DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 22 <-- 22 --> PDF |
štiti je. Kad već nije više moguće novo-zasađenu vrbu kopati i s kopanjem zajedno plijeviti, a potrebno je još uvijek čistiti od trave, tada se mora samo plijeviti. Obično se još jedamput iil dvaput plijeve. jedamput u julu i eventualno još u augustu ili septembru. Kod samoga plijevljenja mogu doći u obzir samo više i jače trave i korovi, koji se mogu takmičiti s vrbom, dok su niži već u zasjeni i nemogu da tjeraju. Neka je općenito pravilo vrbu što češće kopati i plijeviti odmah u početku, time ćemo je očuvati čistu i pripomoći, da što brže izraste i da se sklopi. Kad se vrba zatvorila, onda ni ona sama neće dati, da trava raste, niti će se tlo moći isušiti. Ovoga se držeći imati ćemo mnogo manje posla s uzgojem vrbe, nego kad zapustimo kulturu, pa je zatim danima i danima moramo plijeviti i kopati i time u njoj samo štetu praviti. Uvijek, kad se okopava ili plijevi kultura, neka se prekopaju i očiste putevi, kako se ni na njima trava ne bi zametnula i otale dalje i u kulturu širila. Kopanje vrbe druge i slijedećih godina moguće je kod manjega razmaka redova samo rano u proljeće, u martu mjesecu, dok vrba još ne tjera, pazeći pri tom, da se panjevi ne ozlijede. Kod većega razmaka redova može se kopati i dva, čak i tri puta. Opalo lišće i đubar najbolje je zakopati, jer ako se ostavi u redovima, tada priječi zračenje zemlje i primanje oksida, a i daje sklonište raznim zareznicima. Krajeve uz puteve kao i same puteve treba češće čistiti i plijeviti. Neke vrste plemenitih vrba trebaju manje kopanja i prijevljenja, jer ne samo što brzo i gusto tjeraju, nego imaju i veliko lišće, pa time naprave brzo sklop i zasjenu. U prvom redu treba ovdje spomenuti vrste Salix americana i Salix amygdalina. Za jednokratno kopanje jednoga katastralnoga jutra treba popriječno 8—20 radnika već prema tome, kakovo je tlo (tvrdo, meko, sipko ili vezano) i kako je velika trava. Za jednokratno kopanje 1 ha vrbe trebalo bi prema tome 14—35 radnika. Ako imamo uređaje za polijevanje i natapanje, tada to možemo učiniti odmah iza sadnje napustivši vodu kroz 1—2 dana. Za vrijeme velikih suša preko godine dobro je još koji puta vodu napustiti, ali tako, da mladice s vrhom ne dođu pod vodu. Preko zime, dok vegetacija miruje, može se voda napustiti na nasad i držati i par mjeseci, da mu ne naškodi. Time će trave uginuti, a miševi i hrčci otići dalje. Inače se s natapanjem postizavaju sve one koristi, koje su već naprijed napomenute. Nadosađivanje i podmladivanje vrbovih nasada. Kulturu treba nadosađivati, kad se prve godine ne primi, kad se koji panj osuši ili ugine. Pojedini se panjevi mogu osušiti, kad je velika suša, kad panjevi nemaju dovoljno vlade, kad kukci i ličinke unište ljetoraste i žilje ili samo drvo. Panjevi mogu biti povrijeđeni i pri kopanju. Ovakova mjesta svakako treba nadosaditi, ne samo da donose korist, nego i da se ne otravnjuju. Gdje manjka mnogo panjeva ili gdje se tek nešto primilo, najbolje je sve nanovo posaditi. Ako je kultura s kakovagod uzroka oslabila — ili jer je loše manipulirana ili pak od kukaca jako oštećena ili su panjevi već stari — ukazuje se više puta potreba, da nasad ojačamo dot. podmladimo. Nadosađivanje se mora što prvo obaviti, dakle odmah u drugoj godini, a podmladivanje onda, kad se pokaže potreba. Da bi nadosađena biljka mogla držati korak s onima u kulturi, uzimaju se obično jače vrste kao Salix dasyclados. Nadosađuju se obično svježe odrezane šibe ili biljke sa žilama ostavljajući ih u čitavoj dužini, odnosno polažu se šibe od pokrajnjih panjeva. Nadosađene se biljke obično ne sijeku prve godine, 84 |