DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1932 str. 19 <-- 19 --> PDF |
još zabijati kljucice s drvenim čekićem, a i posao brže napreduje. Sa željeznim čekićem ili sjekiricom nije slobodno kljucice zabijati, jer se razmrskuju. Najbolje je i najednostavnije, kad radnik u klompama (drvenim cipelama) utjera ključicu u zemlju ravno s površinom zemlje, pri čemu ne treba ništa drugo, nego da hoda. Ovako i zemlja čvršće stoji oko kljucice. Mjesto uzice od konoplje ili lana dobro je upotrijebiti i uzicu od pletene žice, na kojoj se zavežu vrpce ili komadi žice, da se znadu daljine kljucice od kljucice. Ovakova se uzica ne isteže, ne troši tako i ne trga kao uzica od konoplje. Gdje je zemlja tvrda i kljucice sadimo u neobrađeno tlo ili je inače tlo vrlo vezano i tvrdo, ne ćemo moći kljucice zabadati i zabijati na opisan način, nego ćemo morati najprvo da pravimo luknje sa željeznim svrdlom. Kad su luknje napravljene, učvrste se kljucice tako, da se svrdlo zabode uz ključicu par centimetara daleko i s njim zemlja naturi na ključicu ili se naspe oko kljucice pijeska. Ako ključica ne stoji čvrsto u zemlji, neće se moći primiti, nego će popljesniviti i požutiti. Kad treba vrbu saditi na mjesta, na koja dolazi periodično (za kratko vrijeme) ne velika voda, sade se 40—50 cm duge kljucice, od čega ostaje nad zemljom 10"— 20 cm. I ovdje se sade kljucice zabadanjem i zabijanjem u zemlju, a ako to ne bi išlo, onda sa željeznim svrdlom. U mekom se tlu može ključica zabiti 1—2 cm i u zemlju, jer se ne će usušiti, a više će vlage dobiti, te će žile i šiba biti jače. Visok panj daje mnogo šiba, ali i slabe šibe. Ako je panj nizak i šibe se sasvijem u zemlji odrezuju, daje panj malo, ali lijepih i jakih šiba i k tome je velika rijetkost, da bi ličinke izbojke i pod zemljom požderale. Kad je zemlja tvrda, tada se ključica ne smije sasvijem zabijati u zemlju ili panejvi sasvijem u zemlju srezivati, jer nježni izbojci neće moći kroz tvrdu zemlju istjerati. Bolje je onda, da se kljucice odnosno panjevi ostave za 2—3 puta iznad zemlje. Pokušavalo se saditi kljucice i koso, no i ako je onda razvoj korijenja nešto drukčiji od razvoja korijenja uspravno posađene kljucice, nije zato u urodu bilo nikakove razlike. Pa ni kvakasti oblik panja pri zemlji nije ni najmanje uticao na dovađanje hrane i na rast šiba. Loše je u ovom sljučaju to, da se takova kultura teško kopa i da se samo u jednom pravcu može okopavati. Treba napomenuti, da se svaka tanka ključica kod zabadanja, i zabijanja prelomi i presavine, tako da od nje sasvijem malo dođe u zemlju. Ovakove je kljucice zato najbolje, i ako ih imamo narezanih, izbaciti. Ako već ima takovih posađenih ključica, onda ih se mora pri zemlji s vinogradarskim škarama odrezati. Jedan radnik može prosječno i dnevno da na dobro urađenom i usitnjenom tlu posadi oko 7.000 ključica. Iz razmaka redova i ključica lako se izračuna, koliko radnika treba za sadnju po 1 kj., odnosno po jednom hektaru. Nastavak uzgojnih poslova tečajem druge i slijedećih godina. Posađena se vrba mora redovito okopavati, plijeviti i čistiti, jer trava i korov mogu da uguše i najbolje primljenu kulturu. Ako li je vrba sađena u jeseni ili zimi, tada se može trava pojaviti prije, nego i sama vrba. Ovu travu treba samo pažljivo oplijeviti ili, ako ne bi kultura još istjerala, može se ona i pažljivo okopati. Kako se vrba sadi poglavito u proljeće, to i tjera naporedo s travom, pa zato treba prvo kopanje i plijevljenje upriličiti onda, kada se izbojci već dobro vide, a to je kad postignu visinu od 10— 15 cm. Ne može se preporučiti ranije kopanje, jer se izbojci, koji se inače vrlo lako otkinu, ne mogu vidjeti, a i zeleni su te ih je teško od trave 81 |