DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 54 <-- 54 --> PDF |
rijeka, po kojima je drvo plavljeno. Područje šuma, koje su gravitirale, prema pilani, bilo je dakle uvijek razmjerno dosta veliko. Činilo je čitave slivove rijeka. Eksploatacije u tako velikim područjima nisu uvijek bile skoncentrisane u velikim sječinama. Pilane su plavile drvo iz šuma pokraj rijeka i rezale ga na svojim industrijskim napravama. Doskora su ta industrijska poduzeća došla i sama u posjed velikih kompleksa šuma. Švedske su šume gotovo sve u blizini rijeka. Prosječno se računa, da su švedske šume sa svojim težištima udaljene 4 km od rijeka, po kojima se drvo može plaviti. To apsolutno nije velika, već vrlo malena udaljenost. Zamislimo si kod nas u Jugoslaviji, da su sve naše šume udaljene sa svojim središtima prosječno od prometnih sredstava na pr. željeznica samo 4 km! Koliko bi to podiglo vrijednost šuma! K tome tereni Švedske nisu uglavnom teški ni po konfiguraciji ni po nadmorskim visinama. Po zimi zapadne uvijek dubok snijeg. Ljeti mogu jedino čretišta biti zaprekom izvozu šumskih ^produkata iz šume do najbližeg jezera ili rijeke podesne za plavljenje. Čretišta se zimi smrznu. Šume su isprepletene dobrim zimskim putevima. Takav zimski put za izvoz drveta vrlo je lako sagraditi. Potrebno je jedino po duljini puta posjeći sve drveće i put je gotov. Zimi zapadne snijeg, pa se po ovakovom putu saonama izvozi drvo do rijeke. Rijeka i jakih potoka ima u Švedskoj vrlo mnogo. Tehničkim postrojenjima postepeno se regulišu te rijeke za plavljenje i sve se više povećava duljina vodenih puteva za transport drveta. Dakle ni industrija željeza, kao prvi i početni industrijski eksploatator švedskih šuma, ni industrija drveta, kao drugotni, nisu trebale voditi velike eksploatacije na velikim površinama. Nije se trebala voditi onakova eksploatacija, kakova se vodi u pretežnom dijelu prašuma na ostalim dijelovima kugle zemaljske, kako se vodi na pr. u Americi, kako se vodi u prašumama i kod nas. Nisu bile potrebne dugačke skupe prometne naprave, koje se moraju amortizirati, nisu bili od potrebe golemi kapitali za investiciju. Ta je činjenica dovela do razmjerno boljeg i povoljnijeg stanja šuma poslije eksploatacija. Za potrebe industrije drveta sjekle su se šume isprva t. zv. d i m e n- z i o n i m sječama . Recimo, da je u prvo vrijeme eksplotacije najpovoljnija dimenzija za pilane bila 50 cm. Pilane su sjekle stabla u svojim šumama i kupovale su u tuđim šumama uglavnom takovo drvo. Dakle u šumama su se provodile u neku ruku stablimične preborne sječe. Seljak je u svojoj šumi prodao pilanskom preduzeću stabla iznad izvjesne dimenzije. Ili je onda sam posjekao ta stabla i odvezao do rijeke za plavljenje ili je preduzeću prodao drvo na panju. Kada je pomalo ponestalo jakih prašumskih dimenzija, prelazile su postepeno pilane na piljenje slabijih dimenzija, dok nisu dimenzije spale na današnji minimum pilanskog drveta. Takav način sječe u šumama, gdje su se postepeno vadile jače dimenzije, nazivlje se dimenzionira sječama. To gospodarenje imalo je dobrih, a i vrlo loših strana. Često je ostajalo u šumi na taj način samo mlado drvo, pa je stanje tih šuma ostalo bez većih drvnih masa. Takove su dakle šume odviše bile iskorištene. Pripominjem, da pri tom naplođenje i obnova šuma nije redovno stradala. Šume su se uvijek naplođivale i postizavale povoljnu produkciju mase. Veće zlo moglo je kod takovog gospodarenja nastupiti ondje, gdje je bilo loših stabala, koja se nisu sjekla za drvnu industriju, već su se ostavljala u šumi. Takova su stabla međutim mnoLo korištena za drvni ugalj, a nestalo ih je posvema, kada 116 |