DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-obično stane oko 3 q vrbovog pruća. Vrba najprvo miruje oko 2 tjedna î tek onda počne tjerati, a to je poslije 15. decembra. Za tjeranje treba joj tri tjedna, a što bliže proljeću, to će brže istjerati. Suho se pruće može samo tako guliti, da se pari ili kuha, a to se može vršiti u svako doba godine. Kuhanje se obavlja kod mjesta preradbe, a gorivi je materijal jeftin, jer se upotrebljavaju otpatci i osušena kora, koja daje velik plamen i brzo zagrijeva, što je i potrebno. Kuhanje se vrši u za to udešenim posudama s poklopcem, koji dobro zatvara. Vrba mora biti u vodi. Može se vrba i pariti, ako nam para od parnoga kotla stoji na raspolaganju, tako da se upušta na vrbu u jakoj željeznoj posudi ili u buretu. Samo se poslije parenja mora ojš jedno četvrt sata držati u toploj vodi. Kuhanje traje %—2 sata. Bilo da je vrba istjerala, bilo da je kuhana, treba je smjesta guliti, jer ako to odmah ne vršimo, tada se osuši i poslije se ne da guliti. Ako je lijepo vrijeme, treba vani guliti, ako je ružno, onda unutra. Oguljena se vrba prislanja uz kakovu kosinu ili zid, da se odmah osuši. Uveče se mora pokupiti. Na suncu sušena vrba zadrži svoju sjajnu boju. Ako na vrbu padne kiša ili rosa, onda postane sivo smeđa i izgubi sjajnu boju. Vrba se najuspješnije guli sa procjepom ili vilicom. Krakovi su svakoga procjepa na donjem kraju spojeni, a na gornjem kraju malo rastavljeni. Nutarnji bridovi krakova, koji faktično obavljaju gulenje, ne smiju biti niti preoštri, da pokvare šibe, ni tupi, da se šiba nebi mogla guliti. Procjep treba da je elastičan. Upotrebljava se više vrsta procjepa, tako obični drveni ručni (Schultzeov). To je običan kolac zabijen u zemlju i malo izrezan s unutarnje strane, gdje je na mjestu bridova umetnuta jaka žica. Upotrebljava se za gulenje srednjih i manjih šiba. Radnik drži procjep u lijevoj ruci, desnom rukom provlači šibu od polovice najprvo prema debljem, a zatim prema tanjem kraju. Odmah se skida i kora. Ako je šiba mala, onda je dosta samo jedamput provuci. Upotrebljuje se i procjep iz kovanog željeza, koji povraća sam krakove u prvotni položaj. Upotreba kao kod prvog. I jedan i drugi najmanje kvare šibe i prut, jer se prilagođuju ruci. »Reinski procjep« na kolcu sličan je prvom, samo su mu krakovi jake željezne šipke, pričvršćene obručem u vrh kolca. Jedna je šipka nepomična, a druga pomična. »Francuski procjep« (ili vilica iz odjeli na pero, pričvršćena na kladi) vrši sam potreban pritisak, pa ga nije potrebno lijevom rukom držati, nego se obje ruke mogu upotrijebiti za provlačenje. Provlačenje šiba vrši se tako, da se desnom rukom zamahne s prutom u procjep, a s lijevom se pomaže vući. Provučene šibe bacaju se na rpu, gdje djeca, starci i žene dalje skidaju koru. »Kriegerov procjep« je sličan prednjemu, samo još dolje ima na vijku i šaraf, kojim se može elastičnost i otpornost vijka prema volji regulirati. Postoji i »Rapid«-stroj za gulenje, ali je gulenje s rukom mnogo bolje čak i brže. Oguljeno se pruće osuši na način, kako je to već spomenuto, a već nakon par sati može se i otpremiti, ali se snopovi ne smiju još par dana čvrsto vezati. Kad je pruće već dobro suho, onda se tek čvrsto veže u oveće snoopve na jednom, dva ili tri mjesta i spravlja, slažući unakrst, u zračne suhe prostorije, kamo ne dolazi prašina ni svijetlo, da bi zadržalo lijepu boju. Čvršće se vezanje obavlja na način opisan kod sječe pruća. Prema potrebi se snopovi i pokriju. Oulenje se plaća od 1000 kom. 4—7 Din. prema dužini. Već prema pojedinoj vrsti i vremenu, kad se guli, daje: 92 |