DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 52     <-- 52 -->        PDF

3) Pitanja koja su u vezi sa pošumljavanjem (opći pogledi, dioba goleti, šumske čistine


i pašnjaci u negdanjoj Vojnoj Krajini, malo seosko gospodarstvo, putevi, voda, za


drugarstvo, turizam, voćarstvo, ljekovito i aromatično bilje).
4) Važnije zakonske odredbe i rezolucije s obzirom na Krš (odredbe Zakona o šumama
od 21. decembra 1929., uredba o pošumljavanju Krša, goleti i živog pijeska, odredbe
drugih zakona, Zakoni Ministarstva Poljoprivrede, Zakoni Ministarstva Prosvjete).
Dvije važnije rezolucije (rezolucija o rješavanju šumarsko-gospodarskog problema
Savske banovine od 15. X. 1930., zaključci konferencije agronomskih stručnjaka itd.
od 21. I. 1931.)


5) Zadaci naučnog šumarskog rada na Kršu.
6) Historijske napomene.


Sva su ova poglavlja bogata na vrlo vrijednom i poučnom sadržaju. Pisac iznosi
ponajprije interesantne podatke o klimatskim faktorima na Kršu, te upoznaje čitatelja
sa glavnim karakteristikama kraškog zemljišta, osobito zemlje crljenice. Nakon opisa
šumske vegetacije na Kršu i prikaza u čemu je problem goleti
Krša prelazi autor na samu tehniku zaš umi ja van ja Krša, kojoj posvećuje
velik dio svoje knjige (str. 75—150). U tom su poglavlju opisani načini pošumljavanja
Krša (resurekcijom, sjetvom, sadnicama, reznicama), a ujedno su prikazana mišljenja
mnogih ranijih pisaca o samom pošumljavanju Krša. Nadalje autor iznosi podatke o
potrebi sjemena kod sjetve u šumskim vrtovima, o množini sadnica, uzgojenih na
jedinici površine, o troškovima sadnje biljaka u terenu, o uspjehu sadnje i si., te upute


o zaštiti sastojina od bure, požara, ljudi, stoke i kukaca.
U poglavlju o pitanjima, koja su u vezi sa pošumljavanjem
Krš a zalaže se pisac za diobu općinskih zemljišta na individualna vlasništva i za
smanjivanje broja koza na Kršu. Da se broj koza uzmogne smanjiti nužno je podizanje
privrede uopće (poboljšavanjem pašnjaka i livada u Kršu i podizanjem voćarstva,
zadrugarstva, turizma).


Na koncu knjige donosi pisac one odredbe Zakona o šumama od 21. decembra
1929. kao i nekih drugih zakona, koji se odnose na šumarski rad na Kršu.


Veseli me, što mogu konstatirati, da je g. prof. B a 1 e n ovom knjigom obogatio
našu stručnu literaturu vrlo važnom knjigom, koja će poslužiti kao vrijedan priručnik
ne samo svakom šumaru, nego i svima, koji se bave pitanjem našega Krša i podizanjem
životnih uslova čovjeka na Kršu. Prof. Petračić.


ZBORNIK ŠUMARSKIH ZAKONA I PROPISA.


Novi Zakon o šumama stupio je na snagu 1. jula 1930. god. U pogledu tumačenja
i provedbe pojedinih odredaba toga Zakona izdan je do sada velik broj raznih saveznih
zakona, pravilnika, uredaba, provedbenih naredaba i načelnih riješenja, pošto su
potrebu toga donošenja s jedne strane propisivale same zakonske odredbe, a s druge
strane razna tumačenja pojedinih zakonskih stavova, kojima je bilo potrebno dati
zvanično i ispravno tumačenje.


Konstatujući ovu okolnost riješilo je Ministarstvo šuma i rudnika, da cio taj
opsežni materijal sakupi u organizovanu cjelinu i potom štampa u knjizi »Zborni k
šumarskih zakona i propis a«.


Redakcija je ove knjige sada dovršena, te će ona izaći iz štampe još u toku
mjeseca januara t. g. Svi zakoni, pravilnici, uredbe i ostala riješenja donose se u punom
i originalnom tekstu zajedno sa odgovarajućim formularima, skicama i slikama,
tako da su prema izvornom propisu podesna za neposrednu praktičnu primjenu. Tu je
sakupljeno oko 90 zakona, uredaba, pravilnika i si. i oko 150 raznih riješenja i tumačenja,
koja su uvrštena uz odnosne zakonske paragrafe, dodano je opširno abecedno
kazalo i kronološki registar.


50