DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1931 str. 61 <-- 61 --> PDF |
tržnoga drva, kako je to državna ili privatna velešuma, koja je u stanju, da u dovoljno dugoj ophodnji (obrtnoj dobi) proizvađa primereno dimenzijonirane Sortimente drva. U § 24. Zakona o likvidaciji agrarne reforme se predviđa odcijepanje kakovih 80.000 ha velešume, te njezino prevođenje iz sadanjega vlasništva u vlasničke oblike, koji neka bi vjerojatno omogućili bolj e zalaganj e seljačkoga gospodarstva sa šumskim proizvodima. Pitanje je, da li je to prevođenje, to mijenjanje gospodarskoga cilja u tim šumama osnovano u narodno-gospodarskoj potrebi. Želimo samo naglasiti, da bi po izvršenju likvidacije u Sloveniji imali najedanput 85% šuma, iz kojih neka bi se pokrivale seljačke gospodarske potrebe na drvu i samo 15% šuma, koje bi se mogle računati kao izrazito trajno vrelo za zalaganje razvijene drvarske industrije u Dravskoj banovini i služiti tako u korist i za pokriće širih potreba na šumskim proizvodima. Nesumnjivo je, da bi ovakovo preuređenje šumsko-gospodarstvenog položaja značilo gospodarsko nazadovanje te bi veoma štetno uplivisalo na domaću industriju drva. Šumarsko udruženje upozorava nadležne činioce uvijek nanovo , da bi tako dalekosežna promjena u temeljima sadanjega šumsko-gospodarstvenoga položaja bila uzročnikom skučenja i oslabljenja opšte narodno-gospodarske snage na opsegu Dravske banovine. Pretežna većina velešuma u Dravskoj banovini je danas industrijalizirana i organizirana na izvozno-trgovačkom poslovanju. Nevjesta razdioba šuma bi na svaki način prikratila dobavu drvene sirovine industrijama te uslijed toga osjetljivo stegnula izvoz prerađenoga drva, blaga, koje čini izvanredno pozitivnu stavku u našoj državnoj izvoznoj bilanci Uvađanje paše u šumama nanovo bi bila bez obzira na opseg šuma iz šumsko-gospodarskih razloga bezuvjetno više štetna nego bi donesla koristi, koje bi možda mogle nastati od nje za seljačko žiteljstvo. Uvedba paše bi značila za naše šumsko gospodarstvo širok korak nazad. Opskrba sa drvima i ostalim drvom za gospodarske svrhe žiteljstva i raznih ustanova u okolici velešuma je po dosada važnim i izvađanim zakonskim propisima osigurana trajno na najpouzdaniji način, kod čega proizvodnja drva za industrijske i tržne svrhe dosada nije bila smetana. Podjeliti šume samo medu žiteljstvo u njihovoj bližoj okolici bi bilo za seoske stanovnike u drugim krajevima, gdje ima šuma samo u manjem opsegu ili ih uopće nema, bez svake koristi. Baš žiteljstvu u ovakovim krajevima bi bilo potrebno pribaviti blago, koje mu faktično primanjkuje. Bez sumnje bi se to dalo izvesti sa shodnim postupkom kod likvidacije agrarne reforme obzirom na velešume. Provedba agrarne reforme u velešumaina bi imala nadalje još dalekosežn u posljedicu u socijalnom pogledu. Hiljade radnika i namještenika, koji su imali do sada u obratu velešuma i njihovih industrija stalno i osigurano zaposlenje te na taj način obezbeđenu ekzistencu, su u pogibelji, da izgube svoj kruh. Isključeno je skoro, da bi na novo nastale šumsko-gospodarske jedinice mogle bez daljega održati industrijsko i trgovačko poslovanje u sadanjem, gospodarskim prilikama prilagođenom opsegu. Mjesto suradnje kod rešavanja važnoga socijalnoga pitanja besposlice bi nepromišljena likvidacija agrarne reforme u velešumama stvorila položaj, koji bi imao proletarizirati cijeli stalež šumarskih činovnika i radnika u privatnoj službi. Glede pitanja opskrbe dotično daljeg namještenja stalni h šumarski h službenika , Zakon o likvidaciji agrarne reforme ne sadrži nikakove odredbe. Jugoslovensko Šumarsko udruženje je mnijenja, da se zakon u tom pogledu upotpuni sa potrebnim odredbama. Predavajući Vam, visokopoštovani gospodine bane, kao zastupnici Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja, Podružnice u Ljubljani, ovu spomenicu, Vas molimo, da 507 |