predodžbe o stanju sastojine i pravom postupku s njome. Nedostatak kontrolnog metoda prilikom prvog uređivanja žele ukloniti opsežnim ispitivanjem prirasta stabala u debljinu pomoću Presslerovo g svrdla. Tako se upoznaje vreme prelaza (temps de passage), odakle se dalje izvodi veličina godišnjeg prirasta. Brojeći godove na 25 m/m poluprečnika, određuje se ovome! potrebno za prelaz u sledeći jači debljinski razred širine 5 c/m (na pr. od 47.5 — 52.5 = 50 c/m u kategoriju od 55 c/m). Iz diferencije prečnika, a time i mase po tarifu, može se bez većih poteškoća odrediti prirast srednjeg stabla, a time i čitavog debljinskog razreda n izvesnom otseku vremena. Broj tih bušenja treba da je znatan (100—20O), da bi se došlo do pouzdanih prosečnina za pojedine debljinske razrede. Bolje je detaljno proučiti jednu valjano odabranu površinu, nego raditi s podacima sakupljenim na rasejanim stablima. Ako se nije provelo toliko bušenja, koliko je potrebno za pouzdan obračun prirasta po debljinskim razredima, ali bi se iz sakupljenih podataka ipak moglo zaključiti o snazi vegetacije, može se seča izuzetn o regulisati pomoću procenta iskorišćavanja, držeći pri tom u vidu, da je isti obratno razmeran vremenu prelaza (temps de passage). Tako procenat iskorišćavanja može iznositi 3%, ako za prelaz jedne kategorije široke 5 cm treba 11 godina; 2´.% kod 13 god., a 2% kod 16 ili 17 godina. Kod tih ocena treba voditi računa i o gustoći (densité) sastojine, umanjujući označeni procenat kod šuma slabog inventara. Puna 3% mogu se iskorišćavati samo kod inventara iznad 3001 sv. (silva) po 1 ha. Kombinjući ove faktore pogodiće se prava mera, ne prelazeći pri tom 3% kod prvog uređivanja. Da bi se još bolje upoznala evolucija sastojine i način raspodele prirasta, autori preporučuju još naročitu analizu prema originalnom postupku iz god. 1878., ili medificiranom postupku J o b e z-a, B i o 11 e .-. ili Bor e 1-a. Ovom se analizom upoznaje, koliko je stabala prešlo u viši debljinski razred odnosno koliko ih je stagniralo. Od naročite je važnosti upoznati broj stabala, koja su urasla u sastojiun, a koja kod ranijih inventarisanja nisu dolazila u obzir zbog premalenog prečnika. Ideje, kojima izlažu smer uređivanja (direction d´aménagement) magistralno su izložene. Oseća se, da su nikle iz brojnih i temeljitih opažanja u samoj šumi. To je ujedno najzanimiviji deo knjige- Razrađuje pitanje gustoće sastojine, uraštanja u sastojinu, strukture mase (gradation) i naposletku idealne krivulje ravnoteže (la courbe d´équilibre), kojoj na duhovit način određuju početak, svršetak i tečaj (strminu), kao i potreban broj stabala. Ujedno pomoću brojnih grafikona o broju stabala objašnjavaju razne slučajeve abnormalnosti konkretne sastojine i potrebu specijalnog postupka s njome. Da bi bolje prikazao rezultate njihovih istraživanja, donosim tabelu za nekoliko tipova uravnoteženih sastojina: 119 |
ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 58 <-- 58 --> PDF |
P r e č n i k «.... II dl.35 III «1.40 IV đl.50 Napomena : (16) 20 (90) 69 (105) 78 (120) 86 (150) 100 25 30 35 53 41 32 58 43 32 61 44 31 67 44 30 Struktura mase prema grupisanju Gurnaud-a : 40 24 24 22 20 45 50 19 14 18 13 16 11 13 9 Tipovi : 1 II III IV 55 60 65 70 11 9 7 5 10 7 5 4 8 6 4 3 6 4 3 2 Tanki materijal Srednji „ Jaki „ 17 34 49 21 37 42 26 39 35 34 42 24 75 80 4 3 3 2 2 2 1 Sveg a 100 100 100 100 85 2 2 1 90 2 1 95 1 Svega N Masa, sv. : 286 409 300 358 297 310 299 254 Bez stabala đeblj. razreda od 15 cm Srednje stablo: 1.4 av 1.2 1.04 0.85 Temeljnice na 1 ha, ma: 37 33 30 26 Sa stablima kategorije od 15 cm Sastojine, koje se prema raznim autorima smatraju mormalnima : P r e č n i k A . c D E F cm Riolley Cuif de Liocourt Brenot Alpos Forez (15) (115?) (126) (115) (103) (160?) (150) 20 82 90 91 82 119 78 25 53 60 70 64 75 57 30 36 43 53 51 54 43 35 26 30 39 40 39 32 40 19 22 29 30 28 22 45 15 17 20 22 19 14 50 11 13 14 15 13 10 55 9 9 9 10 8 7 60 7 7 6 6 5 4 65 6 5V, 4 4 1 3 70 5 4 2 2 1 1 75 4 3 1 1 — — 80 3 2 1 1 — — 85 2 IV, 1 — — — 90 1 1 — — — — 95 1 — — — — Svega N 280 308 340 328 362 271 Masa sv. : 355 351 340 338 301 244 Srednje stablo : 1.26 sv. 1.14 1.00 1.03 0.83 0 9 Temeljnice po 1 ha: m2 33 33 33 32 31 25 Izlaganja autora imaju se smatrati ozbiljnim prilogom za uređivanje prebirne šume. Izloženi se postupak u cclosti može upotrebiti jedino kod veoma intenzivnog gospodarenja, na razmerno manjim površinama i u već evolucionisanim sastojinama. 120 |