DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 9     <-- 9 -->        PDF

îicitu već prema prostoru, koji su drveta imala na raspoloženju za rašćenjc.
Međutim je ta nezgodna strana ovde u mnoRorae nblažena samim
načinoin R´azdovanja. jer ovde obično — imajući u vidu oblik krune —
drveta imaju toliko prostora, da u punoj meri mom da iskorisćuju svetlost.
Prema ovome, bar u glavnim potezima, svakoj starosti i svakom
bonitetu treba da odgovara i izvesna debljina. I tu ćemo okolnost iskoristiti.
To bi se vršilo prilikom uzimanja primernih površina. Srednje drvo
za primernu površinu (ovo razume se od istodobnih drveta) davalo bi
karakterističnu debljinu toR boniteta za tu starost. Kako će najbolji bonitet
davati i najdeblja drveta, to će taksator za tu šumu ustrojiti izvesnu
skalu debljina, koje spadaju u izvesne bonitete, a čiji će broj on takođe
imati da odredi (na pr. 5), pa će prema tome i sve sastojine svrstavati.


Gustoća će se ocenjivati prema mogućnosti, da na toj površini pored
već postojećih drveta raste još izvestan broj´ drveta. To se ovde
može dosta lako i sigurno da vrši, jer se knme krešu svakih nekoliko
godina, te im je i širenje ograničeno i najveće postignute razmere lako
uočljive.


Određivanje drvne mase i priraštaja može jedino i prilično pouzdano
da se vrši merenjem u samoj šumi, pošto za procenu od oka nemamo
oslonaca (prihodne tablice, mesno iskustvo, tablice masa dubečih drveta).
Ovde ima da se prvo odluči, hoće li se klupiratl sva drveta ili samo deli-
mično, dakle na primernim površinama. To zavisi od tačnosti, koja se
želi postići, a ova zavisi od vrednosti same drvne mase t. j . mogućnosti
njenoga boljega ili gorega ili uopšte njenog unovčenja. Načelno se mora
starati o što manjem utrošku radne snage, odnosno novca, što je naročito
važno onde, gde se drvana masa može iskoristiti samo zadovoljenjem
potrebe sopstvenika (komunalne šume) ili najbliže okoline. Manje će
šume svakako biti bolje ćele isklupirati. Taksator će lako izračunati,
koliko će samo klupiranje trajati odnosno koliko će nadnica biti potrebno,
pa će prema tome i doneti odluku. Svakako se pri tome mora voditi
računa, da se posao završi što pre, pa se dakle neće moći mesecima
klupirati. Za veličinu svih primernih površina može se uzeti već uobičajeni
procenat (v5% najviše). Međutim kako su ove šume ipak jednoličnije
nego nelisničke, možda će se moći da prođe i sa manjom površinom.
0 obliku, veličini i izboru primernih površina ne bi moglo ovde
ništa naročito da se kaže izvan onoga, što važi i za nelisničke šume.
Postupak posle izvršenog klupiranja pruža međutim manje raznovrsnosti,
nego kod nelisničkih šuma. Masene tablice za dubeča drveta ne mogu
se ovde upotrebiti, jer takove uopšte ne postoje. Pošto se ovde uglavnom
radi 0 doznavanju drvne mase uopšte, to će najprirodnija i najlakša
biti upotreba primernih drveta za svaki stupanj debljine ili srednjih drveta
za klase debljine ili za ćelu šumu. Obično ovaj poslednji način neće
biti za preporuku, izuzimajući sasvim male šume. Najbolje će biti, da se
upotrebe primerna drveta za svaki debljinski stupanj. Pa i tada će biti
preporučivo, da se u svakom stupnju obori po nekoliko drveta, naročito
kod većeg broja drveta, odnosno kod većih šuma. Na ovo se naročito
mora obratiti pažnja kod nenegovanih šuma, gde su drveta snabdevena
Jačim granama i vrlo nejednaka — slučaj, koji je danas dosta čest. Od
mase primernih ili srednjih drveta lako je doći do mase pojedinih stupnjeva
debljine ili klasa debljine, pa i ćele šume. upotrebom već poznatih
obrazaca iz dendrometrije. O samom kubisanju kao o poznatoj stvari


533