DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 7 <-- 7 --> PDF |
500 500 500 - 125 375 E. 75 hek. ^ 5 5 Kako kod hrasta uopšte, a kod ovakovih šuma naročito ne postoji opasnost od vetra, to se vođenje seča nema ni da rukovodi opasnošću od vetra. Prema tome bi se sastojine za seču određivale s pogledom na drug:e prilike, koje bi taksator u svakom konkretnom slučaju cenio (starost, iznos drva, zaštita kultura od vetra i sunca). Ovaj poslednji razloR može imati dosta veliku važnost, naročito u onim krajevima, gde se leti pojavljuju suvi vetrovi. Seče bi se imale u tom slučaju tako da redaju, da kulture budu u zavetrini stare šume. Ovaj bi zahtev doveo kao i kod sitnih šuma do uzanih sečišta i kratkih sekoreda. Kod vođenja lisničkih seča dolaze u obzir prvenstveno transportne prilike. Kod vetra dolazi u obzir zaštita od sušnih, toplih vetrova. Zbo,y: toga se postavlja pitanje, da li je bolje voditi kresanje u pravcu vetra, dakle niz vetar, ili suprotno pravcu vetra, t. j . uz vetar, ili drugim recima, da li se snaga vetra više lomi, kad on prvo nailazi na gušće krune, pa postepeno na sve rede, ili kad je obrnut slučaj. Tačne i sigurne odgovore može dati u ovom pravcu samo dobro uređeno i izvršeno ispitivanje. Do toga se vremena može samo ceniti. M.eni izgleda, da bi povoljniji bio slučaj, kad vetar udara prvo na najgušće krune, pa bi ..... tome trebalo seče voditi niz vetar. Ovo je ovako, kada se u obzir uzme prodiranje vetra sve do četvrtog sečišta (pri petgodišnjem obrtu), t. j . da pređe preko tri sečišta. M.eđutim ako se uzme u obzir samo prvo sečište (t. i. ono, na koje vetar prvo udara), onda će gotovo biti povoljniji slučeij, kada se kresanje vrši uz vetar, kao što pokazuju šeme br. 1. 1931. R. 193-2 1933 1934. 1935. 1 2 3 4 5 , 2 3 4 5 1 3 4 5 1 2 4 5 1 2|. 5 1 2 3 4 . ^ Pravac vetra II 5 4 3 2 1 1 5 4 3 2 2 1 5 4 3 3 2J1 5|4 4 3 2 il s Tu je predstavljen jedan petgodišnji sekored i to u slučaju 1 sa pravcem seča suprotno vetru, a u slučaju 11 niz vetar. Stanja su zamišljena na kraju godine pred kresanje lisnika. Ako samo posmatramo dejstvo vetra kroz prvo sečište upravo do drugoga, onda je prvi slučaj povoljniji, jer bi kroz četiri godine vetar duvao kroz gušću krunu, nego u drugom slučaju. Ako pak u obzir uzmemo i drugo sečište, onda će možda položaj biti povoljniji u drugom slučaju. Načelno taksator ima još da resi pitanje podizanja nove sume. Pošumljavanje sečišta prirodnim načinom, žirom starih drveta, uglavnom ne dolazi u obzir, jer se sa žirom kod ovih kresanih drveta ne može računati, bar ne na jedno redovno gazdovanje. Prema tome dolazi u obzir veštačko pošumljavanje sejanjem žira ili sađenjem hrastovih sadnica. Posledica Je toga, da će i čista seča stare sastojine biti redovan način seče. Taksator ima samo da odluči, da li će se sejati ili saditi ili 521 |