DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 51     <-- 51 -->        PDF

pozitivno reagirao. Radi toga ne bih ni sada odgovarao, da ćelo ovo pitanje odgovorom
g. D. nije uzelo drugi smer. Dr- Roko Vuković.


Dr. JOSIP BALEN: NAŠ GOLI KRŠ, ZAGREB 1931.


0 pošumljavanju gologa Krša vode danas brigu državne vlasti svih zemalja,
gdje takovoga Krša ima. Na žalost je njegova površina u našoj državi upravo ogromna.
Poradi toga posvećuje i naše Ministarstvo Šuma i Ruda tom pitanju svu potrebnu
pažnju, te svakogodišnjim državnim budžetom osjegurava velike ´svote za njegovo
pošumljavanje. Međutim pitanje pošumljavanja Krša nije posve strogo šumarske prirode.
Na tom području živi čovjek oskudnim životom, jer na Kršu nema ni dovoljno
plodne zemlje za uzgajanje ratarskih plodina, a nema ni dovoljno vode. Potonja činjenica
djeluje tim lošije, što na tom području vladaju ljetne suše i jaki vjetrovi. Sve to
čini velike poteškoće za razvitak racionalne poljoprivrede, a djeluje nepovoljno i na
pošumljavanje tih površina. Seljak je poradi toga više upućen na gojenje stoke, osobito
sitne, medu kojima je ali koza najveći zatornik šuma. Da se prehrani ta stoka,
trebaju velike površine Krša za pašu, poradi čega često seljak i pali šumu, a za prehranu
stoke zimi na mnogim mjestima sprema lisnik kresanjem stabala, što vodi uništavanju
šuma i nastajanju gologa Krša. Na jednoj strani dakle stvaranje gologa Krša
još danas, a na drugoj strani briga za njegovo pošumljavanje tamo gdje je šuma
posve nestalo, jer s nestajanjem šuma nestaje plodne zemlje i uvjeta za život seljaka.


Da se stvore bolji uvjeti za život seljaka, treba urediti pitanje paše i pašnjaka,
treba podizati šume gdje ih nema i smanjivati broj koza na Kršu, treba urediti dobru
putnu mrežu i poskrbiti se za što više vode (cisterna), treba podizati turizam i morska
kupališta, da se u taj siromašni kraj svraća što više domaćeg i stranog svijeta. Eto
problema od najveće narodno-gospodrske važnosti.


0 svim tim problemima, koji se odnose na Krš, pisalo se mnogo kod nas i na
strani. Među našim piscima o Kršu zauzimlje vidno mjesto g. profesor Dr. Josi p
B a 1 e n. On je kao dijete Krša, kao višegodišnji šef Inspektorata za pošumljavanje
Krša u Senju i kao referent za pošumljavanje u Ministarstvu Šuma i Rudnika imao
mnogo prilike da dobro upozna cio naš Krš sa svim njegovim napred navedenim problemima.
On je to svoje bogato iskustvo — kao i mnoge podatke o Kršu iz domaće i
strane literature — sa velikim trudom i razumijevanjem prikazao u posebnoj knjizi
(311 stranica), koju je nedavno izdao pod naslovom Na š gol i Krš .


Sadržaj je knjige slijedeći:


1) Ekološke prilike i pošumliavanje Krša.


Klimatsk i faktor i (uzduh, insolacija — naoblaka, temperatura, vlaga vjetrovi).


Edafske karakteristike (Crvenica — uopće, kišni faktor i zemljište Krša,


glavne karakteristike kraškog zemljišta).


Šumska vegetacija i njezine karakteristike (opće karakteristike,


zone — formacije).


U čemu je problem goleti Krša (opći pogledi, zemljište kao središte
problema, šuma kao izvor proizvodnje).
2) Tehnika zašumliavania.


Mišljenje raznih stručnjaka (mišljenja o istarskom i kranjskom Kršu,
mišljenja o ostalom Kršu).


Tereni za pošumljavanje (opći pogledi, način podizanja šume, izbor vrsti
drveća i vrijeme rada, podizanje šume resurekcijom, pošumljavanje sjetvom, pošumljavanje
sadnicama, pošumljavanje reznicama).


Pretvaranje sastojina.


Zaštita sastojina.


49