DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1931 str. 39 <-- 39 --> PDF |
SAOPĆENJA CARINSKA 1 PROMETNA POLITIKA 1 DUMPIIU NA DRVNOM TRŽIŠTU . Na eksport odnosno na cijenu drvnih pro´izvocla ...\´.´|. \\. razne iakse, proizvodne troLkovc, konjunkturu i stanîc na svjetskom tr/iŠtu vanredno mnogo carinske i Željezničke pristojbe, dotično podvozni troškovi. [Razmjer između tržne cijene i podvoznih pristojba bio je u predratno doba upravo neznatan. Tako mi je poznata jedna stavka, kod koje je na cijenu robe išao tek dvanaesti dio drvnoi^ produkta (kod željezničkih švelera 143 : l)2iOi()´). Poratne prilike poremetile su znatno taj razmjer, ločne je svote kraj sveder fluktnirajućih cijena teško ustanoviti, jer se k toj varijaciji cijena moraju pridodali i mmogobrojne polakšioe d^ivane od strane želj. uprava. Spomenute polakšice daju se putem temporarnih polakšica u mjesnim i saveznim tarifama, a valja tomu pribroj´iti i carinske povlastice državnili vlasti. Sve ove komponentu znatno uplivaju na visinu tog razmjerja Postojii ali jedan prilično ispravan kalkil, koji veli, da su podvozni troškovi iza rata porasli 8 do 10 puta prema predratnim iedmicn´im cijeiiarua. nasuprot tomu da je porasla cijena samog drvnog produkta samo do peterostruke visine! Dvostruki dakle taj nerazmjer upliva na izvozne prilike, a i na samu m.ogućnost prođe, ako se pri tom i ne uvažaju ostah momenti, nastali s konkuiencionalnih odnošaja, prilika međunarodne naravi itd. Potonji sn pak momenti višeputa od još veće važnosti za unovčenje drvnih podukata. Razumije se samo po sebi, da kod vrednije vrsti robe taj nerazmjer dalje skače. S obzirom na konkurenciju mora državna vlast, odnosno Željezračka uprava da posiže za najraznijim rekvizitima, kako bi omogučila prođu domaćilr artikala. Razuc polakšice administrativne naravi olakšavaju tek položaj, dotično proizvodnju i kalkulaciju cijena na licu mjesta proizvodnje. Kod plasiranja robe nedostaj´u ti inomeuti; valja poscći za dalnjim sredstvima, koja višeputa nisu sasvim solidne naravi, Qlede drvnog uglja vrijedi na pr. u Jugoslaviji još poseban oprez. Kod tog posla valja producentima računati sa konkurencijom, koja je dorasla u svakom pravcu našim proizvodima. Mislim ovdje slovačku i rumunjsku konkurenolju. koja je zaštićenu ]mrogim klauzulama trgovačkih ugovora, te ima na di&poziciju brojne savezne tarife pristupne tamošnjim eksporterima i u prekomorskom prometu (via Gdyuia itd.). Kako se iz raznih dogovora domaćih industrijalaca razabirc. došlo je već do kontingcntiranja proizvodnje, da se stane na kraj rapidno nazadujućem prometu odu. eksportu. Savezno s tim ne će biti s gorega, ako se promotri situaciju drvnog tržišta u Cehoslovačkoj i u Austriji. Prva Je u oštroj utakmici sa poljskim tržištem, koje uživa vanredne povlastice njemačko-poljskog saveznog tarifa (Dio il. svezak 2.), potonia se natječe sa P´oliskoni i Čchoslovačkom specijalno u Švicarskoj i Francuskoj. Ne radi se ovdje o konkurenciji našim artiklima; ondje je govor lih o nekom drvu (rezano drvo razntih klasa i dimenzija), ali je interesantno, kako se ondje rješava teška depresija na drvnom tržištu. U posebnim receptima za svladavanje tih neprilika pojavila se prva njemačka Reichsbahn, koja koncem ]930. dozvoljava oO´/´^-tni popust od normalnih cijena za drvo, koje dolazi iz krajeva nastradalih od oluje. To je t. zv. ;AVindbruchholz´-. Iza nje dolazi u veljači 1^>31. Čchoslovačka. koie polakšica iznosi službeno 2^^´u. dok je faktično ista nešto manja. Pred koji mjesec (VU, 1931.) slijedi isti primjer Anstrija, kojoj m^nogo neprilike čini strana konkurencija na tom polju. Radi se ovdje dijelom o izrađenom drvu, dijelom o gorivom, koje se mora kolima dovesti do otpreme — tovarenja. Najveći kvantum tog drva iskazuje Čehoslovačka, oko milijun kub. m., dok u Austriji i Njemačkoj nije označena količina. Otprema te robe vezana je doduše na îegitiînacija šumarskih vlasti, ali bit će da je kod tog posla glavno koiikureucija i mogućnost ntak 5.>. |