DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 25 <-- 25 --> PDF |
izgrize žilje i panjeve. Kultura treba da se ogradi ili postavi čuvar. Kunića je teško zatrti, ali sistematskim i radilanim sredstvima i to je moguće. Rjeđe su znatnije štete od miševa. Najveću štetu na kulturi plemenite vrbe mogu da naprave insekti, pa čak mogu i čitavu kulturu sasvijem da unište. Najčešću štetu prave. Na drvetu Bostrychidi, koji inače napadaju listače, a to su Bostriychus bidens i B. acuminatus isprobušujući čitav panj. Pojavljuju se samo onda, kad je kultura inače slaba, bolesna i napadnuta. Mravi smeđi i crveni (Formica rufa i F. mixta) uzgajaju na ljetorastima vrbe ušence (Aphis) zbog slatkog soka i time vrba nešto u uzrastu zaostane. Tehnički drvo ne kvare. Ušenca i njegove ličinke rado traži i tamani Coccinella septempunctata. Phratoria vitellina, Ph. vulgatissima i Ph. trivialis prave znatnu štetu na kulturama plemenite vrbe, osobito na Salix viminalis i S. amvgdalina. Imago odgriza mlade izbojke, ljetoraste i ždere lišće, a ličinka ždere također lišće. Tim su opasniji ovi kukci, što preko godine dadu po 3—4 generacije. Preko zime su sakriveni u panjeve. Branimo se tako, da preventivno prskamo kulturu s rastopinom steinfurtskog zelenila, da upuštamo u kulturu kokoši i fazane, da ih posebnim spravama skupljamo i ondje, gdje je moguće, vodu napustiti preko zime, da kukce sakrivene kod panjeva unište. Curculio lapathi ubode na više mjesta mlad ljetorast i iz njega siše sok, pa takav ljetorast ne može više da raste. Ličinke grizu srž šibe. Pravi štetu na Salix amygdalina i S. americana. Kultura se slično brani kao i kod vrste Phratoria. Chrisomela (Lina) tremulae pravi štetu na Salix purpurea, kukac grizući lišće, a ličinka grizući meso lišća, dok skelet ostavlja. Qaleruca caprea i G. lineola pravi na svima vrstama vrbe štetu, no ipak najviše na vrsti Salix amygdalina i kao kukac i kao ličinka grizući i lišće i ljetoraste. Nekad zna i čitavu kulturu opustošiti. Godišnje se pojavljuju 3—4 generacije. Šibe su sasvijem granate i neuporabljive. Braniti se treba na već opisan način. Melolontha solstitialis i M. Fullo znadu u julu žderati lišće, ali znatnije štete ne prouzrokuju. Omias Barypitis pojavljuje se na suvljim mjestima kulture, kukac odmah ždere pupove i sasvim male izbojke, ličinke se hrane žilicama vrbe, pa takav panj mora ga ugine. Opazi li se na vrijeme, može se tamaniti skupljanjem na bijelu repu i mrkvu. Tortrix chlorana leptir ima slabe gusjenice, koje obaviju i omotaju mlado lišće oko vrba s nitima i unutar toga grizu vrhove i lišće vrste Salix viminalis. Brani se tako, da se zamotana mjesta zgnječe i gusjenica uništi. Ne pravi mnogo štete. Ocneria dispar ili gubareve gusjenice u godinama, kad se pojavljuju, požderu i svu kulturu plemenite vrbe, a pogotovo onda, kad nemaju dovoljno hrasta za žderanje. Jaja se mogu sabirati i paliti. Gusjenice se tamane sabiranjem, stresivanjem, palenjem i najuspješnije štrcanjem 25%´ klorbarijeve rastopine prema Szabou. Bolji je kristalizirani klorbarij. Gusjenice od pomenute rastopine uginu, gdje je preda njih jedan pojas poštrcan, dalje ne napreduju. Cnetocampa processionea se slično, no rede pojavljuje od Ocnerije dispar. Prelac Bombyx Salicis pravi štetu slično kao Ocneria, no rijetko se pojavljuje. Rabdophaga Salicis i R. heterobia mušica snese jaja u ljetorast, koji odeblja i šiba za tehničku upotrebu nije dobra. Ispod takove otekline pri vrhu izraste mnogo malih ljetorasta, pa izgleda cijelo kao ružica. Ne 87 |