DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1932 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Kod uređivanja šuma neki stručnjaci ne razlikuju o b r a s t od sklop a sastojine, nego oba pojma međusobno zamenjuju, što je krivo, jer svaki taj stručni pojam ima svoje drugo značenje. 1 gosp. Dragoljub S. Petrović u članku »Uređenje lisničkih šuma« (Šumarski list broj 10 i 11 od 1931. god.) zamenjuje pravo značenje tih pojmova međusobno, što se vidi iz ovih reci: »Kad se promatraju današnje lisničke šume, dobiva se utisak, da su one retke, razređene više, nego što su to inače visoke šume. To međutim vrlo često nije slučaj, nego je samo jedna, moglo bi se reći optička obmama. Usled vrlo uzane krune, koje čak jedno vreme gotovo nema, sklop je nepotpun, pa se dobije utisak praznine. U stvari broj drveta na jednom hektaru svakako nije često ništa manji, nego kod obične visoke šume« (str. 517). Kako je, međutim, poznato, gustoća odnosno retkost sastojine izražava se o b r a s t o m, a to, čini se, želi izraziti i g. Petrović, jer spominje i »broj drveta na jednom hektaru«. U svom članku g. Petrović nigdje ne spominje izraz o b r a s t, koji kod nas već dugo postoji, nego njegovo značenje predočuje rečju »gustina«, kako se to vidi iz ovih reci: »Qustina kod visokih lisničkih šuma... može biti znatna, svakako veća nego kod istodobnih nelisničkih šuma (str. 471), te dalje »koja gustina, proreda i način kresanju najbolje odgovara« (str. 517). Pod o b r a s t o m (Bestokungsgrad) razumeva se odnos, u kom stoji kružna temeljnica stabala na ha, prema onoj temeljnici, koju iskazuju prihodne tablice. U tom se smislu govori o potpunom (1.0) i nepotpunom obrastu (0.8), a ne o »nepotpunom sklopu«, koji gore ističe g. P. Nije posve ispravno da se obrast predočuje po broju stabala konkretne i idealne sastojine, te je krivo što g. P. ističe i broj stabala za prcdočivanje »sklopa«, ili pravo reći obrasta. Da g. P. pravo značenje izraza obrast, koji smo gore definirali, želi predočiti sklopom, osim gore izloženog, dokazuju još i ove reci: »Polazna tačka ima pri tome da bude sklo p šume. Treba težiti, da sklop uvek bude najbolji« (str. 518). No, međutim, svi naši napori i težnje oko uzgajanja odnosno uređivanja šuma, idu zatim, da obrast, a ne sklop sastojine »uvek bude najbolji«. Pod s k 1 o p o m (Schlussgrad, Beschirmungsgrad) razumeva se odnos, u kom stoji površina projekcije krošnji svih stabala prema površini jednog hektara, te je njegovo značenje kod uređivanja šuma od mnogo manje važnosti, nego što je značenje obrasta. U opisu sastojinâ kod uređivanja šuma ističe se uvek obrast, a ne sklop. Uistom članku na str. 519. sitno grmlje i džbunje, koje tlo zaštićuje (Bodenschutzholz), koje smo mi dosada zvali podstojn o grmlj e ili tlo zaštićujuće grmlje, naziva g. Petrović »potšuma«. Ni tu reč nije g. P. srećno izabrao, jer grmlje i razni šumski korov, koji u šumi držimo zbog zaštite tla, ne treba nazivati »potšuma« ; ta je reč slična našem idealu uzgojene šume (die Forst), koju mi dugo njegujemo i uzgajamo u želji, da sa što manje troškova i u što kraćem vremenu polučimo od nje što veću vrednost.4 U napred spomenutim litografiranim tabacima predavanja iz uređivanja šuma, spominju se iste greške u pojimanju značenja obrasta i sklopa. Tu ima još mnogo drugih krupnih greški, koje se ne mogu ostaviti, a da se ne spomenu, ako ne zbog koga drugog razloga, a ono zbog studenata, koji 4 Der Wald = nenjegovana šuma; prašuma = Urwald. 1S |