DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 24 <-- 24 --> PDF |
ljoprivredna biljka nemože upotrijebiti. Znajući, koje mineralne supstance i koliko potrebuje još vrba, odrediti će se količina dotičnoga umjetnoga gnojiva, koje rastvorbom može dati potrebne supstance. Ali i ovdje pokusima se mora ustanoviti, da li su data umjetna đubriva rastvoriva u potrebnoj mjeri i sva prihvativa za vrbovu biljku. Paziti treba, kada se koje gnojivo daje. Thomasova zgura (brašno), superfosfat i kalij su teže rastvorivi, kreč lakše, a amonijevo, nitrogenijevo gnojivo vrlo brzo i lako. Važno je znati, kada koje gnojivo treba zemlji davati. Tako superfosfat i kreč ujedared i u istu dubinu zemlje bačeni dati će nove spojeve, koji su u vodi loše topivi i za primitak od strane biljke nesposobni. Thomasovo se brašno, superfosfat i kalij bacaju u jesen ili rano u proljeće, a čilska salitra koncem aprila i početko juna. Ako se vrba može dobro unovčiti, a zemljište je mršavo, tada se isplati đubriti i đubrenje treba svake godine obavljati. Jednostavna sprava za sabiranje kukaca. Štete na plemenitoj vrbi mogu biti iz bilinskoga i životnjskoga svijeta i elementarne naravi. O štetama iz višega bilinskoga svijeta već je govoreno kod ukopavanja i plijevljenja, dok je o štetama iz nižeg bilinskog svijeta govoreno kod vrbovih šuma. Štetočinje iz životinjskoga svijeta bile bi domaće životinje, divljač i kukci. Goveda prave štetu pregrizanjem mladica i utabavanjem zemljišta, da postane tvrdo. Jeleni, a rjeđe i srne, pregrizuju mladice i deblje pruće ili ih ogule rogovima, a preko zime ogule koru zubima. Zec izgrize sebi ležaje, dok kunić kopajući jame 86 |