kojima ovisi y, na pr. stanje šumarstva (š), dobiti ćemo teorijski, recimo, funkciju :
Š =
Među faktorima u zagradi #**^ h nalazi se neosporno i mnogo faktora, o kojima je direktno ovisila i sama funkcija ..
Matematički dakle izraženo, ekonomski je život komplikovan, on je funkcija preraznih faktora, a ovi su opet funkcije daljnjih funkcija, koje su i u međusobnoj ovisnosti. Ekonomski je život jednoga naroda simfonija svih ekonomskih faktora.
Bilo bi gotovo nemoguće posve egzaktno istražiti i prikazati ekonomiju jednog naroda. To je moguće samo u grubim, glavnim linijama. Kad bismo egzaktno htjeli da prikažemo i istražimo funkciju ., morali bismo ju diferencirati s obzirom na sve pojedine faktore ., z, t,... Ove pojedine faktore morali bismo dalje analitički istražiti i t. d. Bilo bi to skopčano sa mnogo posla već i s razloga, jer ovisnosti ima gotovo beskonačno mnogo.
Dakle već unaprijed kod prikazivanja i čitavih narodnih ekonomija i njihovih pojedinih dijelova moramo biti na čistu s time, da je takav prikaz moguć samo u glavnim linijama, odnosno u ograničenoj množini detalja.
Usporedi li se šum. ekonomija u sjevernom evropskom razervoaru sa ekonomijama ostalih šumskih koncentracija u Evropi, vidi se, da se u šumama sjevernih zemalja gospodari razmjerno dobro i da se ondje na unapređenju šumskog gospodarstva radi mnogo. Sjeverne su evropske zemlje tačno procijenile i tačno znaju bogatstvo svojih šuma. Prašume koje su nekada zapremale površine tih zemalja velikim su dijelom iskorištene. Ustupile su mjesto kulturnim, njegovanim šumama. Šume se ne sijeku samo, već se uzgajaju. Traže se i dnevno otvaraju nova područja upotrebe za drvo. Tehnika postaje sve većim konzumentom drvcta. Polufabrikati se sve više zamjenjuju konačnim produktima. Uspostavlja se ravnoteža između produkcije i konzumpcije. Upotrebe nalaze i najsitniji šumski produkti. Gospodari se intenzivno i racionalno.
Prošlog ljeta boravio sam dva mjeseca u Švedskoj. Studirao sam i slušao na izvoru ekonomsku njenu simfoniju, pa ću da ovdje prikazem dojmove, utiske i razmatranja o tom putu po Švedskoj.
Šveđanin gosp. Carl Adam Carlson, generalni konzul Kraljevine Jugoslavije u Štockholmu, velik je prijatelj Jugoslavije i Jugoslavena. Prije rata bio je konzulom Kraljevine Srbije, a od 1918. god. konzulom Kraljevine Jugoslavije. Preko 20 godina bio je reprezentantom naše zemlje u Švedskoj. Za vrijeme svjetskog rata poslao je na vlastiti trošak dvije ambulancije Crvenog križa (sa 7 liječnika i 9 sestara pomoćnica) u Srbiju, koje su vrlo požrtvovno vršile humanitarnu službu. Gosp. gen. konzul proputovao je u više navrata Jugoslaviju. Filmom je snimao najljepše dijelove naše domovine. Propagira našu otadžbinu u Švedskoj i nastoji, da Šveđani što više upoznaju njene ljepote. Požrtvovno radi oko toga, da među narodom švedskim i jugoslavenskim nastanu što tješnje veze, kako naučne tako i ekonomske i turističke. U svojoj ljubavi prema Jugoslaviji osnovao je zaseban ferijalni stipendij i stavio ga u godini 1931. na raspolaganje univerzitetu^ u Zagrebu sa namjenom, da univerzitet pošalje preko ljetnih praznika u Švedsku kojeg nastavnika, asistenta i]i svršenog studenta. Stipendista ima da studira za vrijeme boravka u Švedskoj ekonomske od
98
|